Narodno verovanje pripisuje Svetom Arhangelu Mihailu da često obilazi bolesnike i ako im stane blizu glave ozdraviće. Ukoliko se zaustavi kod nogu, bolesnik će umreti. U mitovima, Arhangel Mihailo se uvek javljao na svim mestima gde se javljala i Bogorodica, tako da je vremenom prihvaćeno da predstavlja nebesku zaštitu i silu na zemlji. Takođe se veruje da Arhangel Mihailo lično luta kroz svet prerušen u prosjaka i grdi nevernike i one koji izbegavaju da pomognu siromašnima.
Veliki pravoslavni praznik posvećen Sv. Arhangelu Mihailu slavi se 21. novembra i u narodu je takođe poznat pod imenom Aranđelovdan. Obeležen je crvenim slovom u crkvenom kalendaru. U hrišcanskoj veri, Sv. Arhangel Mihailo smatra se zaštitnikom Saborne crkve kao prvi od sedam arhanđela koji su pobedili nad Luciferom i Satanom. Mihailo, na hebrejskom znači "onaj koji je poput Boga."Gavrilo znači „sila Božija". On je glasnik Božiji. Predstavljen je tako da u desnoj ruci drži lampu, a u levoj ogledalce. Ogledalce označava Premudrost Božiju.
U umetničkim prikazima uvek se predstavlja u rimskom oklopu i sa podignutim oružjem obično koplje ili mač kojim preti zmaju ili demonu.
ST/Nikola Mutić
Saborna crkva posvećena Svetom Aranđelu
U mitovima, Arhangel Mihailo se uvek javljao na svim mestima gde se javljala i Bogorodica, tako da je vremenom prihvaćeno da predstavlja nebesku zaštitu i silu na zemlji. Narodno verovanje pripisuje mu da često obilazi bolesnike. Čak postoji verovanje da ako im stane blizu glave da će bolesnik ozdraviti, a ako stane kod nogu da su izgledi loši.
Ovaj praznik slavi se u jesen zahvaljujući narodnom verovanju da je Arhangelu Mihailu dodeljeno jesenje i zimsko vreme i sve teškoće koje idu sa njim kada su sveci delili uloge.
Primanje prosjaka u kuću
Postoji narodno verovanje da Arhangel Mihailo lično luta kroz svet prerušen u prosjaka i grdi nevernike i one koji izbegavaju da pomognu siromašnima.
Zbog toga se kaže da na njegov dan nikada ne treba terati siromahe i prosjake sa kućnog praga jer je možda to baš sam Arhangel koji je došao da vas stavi na test.
Iako postoji rasprostranjeno verovanje da se za ovaj praznik ne priprema žito jer se Mihailo smatra živim svetiteljem, ovo je ipak neispravno i za ovu slavu treba pripremiti žito.
Aranđelovdan se slavi sa mrsnom ili posnom trpezom, sve u zavisnosti da li "pada" u sredu ili petak kada se slavi posno, a ostalim danima se slavi mrsno.
Foto Nebojša Mandić, Dimitrije Plecevic,Dragan Kadic, Nemanja Pancic, Nikola Mutic
Sveće i moltiva za zdravlje i blagostanje
Po crkvenom predanju, anđeo Mihailo je prvi stupio u borbu sa zlim duhom i to ime po crkvenom tumačenju označava "onog koji je kao Bog".
Na grčkom jeziku reč "arhi" znači glavni, prvi, a "angelos" znači vesnik, anđeo.
Dolazi po ljudske duše
Prvi među arhangelima Arhangel Mihailo na ikoni predstavlja se kao borac - vojvoda, sa mačem ili kopljem u ruci, a narodno verovanje smatra da on dolazi i uzima ljudske duše, kad je kome kucnuo čas. Na ikoni se ponekad predstavlja kako je pobedio Denicu, okovao ga verigama i stao mu nogom za vrat. On se smatra čuvarem vere pravoslavne i borcem protiv jeresi.
Jedno narodno verovanje kaže da se prema vremenskim uslovima na ovaj dan, može odrediti kakva će biti godina. Kaže se: kakvo je vreme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cele zime i proleća! U nekim krajevima Srbije, ovaj anđeo se slavi i kao zaštitnik stočara jer se veruje da samo on može oterati vukove.
Na Aranđelovdan treba širiti dobre misli, a jednu jedinu stvar koju ne smete uraditi jeste da siromašne i nemoćne terate od sebe. To će anđeo, koji je stalno uz vernike, kazniti.
Na ovaj dan, predanje kaže, valja pomoći siromašnima i nemocnima, dati im hrane i pica, uputiti toplu reč. Ukoliko to ne učinite, veruje se da će anđeo koji je stalno uz vernike poslati strašnu kaznu. Oni koji ispolje najvažniju hrišćansku vrlinu na Aranđelovdan, mogu očekivati blagost ovog svetitelja koji ce se vam ispuniti i onu najveću želju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne oce ubijene u manastiru Svetog Save Osvećenog po starom i Prepodobnog Tita Čudotvorca po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Franju Paolskog, dok Jevreji danas slave Pashu, a muslimani nemaju većeg opšteg praznika.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Vernici svih generacija dobijaju priliku da zakorače u novi život po Hristovoj milosti - sveštenici pozivaju zainteresovane da se prijave do Velikog petka i pripreme sve što je potrebno za Svetu tajnu
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Po blagoslovu patrijarha Porfirija, svetinja velikog pravoslavnog iscelitelja doneta je među male pacijente, njihove roditelje i lekare, a mnogi su sa verom celivali mošti tražeći utehu, snagu i nadu u borbi za zdravlje.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne oce ubijene u manastiru Svetog Save Osvećenog po starom i Prepodobnog Tita Čudotvorca po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Franju Paolskog, dok Jevreji danas slave Pashu, a muslimani nemaju većeg opšteg praznika.
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetе mučenike Hrisanta i Dariju po starom i Svetu Mariju Egipćanku po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Huga iz Grenobla, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.