OVO NIKAKO NE NAMEĆITE DECI ZA VREME POSTA: Sveštenik kaže da može biti opasno i po fizičko i duhovno zdravlje
O postu pred pričešće napominjao je da se mora voditi računa o detetovoj zrelosti.
Božji ugodnik čija je vera preobrazila njegov život i učinila ga simbolom hrabrosti i nepokolebljivosti. Njegova borba i mučeništvo ostaju inspiracija za vernike širom sveta, dok se danas okupljaju u molitvi i sećanju na njegovu žrtvu i ljubav prema Bogu.
Danas Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Svetog velikomučenika Prokopija, Božjeg ugodnika čije je ime sinonim za hrabrost i veru. Rođen u Jerusalimu, Prokopije, čije je prvobitno ime bilo Neanije, odrastao je u duhu rimskog idolopoklonstva. Njegova majka, paganka, odgajala ga je prema rimskim običajima, dok je njegov otac bio hrišćanin.
Car Dioklecijan, koji je progonio hrišćane, primetio je Neanija i uzeo ga u svoju vojsku. Dioklecijan ga je poslao u Aleksandriju da uništi hrišćane, ali na tom putu Neanije je doživeo preobražaj sličan onome koji je doživeo apostol Pavle. Usred noći, tokom velikog zemljotresa, javio mu se Gospod i rekao: „Neanije, kamo ideš, i na koga ustaješ?“ Neanije je u strahu upitao: „Ko si ti?“ Tada mu se u vazduhu pojavio svetao krst, i glas iz krsta mu je rekao: „Ja sam Isus raspeti Sin Božji. Ovim znamenjem pobeđuj neprijatelje svoje, i mir moj biće s tobom.“
Ovaj događaj je preokrenuo život Neanija. Napravio je krst kakav je video i umesto da krene protiv hrišćana, okrenuo se protiv neprijatelja Jerusalima, Agarjana. Kao pobednik, ušao je u Jerusalim i objavio majci da je postao hrišćanin. Na suđenju je skinuo vojvodski pojas i mač, pokazavši time da je sada vojnik Hrista Cara.
Posle velikih mučenja, bačen je u tamnicu gde mu se ponovo javio Gospod Hristos, koji ga je krstio i dao mu ime Prokopije. Jednog dana, na tamnički prozor došlo je 12 žena i reklo mu: „I mi smo sluškinje Hristove.“ Zbog toga su bačene u istu tamnicu, gde ih je sveti Prokopije učio veri Hristovoj i pripremao za mučeničku smrt. U činu venčanja bračnih, spominje se sveti Prokopije, pored cara Konstantina i carice Jelene, zbog hrabrosti i vere tih žena.
Gledajući njihove muke, i Prokopijeva majka je poverovala u Hrista, te su svih 13 mučenika zajedno pogubljeni. Kada je sveti Prokopije izveden na gubilište, podigao je ruke prema istoku i pomolio se Bogu za sve bedne i nevoljne, sirote i udovice, a naročito za Crkvu, da uzraste i rasprostre se. Njegova molitva je bila uslišena, nakon čega je radosno primio mučeničku smrt, odlazeći svom Gospodu u večnu radost.
Sveti Prokopije je časno postradao u Kesariji Palestinskoj i uvenčan je vencem besmrtne slave 8. jula 303. godine. Danas, vernici u Srbiji sa ponosom se sećaju njegovog velikog podviga i molitveno se obraćaju ovom svetitelju, tražeći njegov zagovor i blagoslov. Njegova žrtva i vera i dalje svetle kao svetionik nade i ljubavi prema Hristu.

Na dan Svetog velikomučenika Prokopija, 21. jula, vernici mu se obraćaju za zdravlje, mir u domu, sreću porodice i hrabrost pred iskušenjima, verujući da molitve pred njegovom ikonom donose utehu i snagu u svakodnevnom životu.
Od molitvi do litija i narodnih rituala – šta nas Sveti Prokopije uči o pravoj veri i opasnostima sujeverja
Priča o mladiću iz Jerusalima koji je svojim životom pokazao da istinska snaga dolazi iz ljubavi prema Hristu, čak i pred najtežim iskušenjima i mučeništvom.
Skriveni hrišćanin na carskom dvoru odbio je idolsku hranu i priznao Hrista pred Trajanom – predanje otkriva šta se dogodilo u tamnici kad je izdahnuo.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Čudesa Svetog Klimenta su bezbrojna.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu mučenicu Ekaterinu po starom kalendaru i Svetog apostola Tihika po novom, katolici započinju Drugu nedelju Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Kada je car Maksencije prinosio žrtve idolima i naređivao i drugima da to čine, sveta Ekaterina izađe smelo pred cara i izobliči njegovu idolopokloničku zabludu.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Otkrijte jednostavne principe koji pomažu da ostanemo mirni, odlučni i moralno jaki čak i kada život postavlja izazove pred nas.
Vernici se često pitaju da li tuđi krst nosi tuđu sudbinu, a odgovor sveštenika ruši rasprostranjene strahove.