ŠTA NIKAD NE SMETE POŽELETI U ŽIVOTU: Sveti Jefrem Sirin o nesvesnom upadu u demonsku mrežu smrti
Pravoslavno učenje polazi od toga da čovek nije stvoren radi udobnog života, već radi spasenja.
Dočekujući mošti Svetog Justina Ćelijskog i čudotvornu ikonu Presvete Bogorodice “Znamenje”, starešina Vaseljenske crkve prisetio se teških vremena komunističkog bezakonja i bezbožništva, potom je pozvao vernike da nastave duhovni puta kojim su nas uputili sveti preci.
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi Vaznesenjskoj crkvi u Beogradu, starešina ovog hrama, episkop lipljanski Dositej održao je pozdravno slovo prilikom svečanog dočeka moštiju Svetog Justina Ćelijskog i čudotvorne ikone Presvete Bogorodice “Znamenje”. Njegove reči, ispunjene dubokim duhovnim značenjem i sećanjem na prošlost, obeležile su ovaj veliki događaj.
Glasom punim emocija episkop Dositej je govorio o Svetom Justinu Ćelijskom, koji je, kao svedok vaskrsenja Hristovog, danas ponovo među nama, sada u svetosti svojih moštiju.
Davno je došao u Beli grad kao đak Bogoslovije Svetog Save, monah, profesor Beogradskog univerziteta i liturg. Danas nam dolazi kao svetac, osvećujući i blagosiljajući ovaj grad - rekao je episkop Dositej, a potom se prisetio strašnih reči oca Justina iz 1966. godine, kada je govorio o duhovnoj pustoši srpskih crkava i manastira i upitao se gde su Srbi?
Danas, pred moštima oca Justina, episkop Dositej ponosno je izjavio:
Evo Srba, Sveti Avo! Nismo više duhovni leševi, vaskrsao je duhovno narod srpski.
Episkop je naglasio značaj dela oca Justina, koja su u teškim vremenima komunističkog bezakonja i bezbožništva pisana za buduća pokolenja, a danas služe kao dragoceni izvor duhovnih pouka.
Govoreći o čudotvornoj ikoni Presvete Bogorodice "Znamenje", episkop Dositej je istakao da je veliki blagoslov što je ova ikona ponovo među nama. Na kraju, episkop Dositej je pozvao sve prisutne da se mole za nastavak duhovnog puta kojim su nas uputili Sveti Sava, Sveti vladika Nikolaj i Sveti Justin Ćelijski.


Starješina hrama koji ovih dana privlači pažnju vernika zbog dočeka moštiju Svetog Justina Ćelijskog i mesto sabiranja pred polazak Spasovdanske litije, i vikar patrijarha Porfirija svojim životom i delom svedoči o neugasivom plamenu vere i posvećenosti, vodeći vernike putem duhovne obnove i mira.
Ova svečanost nije samo podsećanje na veliki duh jednog svetitelja, već i prilika da se kroz molitvu i zajedništvo ojača vera i ljubav prema Bogu, a prisustvo kivota sa njegovim moštima osvetlilo je srca prisutnih, donoseći im utehu i nadahnuće za život u veri i pravednosti.
Pod vođstvom patrijarha Porfirija, hiljade vernika proslavilo je Spasovdan krsnim hodom od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save, noseći mošti Svetog Justina Ćelijskog i čudotvornu ikonu Presvete Bogorodice “Znamenje” u molitvi za mir i blagostanje.
U atmosferi ispunjenoj pobožnošću i duhovnim zanosom reke vernog naroda, kivot jednog od najcenjenijih srpskih svetitelja dočekan je u Vaznesenjskoj crkvi, gde je u molitvenom prisustvu patrijarha Porfirija episkop novobrdski Ilarion služio večernju molitvu sa petohlebnicom pred Vaznesenje Gospodnje.
U zavetnom hramu srpskog naroda patrijarh je mladima govorio o Svetom Savi kao meri života, o identitetu koji se gradi bez straha i o ljubavi kao snazi koja čuva posebnost, ali otvara prostor za susret i zajedništvo.
Inicijativa da se na mestu porušene crkve izgradi ugostiteljski objekat otvorila je dubok sukob između urbanističkih odluka i crkvenog sećanja na žrtvu srpskih vojnika.
Susret patrijarha Porfirija i princa Gazija na obali Jordana i sećanje na kosovsko-metohijsku svetinju otvorili su put daru bez presedana - odluci jordanskog kralja da SPC ustupi zemljište na prostoru od izuzetnog značaja za hrišćane.
U besedi, vladika Pajsije podsetio je da vera ne nastaje u udobnosti, već u istrajnosti, odricanju i ličnoj odgovornosti pred Bogom.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Priča o prevari, Božijem promislu i neočekivanom susretu koji je promenio život mladog para.
Predsednik Belorusije poslao je američkom predsedniku dar snažne duhovne simbolike u trenutku kada Minsk otvoreno govori o želji za novim tonom u odnosima sa Vašingtonom.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.