Dočekujući mošti Svetog Justina Ćelijskog i čudotvornu ikonu Presvete Bogorodice “Znamenje”, starešina Vaseljenske crkve prisetio se teških vremena komunističkog bezakonja i bezbožništva, potom je pozvao vernike da nastave duhovni puta kojim su nas uputili sveti preci.
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi Vaznesenjskoj crkvi u Beogradu, starešina ovog hrama, episkop lipljanski Dositej održao je pozdravno slovo prilikom svečanog dočeka moštiju Svetog Justina Ćelijskog i čudotvorne ikone Presvete Bogorodice “Znamenje”. Njegove reči, ispunjene dubokim duhovnim značenjem i sećanjem na prošlost, obeležile su ovaj veliki događaj.
Glasom punim emocija episkop Dositej je govorio o Svetom Justinu Ćelijskom, koji je, kao svedok vaskrsenja Hristovog, danas ponovo među nama, sada u svetosti svojih moštiju.
SPC
Kivot sa moštima Svetog Justina Ćelijskog
Davno je došao u Beli grad kao đak Bogoslovije Svetog Save, monah, profesor Beogradskog univerziteta i liturg. Danas nam dolazi kao svetac, osvećujući i blagosiljajući ovaj grad - rekao je episkop Dositej, a potom se prisetio strašnih reči oca Justina iz 1966. godine, kada je govorio o duhovnoj pustoši srpskih crkava i manastira i upitao se gde su Srbi?
Danas, pred moštima oca Justina, episkop Dositej ponosno je izjavio:
Evo Srba, Sveti Avo! Nismo više duhovni leševi, vaskrsao je duhovno narod srpski.
Episkop je naglasio značaj dela oca Justina, koja su u teškim vremenima komunističkog bezakonja i bezbožništva pisana za buduća pokolenja, a danas služe kao dragoceni izvor duhovnih pouka.
SPC
Ikoni Presvete Bogorodice "Znamenje"
Govoreći o čudotvornoj ikoni Presvete Bogorodice "Znamenje", episkop Dositej je istakao da je veliki blagoslov što je ova ikona ponovo među nama. Na kraju, episkop Dositej je pozvao sve prisutne da se mole za nastavak duhovnog puta kojim su nas uputili Sveti Sava, Sveti vladika Nikolaj i Sveti Justin Ćelijski.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za nedelju 14. sedmice po Duhovima donosi snažnu poruku o krotosti, milosti i istini koja ne mora da bude izgovorena glasno da bi promenila čoveka.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Evtiha po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Čudo Svetog arhangela Mihaila u Kolosima. Katolička crkva obeležava 23. nedelju kroz godinu, dok je u jevrejskom kalendaru 24. elul, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.
Posle pada mnogi dugo nose teret krivice i teško prihvataju da im je oprošteno. Svetitelj iz Egine podseća na razliku između iskrenog pokajanja i samokažnjavanja i nudi poruku koja donosi drugačiji pogled na milost.
Sakralni objekat koji je u 19. veku bio jedno od važnih mesta opismenjavanja vozućkog kraja ponovo će dobiti svoju ulogu u okviru svetinje, zahvaljujući zajedništvu Crkve i vernog naroda.
Starješina hrama koji ovih dana privlači pažnju vernika zbog dočeka moštiju Svetog Justina Ćelijskog i mesto sabiranja pred polazak Spasovdanske litije, i vikar patrijarha Porfirija svojim životom i delom svedoči o neugasivom plamenu vere i posvećenosti, vodeći vernike putem duhovne obnove i mira.
Ova svečanost nije samo podsećanje na veliki duh jednog svetitelja, već i prilika da se kroz molitvu i zajedništvo ojača vera i ljubav prema Bogu, a prisustvo kivota sa njegovim moštima osvetlilo je srca prisutnih, donoseći im utehu i nadahnuće za život u veri i pravednosti.
Pod vođstvom patrijarha Porfirija, hiljade vernika proslavilo je Spasovdan krsnim hodom od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save, noseći mošti Svetog Justina Ćelijskog i čudotvornu ikonu Presvete Bogorodice “Znamenje” u molitvi za mir i blagostanje.
U atmosferi ispunjenoj pobožnošću i duhovnim zanosom reke vernog naroda, kivot jednog od najcenjenijih srpskih svetitelja dočekan je u Vaznesenjskoj crkvi, gde je u molitvenom prisustvu patrijarha Porfirija episkop novobrdski Ilarion služio večernju molitvu sa petohlebnicom pred Vaznesenje Gospodnje.
Sakralni objekat koji je u 19. veku bio jedno od važnih mesta opismenjavanja vozućkog kraja ponovo će dobiti svoju ulogu u okviru svetinje, zahvaljujući zajedništvu Crkve i vernog naroda.
Obnova skita Svetog Vasilija na hilandarskom pristaništu i više od decenije pomoći manastiru Hilandaru bili su među najvažnijim razlozima za odlikovanje Marka Ivića Ordenom Svetog Save.
Najviše crkveno odlikovanje Eparhije šumadijske uručeno je direktoru Instituta za srce i krvne sudove "Dedinje" u znak zahvalnosti za ljubav prema sveštenstvu, monaštvu i vernom narodu.
Obnova skita Svetog Vasilija na hilandarskom pristaništu i više od decenije pomoći manastiru Hilandaru bili su među najvažnijim razlozima za odlikovanje Marka Ivića Ordenom Svetog Save.
Kukuruzno brašno, mleko i sitan sir dovoljni su za pripremu jednostavnog jela koje se spremalo kada je crkveni tipik dozvoljavao mrsnu hranu, a neobično ime dobilo je po načinu na koji se brašno ponaša dok se kuva.