Printscreen / TV HramEpiskom lipljanski Dositej u Manastiru Hilandar
Episkop lipjanski i vikar patrijarha Porfirija, posetio je srpski manastir na Svetoj gori, gde je služio arhijerejsku liturgiju povodom praznika Svetog Jovana Šangajskog, podsećajući na važnost duhovne veze sa ovim svetim mestom i monaškim nasleđem Svetog Save.
Svaka poseta manastiru Hilandar ima poseban značaj u pravoslavlju i svetosavlju, jer predstavlja povratak izvorima duhovnosti i monaške tradicije koja vekovima čuva svetlost vere. Ovo sveto mesto na Svetoj Gori simbolizuje duboku povezanost sa Svetim Savom i duhovnim nasleđem srpskog naroda, te svaka poseta nosi sa sobom blagoslov i duhovnu obnovu za vernike.
Printscreen / TV Hram
Episkop Dositej i iguman Metodije
U ponedeljak, 1. jula 2024. godine, episkop lipljanski Dositej, vikarni episkop patrijarha Porfirija i starešina Vaznesenjske crkve, stigao je u dvodnevnu posetu bratstvu manastira Hilandar, gde mu je srdačnu dobrodošlicu priredio iguman ovog manastira, arhimandrit Metodije.
Drugog dana posete, na dan kada SPC molitveno proslavlja Svetog Jovana Šangajskog, episkop Dositej je služio arhijerejsku liturgiju u manastiru Hilandar. U ovoj svetoj službi, episkopu Dositeju sasluživali su iguman Metodije, jeromonah Arsenije i jerođakon Nektarije.
Duhovni mir i sveprožimajući spokoj manastira Hilandar, mesta monaškog postriga episkopa Dositeja, bili su idealna pozadina za molitveno okupljanje i proslavu. Episkop Dositej je bratstvu manastira Hilandara pristupio u decembru 1998. godine kao iskušenik, dok je monaški zavet primio na praznik Roždestva Presvete Bogorodice 2000. godine. U monaštvu je prošao kroz manastirska poslušanja crkvenjaka, oltarnika, prosforara, trpezarca, manastirskog pčelara, gostoprimca, bibliotekara i rizničara.
Printscreen / TV Hram
Episkom lipljanski Dositej u Manastiru Hilandar
U besedi posle bogosluženja, episkop je podsetio na važnost očuvanja vere i tradicije, te duhovne veze koja vezuje svakog vernika sa ovim svetim mestom.
Po završetku liturgije, episkopa Dositeja ispratila je hilandarska bratija, sa osećajem zahvalnosti za njegovu posetu i blagoslove koje je doneo. Njegovo preosveštenstvo potom se uputilo nazad za Beograd, ostavljajući za sobom osećaj duhovne obnove i blagoslova među bratstvom manastira Hilandar.
Ova poseta, obojena molitvom i sećanjem na monaške dane episkopa Dositeja, dodatno je osnažila duhovnu vezu između manastira i crkvene zajednice, podsećajući sve na važnost vere i duhovne podrške u savremenom svetu.
Dočekujući mošti Svetog Justina Ćelijskog i čudotvornu ikonu Presvete Bogorodice “Znamenje”, starešina Vaseljenske crkve prisetio se teških vremena komunističkog bezakonja i bezbožništva, potom je pozvao vernike da nastave duhovni puta kojim su nas uputili sveti preci.
Starješina hrama koji ovih dana privlači pažnju vernika zbog dočeka moštiju Svetog Justina Ćelijskog i mesto sabiranja pred polazak Spasovdanske litije, i vikar patrijarha Porfirija svojim životom i delom svedoči o neugasivom plamenu vere i posvećenosti, vodeći vernike putem duhovne obnove i mira.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Na ulazu u manastir stoje uputstva koja nisu puka pravila ponašanja, već deo viševekovnog poretka Svete Gore. Zašto se određene navike ostavljaju pred kapijom Atosa i kakvu poruku Epistati upućuju poklonicima?
Od Svetog Save i Stefana Nemanje preko Trojeručice i rukopisa do požara koji umalo nije promenio sudbinu - priča o svetom mestu koje više od osam vekova traje između istorije, vere i monaškog života.
Svetinja koja se vekovima čuva u manastiru Vatoped biće doneta u prestonicu i nošena na čelu litije, dok će vernici potom imati priliku da joj se poklone u hramu Svetog Save.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.