U teškim danima za veru Isusovu, kada je car Julijan Odstupnik nastojao da uništi hrišćanstvo, ovaj svetac je svojom hrabrošću pokazao snagu duhovnosti i odanosti Bogu.
U vreme kada je Rimskim imperijom vladao car Julijan Odstupnik, u gradu Dorostolu živeo je mladić Emilijan, sluga lokalnog gradonačelnika. Kada je car Odstupnik odlučio da ognjem i mačem uguši hrišćanstvo širom carstva, carski izaslanik stigao je u Dorostol sa zadatkom da pronađe i kazni hrišćane. Međutim, izaslanik nije našao nijednog hrišćanina, što je izazvalo njegovu veliku radost. Tim povodom, priredio je gozbu za sve građane i organizovao veliko žrtvoprinošenje idolima, ispunivši grad neprekidnim veseljem.
Te noći, svetitelj Emilijan, duboko pogođen idolopokloničkim praznovanjima, potajno je obišao idolopokloničke hramove, tržnice i ulice grada. Maljem je polupao sve idole, oslobađajući grad od njihovog prisustva. Kada je ujutro stigla vest o razbijenim idolima, grad je preplavila panika i ljutnja. Građani su očajnički tražili krivca.
Printscreen
Ikona Svetog mučenika Emilijana
U toj zbrci, jedan seljak je slučajno uhvaćen kao osumnjičeni. Videvši da je nevin čovek doveden na suđenje, Emilijan je osetio duboku moralnu dilemu. Priznajući svoje delo, odlučio je da preuzme odgovornost kako ne bi nevini ljudi patili zbog njegovih postupaka.
On se obratio carskoj vlasti i otvoreno priznao šta je učinio. Kada ga je izaslanik upitao ko ga je nagovorio da uništi idole, Emilijan je odgovorio: „Bog i duša moja zapovedili su mi da srušim te mrtve stubove koje vi nazivate bogovima.“
Ovaj iskreni odgovor izazvao je gnev sudije, koji je odlučio da mučenika izloži teškim mukama. Emilijan je najpre bio bičevan, a potom je, po presudi, pogubljen u ognju. Tako je svetitelj Emilijan svoj zemaljski život završio 31. jula 362. godine, prelazeći u Carstvo nebesko.
Danas, Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici dostojanstveno proslavljaju dan Svetog mučenika Emilijana. U brojnim hramovima i manastirima širom Srbije, upaljene sveće i bogosluženja svedoče o hrabrosti i posvećenosti ovog svetitelja. Vernici se okupljaju u molitvi i slavlju, prateći primer Svetog Emilijana, koji je svojom hrabrošću i verom pokazao snagu hrišćanske duhovnosti i odanosti Bogu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Lava po starom i Svetog mučenika Konona Isavrijskog po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Ivana Josipa od Krsta, dok su muslimani u mesecu ramazana, a u judaizmu danas nema većeg praznika.
Iza njegovog života, najpoznatija je ostala priča o tome kako je u jednom trenutku u njegov grad došao neki mađioničar i opsenar Iliodor koji je svojim lažima zavodio omladinu.
Mnogi smatraju da je džihad svaki rat u kome učestvuju muslimani, bez obzira da li se taj rat vodio iz ličnih, političkih ili teritorijalnih razloga, kaže Naik.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Lava po starom i Svetog mučenika Konona Isavrijskog po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Ivana Josipa od Krsta, dok su muslimani u mesecu ramazana, a u judaizmu danas nema većeg praznika.
Iza njegovog života, najpoznatija je ostala priča o tome kako je u jednom trenutku u njegov grad došao neki mađioničar i opsenar Iliodor koji je svojim lažima zavodio omladinu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Arhipa, Filimona i Apfija po starom i Svetog Gerasima Jordanskog po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Kazimira, muslimani su u mesecu ramazanu, dok u judaizmu danas nema većeg praznika.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
U besedi za sredu 2. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako svaka sitnica koju zanemarimo u ovom životu nosi težinu i odlučuje da li ćemo steći duhovni dar ili ga zauvek izgubiti.