Snagom svoje vere, ovaj svetac porazio je neprijatelje i oslobodio izrailjski narod. Njegova odlučnost i duhovna snaga ostaju inspiracija kroz vekove.
U molitvenom miru naših svetinja, danas slavimo praznik posvećen Svetom proroku Samuilu, jednoj od najuzvišenijih ličnosti Starog zaveta, čiji je put bio obasjan verom, hrabrošću i nepokolebljivom ljubavlju prema Bogu.
Sveti Prorok Samuil, rođen 1100 godina pre Hrista, u plemenu Levijinu, sin pobožnih roditelja Elkane i Ane, od detinjstva je bio predan Bogu. Njegova majka Ana, koja je dugo bila bez dece, kroz suze i molitve izmoli od Gospoda ovaj dragoceni dar. Kada je Samuil napunio tri godine, Ana ispuni svoj zavet i posveti Samuila Gospodu, da bi služio Bogu u svetinji u Silomu, pored Kovčega zaveta.
Već u svojoj dvanaestoj godini, Samuil je doživeo istinito otkrovenje od Boga, koje mu najavi tešku kaznu koja se približavala domu prvosveštenika Ilije zbog grehova njegovih sinova, Ofnija i Finesa. Ilija, star i nemoćan, nije mogao da ukroti nevaljalstva svojih sinova, i božanska pravda ubrzo sustiže: Filistejci potukoše Izrailjce, ubiše Ilijine sinove i zapleniše Kovčeg zaveta, svetinju nad svetinjama izrailjskog naroda.
SPC
Ikona Svetog proroka Samuila
Kada je Ilija saznavši za ovu strašnu vest, pao i izdahnuo u 98. godini života. Nakon ovog tragičnog događaja, Filistejci su porobili Izrailjce na dvadeset godina. U tom trenutku, Bog posla Samuila, svog vernog slugu, da pozove narod na pokajanje, da bi se oslobodili svojih neprijatelja. I narod posluša, odbaci tuđe idole i priznade Samuila kao proroka, sveštenika i sudiju.
Vođen Duhom Božjim, Samuil povede vojsku Izrailjaca na Filistejce i, uz Božju pomoć, izvojeva pobedu, oslobađajući svoj narod i zemlju od neprijatelja. Njegov pravedan sud i mudro vođstvo obasjavali su život naroda Izrailjskog sve do njegove starosti.
Na kraju svog zemaljskog puta, Samuil sabra sav narod, oprosti se sa njim i preda dušu svoju Gospodu. Plakao je za njim sav Izrailj, sahranivši ga časno u njegovom domu u Rami, gde mu i danas pravoslavni narod izražava poštovanje.
Praznujući danas starozavetnog sveca, proroka Samuila, pravoslavni narod se sa ljubavlju i poštovanjem seća njegovih dela, moleći se za njegov blagoslov i zaštitu, u nadi da će Gospod uslišiti njihove molitve, kao što je činio u vreme kada je Samuil hodio ovom zemljom.
Njihova žitija svedoče o stradanju i nepokolebljivoj vernosti Hristu, a Crkva ih molitveno proslavlja kao primer postojanosti u veri čak i pred najtežim mukama.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Karpa i Papila, Svetu Zlatu Meglensku i Svetu Bosiljku Pasjansku po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Dimitrija. Katolička crkva pominje Svetog Fulka iz Pjaćence i Svetog Dimitrija Sremskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Taraha, Prova i Andronika po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Markijana i Martirija. Katolička crkva obeležava spomen na Blaženu Katarinu Kotromanić, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
Njihova žitija svedoče o stradanju i nepokolebljivoj vernosti Hristu, a Crkva ih molitveno proslavlja kao primer postojanosti u veri čak i pred najtežim mukama.
U besedi za ponedeljak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, podsećajući na iskustvo cara Davida, objašnjava kakvo se blaženstvo rađa kada čovek prizna svoje grehe i zadobije Božju milost.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Karpa i Papila, Svetu Zlatu Meglensku i Svetu Bosiljku Pasjansku po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Dimitrija. Katolička crkva pominje Svetog Fulka iz Pjaćence i Svetog Dimitrija Sremskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Svetac čiji praznik danas obeležava Srpska pravoslavna crkva, bio je svedok Božje reči u vremenu kada je istina bolela više od mača; njegova hrabrost, suze i vizije postali su večni znak da poslušnost Bogu nikada nije bez značenja, čak i kada vodi u progonstvo i smrt.
Proročanstvo proroka Isaije nosi snažnu poruku o dolasku Gospoda Isusa Hrista, čije titule nas podsećaju na Njegovu božansku misiju, mudrost, snagu i večnu ljubav prema čovečanstvu.
: U besedi za nedelju 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta takvo jedinstvo zaista znači i kako se čovek po blagodati Božjoj približava Gospodu kroz ljubav, poslušnost, dobrotu i žrtvu.
Njihova žitija svedoče o stradanju i nepokolebljivoj vernosti Hristu, a Crkva ih molitveno proslavlja kao primer postojanosti u veri čak i pred najtežim mukama.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Karpa i Papila, Svetu Zlatu Meglensku i Svetu Bosiljku Pasjansku po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Dimitrija. Katolička crkva pominje Svetog Fulka iz Pjaćence i Svetog Dimitrija Sremskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Taraha, Prova i Andronika po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Markijana i Martirija. Katolička crkva obeležava spomen na Blaženu Katarinu Kotromanić, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.