Narodno verovanje pripisuje Svetom Arhangelu Mihailu da često obilazi bolesnike i ako im stane blizu glave ozdraviće. Ukoliko se zaustavi kod nogu, bolesnik će umreti. U mitovima, Arhangel Mihailo se uvek javljao na svim mestima gde se javljala i Bogorodica, tako da je vremenom prihvaćeno da predstavlja nebesku zaštitu i silu na zemlji. Takođe se veruje da Arhangel Mihailo lično luta kroz svet prerušen u prosjaka i grdi nevernike i one koji izbegavaju da pomognu siromašnima.
Veliki pravoslavni praznik posvećen Sv. Arhangelu Mihailu slavi se 21. novembra i u narodu je takođe poznat pod imenom Aranđelovdan. Obeležen je crvenim slovom u crkvenom kalendaru. U hrišcanskoj veri, Sv. Arhangel Mihailo smatra se zaštitnikom Saborne crkve kao prvi od sedam arhanđela koji su pobedili nad Luciferom i Satanom. Mihailo, na hebrejskom znači "onaj koji je poput Boga."Gavrilo znači „sila Božija". On je glasnik Božiji. Predstavljen je tako da u desnoj ruci drži lampu, a u levoj ogledalce. Ogledalce označava Premudrost Božiju.
U umetničkim prikazima uvek se predstavlja u rimskom oklopu i sa podignutim oružjem obično koplje ili mač kojim preti zmaju ili demonu.
ST/Nikola Mutić
Saborna crkva posvećena Svetom Aranđelu
U mitovima, Arhangel Mihailo se uvek javljao na svim mestima gde se javljala i Bogorodica, tako da je vremenom prihvaćeno da predstavlja nebesku zaštitu i silu na zemlji. Narodno verovanje pripisuje mu da često obilazi bolesnike. Čak postoji verovanje da ako im stane blizu glave da će bolesnik ozdraviti, a ako stane kod nogu da su izgledi loši.
Ovaj praznik slavi se u jesen zahvaljujući narodnom verovanju da je Arhangelu Mihailu dodeljeno jesenje i zimsko vreme i sve teškoće koje idu sa njim kada su sveci delili uloge.
Primanje prosjaka u kuću
Postoji narodno verovanje da Arhangel Mihailo lično luta kroz svet prerušen u prosjaka i grdi nevernike i one koji izbegavaju da pomognu siromašnima.
Zbog toga se kaže da na njegov dan nikada ne treba terati siromahe i prosjake sa kućnog praga jer je možda to baš sam Arhangel koji je došao da vas stavi na test.
Iako postoji rasprostranjeno verovanje da se za ovaj praznik ne priprema žito jer se Mihailo smatra živim svetiteljem, ovo je ipak neispravno i za ovu slavu treba pripremiti žito.
Aranđelovdan se slavi sa mrsnom ili posnom trpezom, sve u zavisnosti da li "pada" u sredu ili petak kada se slavi posno, a ostalim danima se slavi mrsno.
Foto Nebojša Mandić, Dimitrije Plecevic,Dragan Kadic, Nemanja Pancic, Nikola Mutic
Sveće i moltiva za zdravlje i blagostanje
Po crkvenom predanju, anđeo Mihailo je prvi stupio u borbu sa zlim duhom i to ime po crkvenom tumačenju označava "onog koji je kao Bog".
Na grčkom jeziku reč "arhi" znači glavni, prvi, a "angelos" znači vesnik, anđeo.
Dolazi po ljudske duše
Prvi među arhangelima Arhangel Mihailo na ikoni predstavlja se kao borac - vojvoda, sa mačem ili kopljem u ruci, a narodno verovanje smatra da on dolazi i uzima ljudske duše, kad je kome kucnuo čas. Na ikoni se ponekad predstavlja kako je pobedio Denicu, okovao ga verigama i stao mu nogom za vrat. On se smatra čuvarem vere pravoslavne i borcem protiv jeresi.
Jedno narodno verovanje kaže da se prema vremenskim uslovima na ovaj dan, može odrediti kakva će biti godina. Kaže se: kakvo je vreme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cele zime i proleća! U nekim krajevima Srbije, ovaj anđeo se slavi i kao zaštitnik stočara jer se veruje da samo on može oterati vukove.
Na Aranđelovdan treba širiti dobre misli, a jednu jedinu stvar koju ne smete uraditi jeste da siromašne i nemoćne terate od sebe. To će anđeo, koji je stalno uz vernike, kazniti.
Na ovaj dan, predanje kaže, valja pomoći siromašnima i nemocnima, dati im hrane i pica, uputiti toplu reč. Ukoliko to ne učinite, veruje se da će anđeo koji je stalno uz vernike poslati strašnu kaznu. Oni koji ispolje najvažniju hrišćansku vrlinu na Aranđelovdan, mogu očekivati blagost ovog svetitelja koji ce se vam ispuniti i onu najveću želju.
Kako podvizi kosovskih mučenika i pouke Jevanđelja i danas osvetljavaju put u trenucima iskušenja i pozivaju na nepokolebljivu odanost i unutrašnju snagu.
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
Protojerej Nikola Pejović je izrazio zahvalnost građanima koji su pribrano reagovali u trenutku incidenta i, kako je rekao, sprečili da dođe do veće tragedije.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Na panelu u Parohijskom domu hrama Svetog Aleksandra Nevskog otvorena su pitanja o tome zašto savremeni čovek traži spas u brzoj terapiji, a zaboravlja put ka sebi, tišini, Bogu i istinskom zdravlju.
U manastiru posvećenom Svetim Kozmi i Damjanu, na mestu koje je nekada bilo srušeno i zapaljeno, dešavaju se nepojmljive isceliteljske priče; tu, pod senkom minareta, Božija sila spaja ono što ljudski um ne može razumeti – muslimane i pravoslavce u tišini oproštaja i zajedničke vere u čudo.
Iz Patre dolazi svedočenje o sedmogodišnjoj devojčici sa agresivnim oblikom leukemije. Veče pred zakazanu hemoterapiju, njena majka se u suzama molila Svetom Paisiju.
U prvu nedelji posle Spasovdana, manastir Tumane domaćin je jedinstvenog sabranja – liturgije, litije i osvećenja novog konaka, događaja koji je spojio predanje, veru i živu potrebu savremenog čoveka za mirom i isceljenjem.
Opaki Adrijan saznavši da su i Ipatije i Teodul postali hrišćani pod uticajem Leontija, naredi o je da ih bez poštede biju, a potom da im glave odseku.
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, akademik Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Od trenutka krštenja pa sve do poslednjeg dana, reči Simvola vere prate čoveka na njegovom duhovnom putu, podsećajući ga na najdublje istine vere i obećanje večnog života u Carstvu nebeskom.
Jednostavna, mirisna poslastica koju je mati Atanasija iz manastira Rukumija godinama čuvala – spoj molitve, vina i meda koji daje posebnu radost postu.
Opaki Adrijan saznavši da su i Ipatije i Teodul postali hrišćani pod uticajem Leontija, naredi o je da ih bez poštede biju, a potom da im glave odseku.