Dan molitvenog sećanja na ovog svetitelja nas podseća na snagu vere i važnost duhovne posvećenosti. Njegov život i delo ostaju inspiracija za sve vernike, podstičući nas da sledimo staze svetlosti i ljubavi prema Bogu.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Dionisija, osnivač manastira Svetog Jovana (Dionisijata) na Svetoj gori. Prepodobni Dionisije potiče iz Korice u Albaniji, a njegov duhovni put počinje kada se njegov stariji brat, Teodosije, povukao na Svetu goru i postao iguman Manastira Filotej. Nakon što je odrastao, Dionisije je pošao kod svog brata u Filotej, gde je primio monaški čin.
Pod Božjim promislom, Teodosije je jednom prilikom, dok je bio na manastirskom poslušanju u Carigradu, izabran za mitropolita u Trapezuntu. U međuvremenu, Dionisiju se svake noći počela javljati čudna svetlost na mestu gde je kasnije podigao Manastir Svetog Jovana Preteče. Ovaj nebeski znak Dionisije je protumačio kao Božji poziv da tu osnuje manastir.
Foto: SPC
Krenuvši ka svom bratu u Trapezunt, Dionisije je zatražio pomoć od cara Aleksija Komnena, koji mu je darovao novac i povelju, koja se i danas čuva u manastiru u kom je 1380. osnovao obitelj Svetog Jovana Preteče. Iako su kasnije morski razbojnici opljačkali manastir, Dionisije se ponovo vratio u Trapezunt, gde se upokojio u sedamdeset drugoj godini svog života.
Manastir Dionisijat i dalje napreduje i cveta, kao svedočanstvo Dionisijeve posvećenosti i Božje blagodati. U ovom manastiru čuva se ikona Presvete Bogorodice, nazvana “Pohvala”, koju je car Aleksije Komnen darovao Dionisiju. Prema predanju, pred ovom ikonom je prvi put čitan Akatist Bogorodici, koji je sastavio patrijarh Sergije.
Prepodobni Dionisije nas podseća na snagu vere i važnost duhovne posvećenosti. Njegov život i delo ostaju inspiracija za sve vernike, podstičući nas da sledimo staze svetlosti i ljubavi prema Bogu.
Sveća i dalje gori, kolač se lomi, ali su gosti često na ekranu – dok jedni žale za starim običajima, drugi tvrde da se suština nije pomerila ni za korak i da slava i dalje okuplja, samo na drugačiji način.
U besedi za ponedeljak 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički jasno povlači granicu između spoljašnje pobožnosti i unutrašnjeg preobražaja koji menja srce, misao i čitav pravac čovekovog života.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Januarija i druge s njim po starom i Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blaženog Julijana, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Predanje otkriva kako slučajno skretanje broda i molitva Device Marije stvoriše mesto gde Majka Božja bdi nad monasima i tišinom hiljadugodišnjeg duhovnog sveta.
Fotografija iz 1903. godine, za koju se verovalo da je zauvek nestala, ponovo je ugledala svetlost dana u manastiru Svetog Pantelejmona – i otkrila čudesno svedočanstvo o prisustvu Device Marije.
U fruškogorskoj svetinji proslavljen je praznik Svetog Atanasija Atonskog i imendan igumana ove svete obitelji, dok je episkop Nektarije nadahnutom pričom ganuo sve sabrane.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Januarija i druge s njim po starom i Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blaženog Julijana, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Teodora Trihinu po starom i Svete mučenike Timotija i Mavru po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Praznik Svetog Filipa i Jakova, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Fotografije građanske ceremonije sklapanja istopolnog partnerstva ispred pravoslavne svetinje otvorila je pitanja o statusu manastira, njegovoj komercijalnoj upotrebi i odnosu verske tradicije i turističkog biznisa na Kipru.
Liturgija pred moštima Svetog Nikolaja obeležena je dodelom crkvenih odlikovanja, osvećenjem novog duhovno-kulturnog doma i porukama patrijarha o veri, isceljenju i duhovnoj obnovi čoveka.