Ime Petar nosio je prvi papa - Sveti Petar, koga katolička tradicija smatra Isusovim apostolom i prvim poglavarom Crkve. Upravo zbog te izuzetne simbolike i važnosti, ime Petar nosi posebno značenje u istoriji papstva.
A kako piše hrvatski "Index", evo nekoliko glavnih razloga zašto se novi papa verovatno nikada neće zvati Petar II.
Sveti Petar se smatra "stenom" na kojoj je Hrist izgradio Crkvu. Uzimanje njegovog imena moglo bi se tumačiti kao pokušaj izjednačavanja sa njim ili kao prisvajanje njegove posebne uloge u istoriji Crkve. Sve dosadašnje pape, njih više od 260, izbegavali su ime Petar upravo zato što ono ima status jedinstvenog imena. Smatra se da je Sveti Petar iznad svih drugih papa - svi su njegovi naslednici.
Proročanstva i legende
Tanjug/AP Photo/Domenico Stinellis
Postoje i neka crkvena proročanstva i legende, poput tzv. Proročanstva svetog Malahije, koja govore da će papa po imenu Petar biti poslednji papa pre "kraja sveta“ ili velikih previranja.
Iako Crkva ta proročanstva ne priznaje kao zvanična, ona su dodatno doprinela kontoverznosti tog imena.
- Pape mogu izabrati bilo koje ime, ali u poslednje vreme su to uglavnom imena Isusovih apostola - objasnio je svojevremeno vatikanski stručnjak Bruno Bartoloni.
- Jedino ime koje nikada ne odaberu jeste Petar. Pre svega iz poštovanja prema svetom Petru, ali i zbog toga što neke legende kažu da će papa imena Petar biti poslednji papa katoličke crkve.
Najveći deo tih sredstava od 28 odsto uplaćen je iz Sjedinjenih Američkih Država, domovine novog pape, ali troškovi su znatno premašili prikupljene donacije, tako da je iz fonda te godine izdvojeno 103 miliona evra, saopšteno je iz Vatikana.
Dok patrijarh carigradski najavljuje dolazak rimskog pontifa i poziva na „jedinstvo u istini“, među pravoslavnim narodima raste strah da se ispod plašta sabornosti krije najdublja izdaja Svetog Predanja
Novi poglavar Katoličke crkve izazvao je lavinu reakcija nakon otkrića da su američki donatori obećali milijardu evra za izbor „pravog“ pape, dok deficit Svete Stolice prelazi 83 miliona evra.
U "Srbskom kuvaru" monaha manastira Krušedol čuva se neobična manastirska verzija jela koja spaja krompir, jabuku i beli mrs u ukus koji i danas iznenađuje, a nastala je u danima kada post nije bio strog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Teodora Sikeota po starom i Svetu velikomučenicu Irinu po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Pelegrina, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Od biblijskih priča do savremenih platformi, šiduhim (provodadžija) pokazuje kako se vera, porodica i potraga za partnerom prepliću u sistemu u kojem se svaka veza vidi kao više od slučajnosti.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Od biblijskih priča do savremenih platformi, šiduhim (provodadžija) pokazuje kako se vera, porodica i potraga za partnerom prepliću u sistemu u kojem se svaka veza vidi kao više od slučajnosti.
Od Biblije i Talmuda do kabale i hrišćanske tradicije, izvori nude različita tumačenja: od Božijeg sluge i nebeskog protivnika do simbola unutrašnjeg nagona i sile tame koja oblikuje razumevanje dobra i zla.
Pogođeni Novi Pazar, Tutin i Sjenica - nestali prilozi vernika, a tragovi upućuju na pažljivo isplanirane akcije dok policija pokušava da razotkrije ko stoji iza svega.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.