DANAS JE VELIKI PRAZNIK! Slavimo Prepodobnog Prohora Pčinjskog!
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Ovaj svetitelj je svojim podvigom i žrtvom, postao svetionik pobožnosti i ljubavi prema Hristu u vremenu kada je progon hrišćana bio na svom vrhuncu. Iako stradalnik, svedoči nam o neugasivoj veri koja prkosi neznaboštvu i smrti.
Sveti Lavrentije živeo je u teškom periodu kada su rimski episkopi, jedan za drugim, polagali svoje živote za veru. Papa Sikst, prethodnik svetog Lavrentija, postao je episkop u Rimu, svestan da je njegova dužnost nositi krst do mučeničke smrti.
Ubrzo nakon što je preuzeo dužnost, car Dekije, rešen da istrebi hrišćanstvo, naredi hapšenje i pogubljenje pape Siksta i dvojice njegovih đakona, Feliksima i Agapita. Sveti Lavrentije, kao verni đakon i čuvar crkvenih svetinja, učinio je sve što je mogao da sačuva crkveno blago, prenoseći ga u dom pobožne udovice Kiriakije.
Sveti Lavrentije, uprkos teškim mukama koje je pretrpeo, nije odustao od svoje vere. Naprotiv, njegova vera je sijala još svetlije u tamnici gde je činio čuda isceljujući slepe i donoseći utehu i nadu zarobljenima.

U toj tamnici, svojim blagim dodirom, povratio je vid slepom sužnju Lukiliju, koji se krstio videvši silu Hristovu. Čak je i tamničar Ipolit, svedok Lavrentijevih čuda, poverovao u Hrista i primio mučeničku smrt.
Lavrentijevo mučeništvo kulminiralo je kada je, nakon strašnih muka, bio stavljen na gvozdenu lesu iznad ognja. U trenucima najveće patnje, Sveti Lavrentije nije klonuo duhom, nego se zahvaljivao Bogu i ismevao cara zbog njegovog slepog neznaboštva. Njegove reči, izgovorene na ognju, odjekuju kroz vekove: „Ovaj deo je pečen, okrenite me i jedite, jer je spreman,“ čime je svedočio o svojoj nepokolebljivoj veri i hrabrosti pred smrću.
Nakon što je 258. godine predao svoju dušu Bogu, njegovo telo preuze Ipolit i časno ga sahrani u domu Kiriakije, a potom u pećini gde počiva do današnjeg dana. Njegov svetli primer mučeništva i vere ostaje urezan u srcima svih vernika, podsećajući nas na snagu ljubavi prema Hristu, koja prevazilazi svaki bol i smrt.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Dok razmišljamo o materijalnom bogatstvu koje ćemo im ostaviti, često zaboravljamo da postoji nasledstvo koje nema cenu.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Pravo na sud pripada isključivo Bogu.
Muškarac i žena u blagoslovenom braku saradnici su Božiji u delu stvaranja novog života, pa rađanje dece nije nešto što je odvojeno od duhovnog smisla braka, kaže otac Dejan.
Brige zbog novca i materijalne sigurnosti mogu postati veliki teret, naročito kada čovek ne zna odakle da počne i kako da izađe iz teške situacije.
U crkvenom kalendaru za 31. oktobar upisana su dva velika svetitelja, ali uz različite oznake praznika.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Bežeći iz Rima, ovaj ugodnik Božji utočište je pronašao u Korintu, gde je upoznao apostola Pavla i postao njegov satrudnik, šireći i sam slavu i veru Isusovu među ljudima.
Reditelj otkrio da su oba dela već snimljena u Italiji, a priča će biti nelinearna i obuhvatiće motive pakla, Šeola, pada anđela i porekla Satane. Premijera prvog dela zakazana je za Spasovdan 2027.
Vlasti Jordana najavile su da će uoči jubileja 2030. godine biti izgrađeni kompleks za hodočasnike i muzej, uz velika ulaganja u Al-Magtas, tradicionalno mesto Hristovog krštenja
Sud u Strazburu odlučuje hoće li Evropa ukloniti Hrista sa javnih površina i zaboraviti svoje duhovne korene.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
U crkvenom kalendaru za 31. oktobar upisana su dva velika svetitelja, ali uz različite oznake praznika.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete apostole iz Sedamdesetorice. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok Jevreji obeležavaju Šabat, a muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Bio je lekar, izučavao je grčku filozofiju, propovedao Hristovu reč i, prema crkvenom predanju, naslikao prve ikone Majke Božje.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Prva i najčešća greška odnosi se na trenutak Svete liturgije kada sveštenik poziva oglašene da priklone glave Gospodu.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
U nedelju, 1. novembra, posle svete Liturgije u Sabornom hramu Svetog velikomučenika Georgija biće služen pomen stradalima na Železničkoj stanici.
U besedi za subotu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovo ćutanje pred Pilatom i objašnjava zašto je ponekad mudrije prećutati provokaciju nego dokazivati istinu onome ko ne želi da je čuje.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.