U najuzvišenijem hrišćanskom svetilištu, latinski patrijarh Jerusalima služio je misu koja je spojila molitve, nade i veru, dok se njegovo ime sve više pominje kao kandidat za papu.
U srcu Jerusalima, među kamenim zidinama najsvetijeg mesta hrišćanstva, gde je Isus Hristos raspet, položen u grob i vaskrsao, održana je misa za pokoj duše preminulog pape Franje. Misa je služena u Crkvi Hristovog Groba, poznatoj i kao Bazilika Svetog Groba, a predvodio ju je kardinal Pjerbatista Picabala, latinski patrijarh Jerusalima, koji se sve češće spominje i kao jedan od ozbiljnijih kandidata za budućeg papu.
Nir Alon / Zuma Press / Profimedia
Porta crkve Hristovog Groba
Mesto svetosti i slojevitosti
Crkva Hristovog Groba nije obična crkva – ona je duhovno središte svih hrišćana, ali i simbol složene vere i istorije. Građena u IV veku po nalogu cara Konstantina Velikog, ova crkva sadrži Golgotu, mesto Hristovog raspeća, kao i Grobnicu iz koje je, prema verovanju, Gospod vaskrsao. Danas, ova monumentalna građevina stoji kao ekumensko svetilište pod zajedničkom upravom više crkava – grčke pravoslavne, rimokatoličke (franjevačke), jermenske apostolske, kao i manjinskih zajednica Kopta, Sirijaca i Etiopljana.
Katolički patrijarh – titula koja često zbunjuje
Iako zvuči neobično, „patrijarh“ jeste ispravan i zvaničan naziv titule u Katoličkoj crkvi – kada govorimo o latinskom patrijarhu Jerusalima. Kardinal Pjerbatista Picabala nosi ovu titulu od 2020. godine, a papa Franja ga je 2023. imenovao i kardinalom. Rođen 1965. godine u Italiji, ovaj franjevac proveo je više od tri decenije služeći u Svetoj zemlji, gde je bio kustos, nadbiskup, i sada patrijarh.
Nir Alon / Zuma Press / Profimedia
U hijerarhiji Katoličke crkve, patrijarh je viša titula od biskupa, iako po svetom redu ostaje biskup. Njegova eparhija – Latinski patrijarhat Jerusalima – obuhvata Izrael, Palestinu, Jordan i Kipar.
Misa kao most među verama
Molitva za pokoj duše pape Franje, održana upravo u Crkvi Hristovog Groba, bila je višeslojni simbol: tugovanja, nade, jedinstva i molitve. Na toj misi su prisustvovali vernici raznih hrišćanskih denominacija, a kardinal Picabala se obratio rečima koje su spojile tugu zbog gubitka i veru u vaskrsenje.
Tanjug/AP Photo/Mahmoud Illean
Kardinal Pjerbatista Picabala nosi titulu latinski patrijarh Jerusalima od 2020. godine, a papa Franja ga je 2023. imenovao i kardinalom
- Ova sveta zemlja pamti vekove bola i vere. Danas se ovde molimo za dušu čoveka koji je želeo da Crkva ide ka periferijama, da grli svet i sluša tihe - rekao je kardinal Picabala.
Kandidat za papu?
Smrću pape Franje otvoreno je pitanje ko bi mogao biti njegov naslednik. Među imenima koja se u crkvenim krugovima sve češće izgovaraju jeste i ono kardinala Picabale. Njegovo iskustvo u Svetoj zemlji, izuzetna diplomatska veština, i sposobnost da mostove gradi tamo gde ih drugi ruše, čine ga papabilnim kandidatom.
U trenutku kada Bliski Istok prolazi kroz ozbiljne izazove, novi američki ambasador Majk Hakabi položio je rukom pisanu molitvu predsednika Donalda Trampa na Zid plača, prenoseći poruku nade i jedinstva.
U svetinji na mestu Hristovog groba, pred hiljadama vernika i pod strogim merama bezbednosti, pojavio se sveti plamen – nevidljiv, neoskvrnjen, večan. Ovo čudo još jednom je potvrdilo da vera ne zna za granice, a nada ne prestaje da svetli ni u najmračnijim vremenima.
Odluka novog arhiepiskopa Pravoslavne crkve Albanije da prisustvuje poslednjem ispraćaju poglavara Rimokatoličke crkve izazvala je brojne reakcije među pravoslavnim vernicima širom sveta, dok su njegove izjave o papi otvorile pitanje granica međuverske ljubavi i crkvene tačnosti.
Fotografije iz bazilike Svetog Petra izazvale su lavinu komentara i pogrešnih tumačenja. Iza simbola koji mnogi poistovećuju sa zlom, zapravo stoji jedno od najdubljih svedočanstava hrišćanske vere – poniznost apostola Petra.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Na Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja vernici poste, ali uz ovaj dan vezuju se i brojna narodna verovanja. Saznajte šta je dozvoljeno, šta nije i koje zabrane nemaju uporište u crkvenim pravilima.
U besedi za petak 15. sedmice po Duhovima svetitelj govori o ljudskoj nemoći, Hristovoj čistoti i sili Njegove žrtve, objašnjavajući zašto samo ono što je čisto može da isceli ono što je ranjeno grehom.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Jerusalimska patrijaršija tvrdi da je crkvena imovina u Silvanu nezakonito zauzeta i upozorava da bi slučaj mogao da ugrozi prava hrišćanskih zajednica u Svetoj zemlji.
Incident kod Damaskih vrata izazvao je zabrinutost verskih zajednica, uz navode da policija nije izvršila hapšenja i da je oštećenom sugerisano da ne podnese zvaničnu prijavu.
Patrijarh jerusalimski i predsednik SAD u razgovoru su otvorili pitanja opstanka hrišćana u Svetoj zemlji, zaštite svetih mesta i statusa koji čuva vekovni poredak u Jerusalimu.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Četvorogodišnja saradnja sa čuvenim londonskim klubom Fabric izazvala je oštre kritike, dok iz hrama poručuju da žele da privuku novu publiku i istorijski prostor približe onima koji ga inače ne posećuju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna Teodora Aleksandrijska. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih mučenika Prota i Hijacinta, dok Jevreji večeras dočekuju Roš Hašanu, a za muslimane je petak dan džuma-namaza.
Pouka svetogorskog starca otvara pitanje zbog čega se greh više ne krije, već se često predstavlja kao sloboda, dok se moral, uzdržanje i pobožan život sve češće proglašavaju zaostalima.
Plamen se širi planinskim područjem u blizini jedne od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu, dok se sa posebnom pažnjom prati situacija oko manastirskog kompleksa i dalje širenje požara.