Dan molitvenog sećanja na ovog svetitelja nas podseća na snagu vere i važnost duhovne posvećenosti. Njegov život i delo ostaju inspiracija za sve vernike, podstičući nas da sledimo staze svetlosti i ljubavi prema Bogu.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Dionisija, osnivač manastira Svetog Jovana (Dionisijata) na Svetoj gori. Prepodobni Dionisije potiče iz Korice u Albaniji, a njegov duhovni put počinje kada se njegov stariji brat, Teodosije, povukao na Svetu goru i postao iguman Manastira Filotej. Nakon što je odrastao, Dionisije je pošao kod svog brata u Filotej, gde je primio monaški čin.
Pod Božjim promislom, Teodosije je jednom prilikom, dok je bio na manastirskom poslušanju u Carigradu, izabran za mitropolita u Trapezuntu. U međuvremenu, Dionisiju se svake noći počela javljati čudna svetlost na mestu gde je kasnije podigao Manastir Svetog Jovana Preteče. Ovaj nebeski znak Dionisije je protumačio kao Božji poziv da tu osnuje manastir.
Foto: SPC
Krenuvši ka svom bratu u Trapezunt, Dionisije je zatražio pomoć od cara Aleksija Komnena, koji mu je darovao novac i povelju, koja se i danas čuva u manastiru u kom je 1380. osnovao obitelj Svetog Jovana Preteče. Iako su kasnije morski razbojnici opljačkali manastir, Dionisije se ponovo vratio u Trapezunt, gde se upokojio u sedamdeset drugoj godini svog života.
Manastir Dionisijat i dalje napreduje i cveta, kao svedočanstvo Dionisijeve posvećenosti i Božje blagodati. U ovom manastiru čuva se ikona Presvete Bogorodice, nazvana “Pohvala”, koju je car Aleksije Komnen darovao Dionisiju. Prema predanju, pred ovom ikonom je prvi put čitan Akatist Bogorodici, koji je sastavio patrijarh Sergije.
Prepodobni Dionisije nas podseća na snagu vere i važnost duhovne posvećenosti. Njegov život i delo ostaju inspiracija za sve vernike, podstičući nas da sledimo staze svetlosti i ljubavi prema Bogu.
Pravoslavna vera nas uči da krst koji nosimo nije samo spoljašnje stradanje, već i unutrašnja borba da sačuvamo dobrotu i milosrđe čak i onda kada smo povređeni.
Kako geopolitička napetost raste, starci sa Svete gore upozoravaju da današnji događaji odjekuju proroštvima Svetog Kozme, Svetog Pajsija i Svetog Porfirija, pozivajući vernike na budnost i nadu.
U jeku međunarodnih tenzija i poremećaja u avio-saobraćaju, hiljade vernika i crkvene delegacije iz Evrope i Bliskog istoka dolaze 22. marta 2026. godine da odaju počast blaženopočivšem vođi Gruzijske crkve.
Dva značajna spomena padaju istog dana, pa Tipik nalaže drugačiji raspored kako bi oba bila proslavljena bez skraćivanja i narušavanja bogoslužbenog poretka.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Predanje otkriva kako slučajno skretanje broda i molitva Device Marije stvoriše mesto gde Majka Božja bdi nad monasima i tišinom hiljadugodišnjeg duhovnog sveta.
Fotografija iz 1903. godine, za koju se verovalo da je zauvek nestala, ponovo je ugledala svetlost dana u manastiru Svetog Pantelejmona – i otkrila čudesno svedočanstvo o prisustvu Device Marije.
U fruškogorskoj svetinji proslavljen je praznik Svetog Atanasija Atonskog i imendan igumana ove svete obitelji, dok je episkop Nektarije nadahnutom pričom ganuo sve sabrane.
Dva značajna spomena padaju istog dana, pa Tipik nalaže drugačiji raspored kako bi oba bila proslavljena bez skraćivanja i narušavanja bogoslužbenog poretka.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju 42 mučenika iz Amoreje po starom po novom i svete mučenike Hrizanta i Dariju po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Josipa, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.