Narodno verovanje pripisuje Svetom Arhangelu Mihailu da često obilazi bolesnike i ako im stane blizu glave ozdraviće. Ukoliko se zaustavi kod nogu, bolesnik će umreti. U mitovima, Arhangel Mihailo se uvek javljao na svim mestima gde se javljala i Bogorodica, tako da je vremenom prihvaćeno da predstavlja nebesku zaštitu i silu na zemlji. Takođe se veruje da Arhangel Mihailo lično luta kroz svet prerušen u prosjaka i grdi nevernike i one koji izbegavaju da pomognu siromašnima.
Veliki pravoslavni praznik posvećen Sv. Arhangelu Mihailu slavi se 21. novembra i u narodu je takođe poznat pod imenom Aranđelovdan. Obeležen je crvenim slovom u crkvenom kalendaru. U hrišcanskoj veri, Sv. Arhangel Mihailo smatra se zaštitnikom Saborne crkve kao prvi od sedam arhanđela koji su pobedili nad Luciferom i Satanom. Mihailo, na hebrejskom znači "onaj koji je poput Boga."Gavrilo znači „sila Božija". On je glasnik Božiji. Predstavljen je tako da u desnoj ruci drži lampu, a u levoj ogledalce. Ogledalce označava Premudrost Božiju.
U umetničkim prikazima uvek se predstavlja u rimskom oklopu i sa podignutim oružjem obično koplje ili mač kojim preti zmaju ili demonu.
ST/Nikola Mutić
Saborna crkva posvećena Svetom Aranđelu
U mitovima, Arhangel Mihailo se uvek javljao na svim mestima gde se javljala i Bogorodica, tako da je vremenom prihvaćeno da predstavlja nebesku zaštitu i silu na zemlji. Narodno verovanje pripisuje mu da često obilazi bolesnike. Čak postoji verovanje da ako im stane blizu glave da će bolesnik ozdraviti, a ako stane kod nogu da su izgledi loši.
Ovaj praznik slavi se u jesen zahvaljujući narodnom verovanju da je Arhangelu Mihailu dodeljeno jesenje i zimsko vreme i sve teškoće koje idu sa njim kada su sveci delili uloge.
Primanje prosjaka u kuću
Postoji narodno verovanje da Arhangel Mihailo lično luta kroz svet prerušen u prosjaka i grdi nevernike i one koji izbegavaju da pomognu siromašnima.
Zbog toga se kaže da na njegov dan nikada ne treba terati siromahe i prosjake sa kućnog praga jer je možda to baš sam Arhangel koji je došao da vas stavi na test.
Iako postoji rasprostranjeno verovanje da se za ovaj praznik ne priprema žito jer se Mihailo smatra živim svetiteljem, ovo je ipak neispravno i za ovu slavu treba pripremiti žito.
Aranđelovdan se slavi sa mrsnom ili posnom trpezom, sve u zavisnosti da li "pada" u sredu ili petak kada se slavi posno, a ostalim danima se slavi mrsno.
Foto Nebojša Mandić, Dimitrije Plecevic,Dragan Kadic, Nemanja Pancic, Nikola Mutic
Sveće i moltiva za zdravlje i blagostanje
Po crkvenom predanju, anđeo Mihailo je prvi stupio u borbu sa zlim duhom i to ime po crkvenom tumačenju označava "onog koji je kao Bog".
Na grčkom jeziku reč "arhi" znači glavni, prvi, a "angelos" znači vesnik, anđeo.
Dolazi po ljudske duše
Prvi među arhangelima Arhangel Mihailo na ikoni predstavlja se kao borac - vojvoda, sa mačem ili kopljem u ruci, a narodno verovanje smatra da on dolazi i uzima ljudske duše, kad je kome kucnuo čas. Na ikoni se ponekad predstavlja kako je pobedio Denicu, okovao ga verigama i stao mu nogom za vrat. On se smatra čuvarem vere pravoslavne i borcem protiv jeresi.
Jedno narodno verovanje kaže da se prema vremenskim uslovima na ovaj dan, može odrediti kakva će biti godina. Kaže se: kakvo je vreme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cele zime i proleća! U nekim krajevima Srbije, ovaj anđeo se slavi i kao zaštitnik stočara jer se veruje da samo on može oterati vukove.
Na Aranđelovdan treba širiti dobre misli, a jednu jedinu stvar koju ne smete uraditi jeste da siromašne i nemoćne terate od sebe. To će anđeo, koji je stalno uz vernike, kazniti.
Na ovaj dan, predanje kaže, valja pomoći siromašnima i nemocnima, dati im hrane i pica, uputiti toplu reč. Ukoliko to ne učinite, veruje se da će anđeo koji je stalno uz vernike poslati strašnu kaznu. Oni koji ispolje najvažniju hrišćansku vrlinu na Aranđelovdan, mogu očekivati blagost ovog svetitelja koji ce se vam ispuniti i onu najveću želju.
Nakon višemesečnih spekulacija, zvanična odluka Svetog arhijerejskog sabora potvrđuje promene u vrhu Eparhije žičke i otvara pitanje njenog budućeg rukovođenja i stabilizacije.
Od Kosova i Metohije do smene u Žičkoj eparhiji i rasprave o savremenim izazovima - najviši jerarhijski skup SPC doneo je niz poteza koji otvaraju nova pitanja o pravcu i unutrašnjim odnosima Crkve.
Prema crkvenom predanju, tačno u 9 sati ujutru, na nebu iznad Jerusalima se pojavio ogroman i blistav Krst koji se protezao od Golgote do Maslinske gore.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Jevanđeljska priča o sleporođenom koga je Hristos iscelio zauzima posebno mesto u pravoslavlju jer, osim čuda progledanja, nosi snažnu poruku o veri, patnji, nadi i duhovnoj svetlosti koja menja čovekov život.
Sveštenik Dmitrij Baricki tumači dramatičan jevanđelski događaj i upozorava na skrivenu opasnost – kada čovek odbije milost, ni čudo ne donosi mir, a rana nastavlja da upravlja njegovim životom.
Prema crkvenom predanju, tačno u 9 sati ujutru, na nebu iznad Jerusalima se pojavio ogroman i blistav Krst koji se protezao od Golgote do Maslinske gore.
Više od sedam vekova traje sećanje na povratak prvog srpskog arhiepiskopa u Mileševu, događaj koji je postao simbol duhovnog jedinstva i istorijskog pamćenja srpskog naroda.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog pravednog Jova po starom i Svetog mučenika Patrikija po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog pape Celestina V, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Od jednostavnih namirnica nastaje brzo i zasitno jelo koje ne traži iskustvo, a idealno je za porodični obrok kada treba nešto toplo, pouzdano i lako za pripremu.
Više od sedam vekova traje sećanje na povratak prvog srpskog arhiepiskopa u Mileševu, događaj koji je postao simbol duhovnog jedinstva i istorijskog pamćenja srpskog naroda.