Obeležavajući praznik posvećen proroku iz Morisija, koji je prvi najavio rođenje Mesije u Vitlejemu, podsećamo se njegovog značaja u hrišćanstvu i čuda kada su u Rumuniji otkrivene njegove mošti, koje svedoče o veličini njegove misije.
Srpska pravoslavna crkva i njeni verni sinovi i kćeri 27. avgusta, na pretprazništvo Uspenja Presvete Bogorodice, proslavljaju praznik posvećen Svetom proroku Miheju. Sećamo se ovog velikog Božjeg ugodnika, čije reči odzvanjaju kroz vekove, preplavljujući duše vernika svojom proročkom snagom i mudrošću. U tihim molitvama, vernici se danas poklanjaju sećanju na proroka koji je bio savremenik Isaije, Amosa i Osije, i koji je nepokolebljivo stajao pred licem tadašnjeg sveta, raskrinkavajući poroke i nepravdu svog naroda.
Rođen u selu Morisi, prorok Mihej nosio je ime svog rodnog mesta, pa su ga zvali Morisićaninom. Njegov glas bio je poput groma koji je udarao u srca judejskih careva Joatama, Ahaza i Jezekije, opominjući ih da se okrenu Bogu, da se okanu mita i nepravednog bogaćenja. Prorok Mihej je sa suzama u očima izobličavao lažne proroke, koji su proricali ne za duhovno spasenje, već za vino i silovita pića, obmanjujući narod i odvodeći ga od puta Gospodnjeg.
SPC
Ikona Svetog proroka Miheja Drugog
Njegovo proročanstvo o propasti Samarije i Jerusalima, koji su padali pod teretom greha i nepravde, osvetlilo je tamu tog vremena, a Mihej, Božji izabranik, bio je među retkima koji su videli dolazak strašnih dana. No, iznad svega, njegov duh je obasjan svetlošću Mesije. On je prvi imenovao Vitlejem kao mesto gde će se roditi Spasitelj sveta, mesto koje će vekovima kasnije postati centar hrišćanske vere i nade.
Iako se ne zna sa sigurnošću da li je prorok Mihej skončao mučeničkom smrću ili je mirno preminuo, sigurno je da je bio sahranjen u svom rodnom selu Morisi. Njegove svete mošti, zajedno sa moštima proroka Avakuma, otkrivene su u vreme cara Teodosija Velikog, prema tajanstvenom otkrovenju koje je primio Elevteropoljski episkop Zevin.
Danas, u miru i molitvi, Crkva i vernici se sećaju ovog velikog proroka, čije reči i dalje odzvanjaju u hramovima i srcima onih koji traže put spasenja. Sveti prorok Mihej, čija je proročanska moć prepoznala dolazak Mesije, ostaje svetionik vere, opomena i nada za sve one koji žele da hodaju putem pravde i Božije istine.
Sveti Pajsije Svetogorac objašnjava kako pojanje tropara oslobađa dušu od teskobe, donosi spokoj i pomaže da se prevaziđu iskušenja svakodnevnog života
Starešina hrama Svetog Nikolaja iz Kikinde ostao je bez automobila usred dana, ali šest dana kasnije dočekao ga je neverovatan prizor: kola su pronađena ispred policije, sa kljucevima, novcem i misterioznom porukom koja je izazvala osmeh i nevericu.
Lekarka Marija Podlesnaja govori o ljudskim suzama, ljubavi, pokajanju i veri u Hrista, osvetljavajući istinu koju često zaboravljamo – da je svaki novi dan dar, a ne pravo.
Arhijerej Kiparske pravoslavne crkve, čija je smena uzburkala vernike, oglasio se posle višemesečne tišine i u pismu otkrio ne samo borbu sa bolešću, već i bol čoveka koji veruje da ga je Crkva kojoj je služio – zaboravila.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Borina iskustva sa hodočašća ostavila su neizbrisiv trag na njegovu dušu, vodeći ga do smirenja koje je tražio tokom celog života. U tišini svetih mesta, pronašao je unutrašnji mir koji nije mogao da prenese kroz stihove, već kroz svoju veru.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.