Rezultati su prevazišli sva očekivanja - čak 60 posto ispitanika izjavilo je da prati hrišćansku televiziju, sluša hrišćanske radio stanice i podkaste, čita hrišćanske portale, koristi hrišćanske društvene mreže i prati sadržaje sa hrišćanskih "YouTube" kanala.
Povodom Druge godišnje konferencije o veštačkoj inteligenciji, koja je održana u Rimu, papa Lav XIV uputio je učesnicima poruku i molitvene želje.
U svojoj poruci, podstakao je na očuvanje ljudske otvorenosti prema istini i lepoti - osobinama koje su temelj našeg razumevanja i doživljaja stvarnosti.
Da li će veštačka inteligencija zameniti mnoge ljudske poslove?
Anketa
Prava mudrost, istakao je, ne ogleda se u količini dostupnih podataka, već u sposobnosti čoveka da prepozna smisao života.
- Prisutnost učesnika pokazuje koliko je hitna potreba za ozbiljnim promišljanjem i stalnim dijalogom o etičkoj dimenziji veštačke inteligencije i odgovornom upravljanju ovom tehnologijom - naglasio je Papa.
Dodao je da ga raduje što se drugi dan konferencije održava u Apostolskoj palati, što "jasno pokazuje spremnost Crkve da učestvuje u raspravama koje neposredno utiču na sadašnjost i budućnost čitave ljudske porodice."
Papa je upozorio da, iako veštačka inteligencija nudi izuzetne mogućnosti za dobrobit čovečanstva, njen brzi razvoj otvara duboka pitanja o tome kako da se ona ispravno koristi za izgradnju pravednijeg i humanijeg sveta.
- Po svojoj prirodi, alati upućuju na ljudsku inteligenciju koja ih je stvorila, a svoju etičku snagu crpe iz namera onih koji ih koriste - naveo je Sveti Otac.
- U nekim slučajevima veštačka inteligencija se koristi na plemenit način - za promociju jednakosti - ali takođe može biti zloupotrebljena u sebične svrhe, na štetu drugih, pa čak i za podsticanje sukoba i nasilja.
Schutterstock/FAMILY STOCK
Veštačka inteligencija - nova svakodnevnica
Crkva, rekao je papa Lav XIV, želi da doprinese mirnoj i odgovornoj raspravi o ovim pitanjima, ističući važnost posmatranja efekata veštačke inteligencije. To, kako navodi, znači ne samo brigu za materijalne potrebe čoveka, već i za njegov intelektualni i duhovni razvoj, uz puno poštovanje nepovredivog dostojanstva svake ljudske osobe i kulturne i duhovne raznolikosti naroda.
- Veštačka inteligencija otvorila je mnoge nove horizonte - od napretka u zdravstvu do naučnih otkrića - ali istovremeno postavlja ozbiljna pitanja o njenom uticaju na ljudsku otvorenost prema istini i lepoti, kao i na našu jedinstvenu sposobnost da pojmimo i obradimo stvarnost. Prepoznavanje i poštovanje onoga što je jedinstveno svojstveno ljudskom biću ključno je za svaku raspravu o etici u upravljanju ovom tehnologijom -dodao je Papa.
Tanjug/AP Photo/Alessandra Tarantino
Papa Lav XIV
U poruci je posebno naglasio i brigu za decu i mlade, ukazujući na mogući uticaj veštačke inteligencije na njihov intelektualni i neurološki razvoj.
- Naša deca i mladi treba da budu podržani, a ne sputavani na svom putu ka zrelosti i odgovornosti. Oni su naša nada za budućnost. Dobrobit društva zavisi od toga da li će im biti omogućeno da razviju darove koje im je Bog dao i da na njih slobodno i velikodušno odgovore - poručio je Papa.
- Nijedna generacija nije imala ovakav pristup tolikoj količini informacija. Ali, ponavljam - pristup podacima, ma koliko obiman, ne može se izjednačiti sa inteligencijom, koja podrazumeva otvorenost osobe prema krajnjim pitanjima života i težnju ka istini i dobru.
Papa izražava nadu da će razmatranja učesnika konferencije uključiti i međugeneracijsko učenje, koje će mladima pomoći da istinu uklope u svoj moralni i duhovni život, kako bi formirali zrele odluke i gradili svet veće solidarnosti i jedinstva.
Na kraju poruke, zaključuje:
- Zadatak koji je pred vama nije lak, ali je od životnog značaja. U znak zahvalnosti za vaš trud - sada i u budućnosti, srdačno zazivam na vas i vaše porodice božanski blagoslov mudrosti, radosti i mira.
Četvorodnevni simpozijum u Vatikanu obeležio 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora: papa Lav XIV pozivao na jedinstvo i sinodalnost svih hrišćana, dok pravoslavni glasovi upozoravaju na opasnosti relativizacije vere i gubitka svetootačkog nasleđa.
Sporazum iz 2018. godine, čiji detalji nikada nisu objavljeni, omogućava državnoj Katoličkoj crkvi u Kini određeni uticaj na imenovanje crkvenih lidera, dok je papa zadržao pravo veta na konačan izbor.
Najveći deo tih sredstava od 28 odsto uplaćen je iz Sjedinjenih Američkih Država, domovine novog pape, ali troškovi su znatno premašili prikupljene donacije, tako da je iz fonda te godine izdvojeno 103 miliona evra, saopšteno je iz Vatikana.
Dok patrijarh carigradski najavljuje dolazak rimskog pontifa i poziva na „jedinstvo u istini“, među pravoslavnim narodima raste strah da se ispod plašta sabornosti krije najdublja izdaja Svetog Predanja
Protojerej Dejan Krstić razgovarao je sa štićenicima i vaspitačima o Kosovskoj etici, savesti i pokajanju, podsećajući da čovek nije određen samo svojim padovima, već i odlukama koje donosi posle njih.
Veliki duhovnik sa Svete Gore podseća da slabost nije kraj borbe, već prilika za pokajanje i povratak Bogu, jer posle pada najopasnije je izgubiti nadu.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
AI slika izazvala buru nakon Trampovog brutalnog napada na papu Lava, dok stručnjaci upozoravaju da ovakvi potezi mogu dodatno rasplamsati sukobe i produbiti globalnu krizu oko Irana.
Sveti Otac tokom posete Španiji poručio da Crkva mora da čuje žrtve, prizna odgovornost i obezbedi obeštećenje, uz jačanje mera zaštite i prevencije zloupotreba.
Crkveno-državna delegacija u audijenciji kod poglavara Katoličke crkve: razgovori o nasleđu svetih Ćirila i Metodija, Majci Terezi i jačanju odnosa sa Svetom stolicom.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Crkveno učenje podseća da vernici ne bi trebalo olako da pristupaju oltaru. Od naklona i odgovora „Amin“ do duhovne pripreme za primanje Svete evharistije, postoje pravila čije zanemarivanje može imati ozbiljan verski značaj.
Islamski društveni centar Ilinoisa želi da kupi zatvoreni katolički hram iz 1906. godine u Čikagu i pretvori ga u školu, što je izazvalo rasprave zbog istorijskog značaja objekta.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Leontija po starom i Svete besrebrenike Kozmu i Damjana po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Arona, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka svetogorskog podviznika otkriva zašto nije svaki bol štetan i kako razlikovati tugu koja udaljava od Boga od one koja vodi ka pokajanju i duhovnoj obnovi.