TANJUG/AP Markus Schrieber (STF), Shutterstock/AnnaBaranova/PsyComa
Fotografije iz bazilike Svetog Petra izazvale su lavinu komentara i pogrešnih tumačenja. Iza simbola koji mnogi poistovećuju sa zlom, zapravo stoji jedno od najdubljih svedočanstava hrišćanske vere – poniznost apostola Petra.
Nakon što se papa Franjo upokojio 21. aprila 2025. godine, njegov zemaljski put je okončan, a njegovo telo je simbolično preneto u srce hrišćanstva – u baziliku Svetog Petra, gde vernici imaju priliku da mu se poklone do subote, 26. aprila, kada će biti sahranjen u Bazilici Santa Marija Mađore u Rimu.
IPA / BACKGRID / Backgrid UK / Profimedia
Telo pape Franje počiva u bazilici Svetog Petra do 26. aprila, kada će biti sahrana
Međutim, umesto tišine i molitve koje priliče danima žalosti, društvene mreže su preplavljene snimcima i fotografijama koje prikazuju naopako okrenut krst pored tela pape. Mnogi, iz neznanja ili pod uticajem teorija zavere, ovaj simbol pogrešno tumače kao znak satanizma ili predznak apokalipse.
U stvarnosti, reč je o Petrovom krstu – simbolu koji ima duboko hrišćansko značenje. Prema drevnom predanju, apostol Petar, prvi episkop Rima i, po katoličkom učenju, prvi papa, bio je razapet naopako jer se smatrao nedostojnim da umre kao njegov Učitelj, Isus Hristos. Taj naopako okrenut krst, poznat i kao "crux inversa", simbolizuje njegovu poniznost i veru, a ne tamu ili zlo, kako se često pogrešno predstavlja.
shutterstock.com/PsyComa
Naopako okrenut krst, poznat i kao "crux inversa", simbolizuje poniznost i veru apostola Petra, a ne tamu ili zlo, kako se često pogrešno predstavlja
Iako Petrov krst nije zvaničan simbol papstva, u crkvenoj umetnosti i ikonografiji često se koristi kao znak povezanosti sa papstvom. Nije neobično ni da ga pojedini katolici nose kao privezak oko vrata – upravo kao svedočanstvo vere, a ne kao provokaciju.
shutterstock.com/Renata Sedmakova
Po katoličkom učenju, Sveti Petar je razapet naopako jer se smatrao nedostojnim da umre kao njegov Učitelj, Isus Hristos
Pored snimaka iz Vatikana, dodatnu konfuziju izazvali su i kadrovi iz Španije, u kojima su monasi pod dugačkim kapama i prekrivenih lica učestvovali u procesiji. I tu se, nažalost, pojavila bujica pogrešnih tumačenja. Reč je o tradicionalnoj pokorničkoj povorci tokom Velikog posta u Španiji, u kojoj pripadnici bratstava nose tzv. capirote – šiljate kapuljače koje simbolizuju skrušenost pred Bogom i uzdizanje ka nebu.
shutterstock.com/pmartinasi
Tradicionalna pokajnička povorka tokom Velikog posta u Španiji, u kojoj pripadnici bratstava nose šiljate kapuljače koje simbolizuju skrušenost pred Bogom i uzdizanje ka nebu
Ova tradicija traje duže od pet vekova i nema nikakve veze sa satanizmom. Istina, beli capirote kasnije je preuzeo i zloupotrebio zloglasni Ku Klux Klan, što je dodatno zamaglilo značenje ovog simbola u očima savremenog čoveka.
Ono što nama može delovati mračno i zagonetno u tuđim religijskim praksama često je, zapravo, izraz skrušenosti i dublje duhovnosti. Tako su i svetogorski monasi, koji slažu kosti upokojene sabraće, za neke „jezivi“, a za druge su svedoci istinske vere u Vaskrsenje.
shutterstock.com/Everett Collection
Beli capirote kasnije je preuzeo i zloupotrebio zloglasni Ku Klux Klan
U vremenu kada je virtuelni prostor prepun poluistina i lažnih narativa, važno je stati, zastati i pitati se: da li širimo svetlost ili senku? Da li tragamo za istinom ili za jeftinom senzacijom?
Petrov krst nije najava kraja sveta. On je poziv na poniznost. Nije simbol tame, već vere jače od smrti. I možda je sada, više nego ikada, trenutak da se ne bojimo simbola, već da se zagledamo u njihovu suštinu.
U vremenu kada se čini da se svet uzburkava, odgovor se ne nalazi u klipovima s interneta, već u tišini molitve, u ljubavi prema deci, u iskrenom razgovoru, u saosećanju sa bližnjima. Tamo gde je ljubav – tamo prebiva Bog.
U dirljivoj izjavi saučešća, poglavar Srpske pravoslavne crkve govori o ličnim susretima s poglavarom Rimokatoličke Crkve, njegovim naporima za mir i razumevanje i upućuje molitvu da Gospod papi Franji podari večni život.
U dokumentu koji je napisao dve godine pre smrti, papa Franja ostavio je dirljivu poruku o patnji, miru i molitvi, ali i zamolio da mu grob bude jednostavan, bez ikakvih ukrasa — u jednoj od najznačajnijih bazilika Rima, uz samo jedno ime: „Franciscus“
Posete papinom grobu u bazilici Santa Marija Mađore biće moguće od nedelje, 27. aprila, dan nakon njegove sahrane u crkvi kojoj je bio izuzetno posvećen, saopštio je danas šef Pres službe Vatikana Mateo Bruni.
Odluka novog arhiepiskopa Pravoslavne crkve Albanije da prisustvuje poslednjem ispraćaju poglavara Rimokatoličke crkve izazvala je brojne reakcije među pravoslavnim vernicima širom sveta, dok su njegove izjave o papi otvorile pitanje granica međuverske ljubavi i crkvene tačnosti.
Od Nemanjića i Svetog Save do legendi o skrivenom blagu i izvoru za koji se veruje da ima posebnu snagu, svetinja u dolini reke Studenice i dalje spaja proverenu istoriju i predanja koja ne prestaju da žive.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Uz zvuke Hora Sikstinske kapele, kovčeg pape Franje biće prenet u baziliku Svete Marije Velike, dok Rim i ceo svet u tišini i molitvi prate oproštaj od pontifika koji je uvek govorio: „prima sve, sve, sve.“
Više od 200.000 ljudi prisustvovalo je istorijskoj misi zadušnici u Vatikanu, dok portal Religija.rs iz minuta u minut donosi potresne detalje sa poslednjeg ispraćaja omiljenog pontifika.
Ogrnuta plavom maramom, sitna figura klekla je pored odra Svetog Oca i tišinom ispisala priču o prijateljstvu, hrabrosti i veri koja prevazilazi granice — iza tog trenutka stoji život posvećen onima koje je svet zaboravio.
Pomesne pravoslavne crkve, među kojima je i Srpska, odale su počast upokojenom papi Franji, prenoseći svetu snažnu poruku nade, ljubavi i vere, kao i poziv na jedinstvo u Hristu.
Sveti Otac tokom posete Španiji poručio da Crkva mora da čuje žrtve, prizna odgovornost i obezbedi obeštećenje, uz jačanje mera zaštite i prevencije zloupotreba.
Od pastirice iz Lorene do zapovednice vojske i svetiteljke Rimokatoličke crkve, njen život ostaje jedno od najdramatičnijih svedočanstava spoja duhovnog uverenja i istorijskih preokreta u Evropi 15. veka
Nakon prvog dana najvećeg islamskog praznika sledi mirniji dan ispunjen posetama, porodičnim okupljanjima i sećanjem na bližnje, u kojem se bajramska poruka živi kroz svakodnevne odnose.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Jedna kratka pouka gruzijskog svetitelja objašnjava zašto se molitva često pretvara u naviku bez unutrašnjeg reda i kako se, kroz jednostavan duhovni poredak, vraća svojoj punoj snazi i smislu.
Od 2020. godine sa lica Bogorodice "Utešiteljke" u Grčkoj neprestano teku suze, a pred ikonom svakodnevno dolaze ljudi koji traže utehu, nadu i odgovore.