DA LI JE GREH NOSITI TUĐI KRST: Otac Vladimir jasno odgovara na nedoumicu mnogih vernika koji ovaj simbol hrišćanstva nose oko vrata
Vernici se često pitaju da li tuđi krst nosi tuđu sudbinu, a odgovor sveštenika ruši rasprostranjene strahove.
Na svom putu od rimskog vojvode do hrišćanskog mučenika, ovaj svetitelj ostavio je neizbrisiv trag svojom nepokolebljivom verom i nesebičnim delima, a SPC ga slavi dva puta godišnje: 21. februara i 21. juna.
Sveti Teodor Stratilat, rimski vojvoda i gradonačelnik grada Iraklije, ostavio je dubok trag u tradiciji svojim nesebičnim delima i nepokolebljivom verom. Služeći pod carem Likinijem, Teodor se u ranom hrišćanstvu istakao ne samo vojničkom veštinom već i duhovnom hrabrošću. Njegova priča je priča o verniku koji je žrtvovao sve za Hrista.
Zbog nesuglasica sa carem Likinijem, koji je ostao privržen paganskim verovanjima, Teodor je bio osuđen na mučeništvo. Njegovo mučenje je bilo surovo: primio je šest stotina udaraca po leđima i pet stotina po trbuhu, bio je razapet na krst, gađan strelama, a na kraju posečen mačem. U svakom trenutku svog stradanja, Teodor je ponavljao: "Slava tebi Bože moj, slava ti!"
Teodor je bio poznat po “razaranju idola od srebra i zlata”, čije komade je potom podelio siromašnima. Njegova hrabrost i odlučnost preobratili su mnoge u hrišćanstvo, a čak je i samog cara Likinija pozvao da prihvati Hristovo učenje.
Njegovo stradanje završilo se 8. februara 319. godine. Teodor je zaveštao svome slugi Varu da njegovo telo položi u Evhaiti, na imanju njegovih predaka. Mošti Svetog Teodora kasnije su (21. juna) prenete u Carigrad i sahranjene u crkvi Vlaherni.
Sveti Teodor Stratilat je zaštitnik vojnika, a njegova moć i dalje se očituje u mnogim čudesima. Sveti Anastasije Sinajski zabeležio je kako je u mestu Karsatu blizu Damaska freska svetitelja prokrvarila nakon što ju je Saracen gađao strelom, a ubrzo posle toga, cela grupa Saracena umrla je u toj crkvi.
Sveti Teodor Stratilat ostaje simbol neustrašivosti i duboke vere. Njegov život i mučeništvo podsećaju nas na snagu vere i ljubavi prema Bogu, koja nadmašuje sve zemaljske patnje i iskušenja.

Njegove propovedi u Judeji, Makedoniji i Etiopiji, kao i hrabrost pred smrću, i danas inspirišu svakoga ko želi da ostane veran svojoj veri.
Đakon Svetojovanjskog hrama objašnjava kako običaji uoči ova dva sveta dana često nisu u skladu sa suštinskim učenjima hrišćanske vere.
Na dan mučeničkog stradanja ovog svetitelja i arhiđakona, sećamo se njegove neprolazne vere i molitvom prizivamo njegovu zaštitu nad svim vernicima.
Praznik posvećen ovom svecu koji je mučenički stradao za Hrista, podseća nas na snagu vere, na istrajnost u molitvi i na Božju milost koja dolazi onima koji su spremni da se posvete duhovnom putu.
Čudesa Svetog Klimenta su bezbrojna.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu mučenicu Ekaterinu po starom kalendaru i Svetog apostola Tihika po novom, katolici započinju Drugu nedelju Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Kada je car Maksencije prinosio žrtve idolima i naređivao i drugima da to čine, sveta Ekaterina izađe smelo pred cara i izobliči njegovu idolopokloničku zabludu.
Stao je između krstaša sa Zapada i Horde sa Istoka i odbranio svoj narod.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Čini se da vernici u Srbiji, pa i šire, duhovnu stranu često zanemaruju, pa se post za mnoge svodi, pre svega, na opterećenje time šta će da jedu.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
U besedi za 26. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako unutrašnje poniženje i dobrodetelj otkrivaju pravi put ka duhovnom vrhu.