Borina iskustva sa hodočašća ostavila su neizbrisiv trag na njegovu dušu, vodeći ga do smirenja koje je tražio tokom celog života. U tišini svetih mesta, pronašao je unutrašnji mir koji nije mogao da prenese kroz stihove, već kroz svoju veru.
Jedan od najvažnijih stubova srpskog rokenrola i pesničkog izraza, Bora Đorđević, ostavio je iza sebe neizbrisiv trag ne samo kroz svoje umetničko stvaralaštvo, već i kroz duhovni put koji je, možda izvan reflektora javnosti, vodio s velikom predanošću. Poznat po svojoj buntovnoj prirodi i pesmama koje su odražavale društvene borbe, Bora je u sebi nosio duboko usađenu veru, koja ga je vodila do svetih mesta pravoslavlja, tražeći mir i smirenje.
Njegovo hodočašće ka Hristovom grobu u Jerusalimu, pećini u Vitlejemu i, iznad svega, ka manastiru Gornji Ostrog, bilo je prožeto dubokom duhovnošću, koju je rečima retko uspevao da prenese. U intervjuu za emisiju „Dok anđeli spavaju“, Bora je otkrio delić svojih osećanja s ovih svetih putovanja. U najjednostavnijim, ali istovremeno najsnažnijim rečima, govorio je o iskustvu na Hristovom grobu i u pećini Hristovog rođenja:
Foto: Republika.rs
Borisav Bora Đorđević
- Bio sam u Jerusalimu na Hristovom grobu i u Palestini, u Vitlejemu, u pećini. Na oba ova sveta mesta, osećaj je uzvišen . rekao je Bora Đorđević, a potom uz uzdah dodao:
- Međutim, najuzvišeniji i najdublji osećaj vere, doživeo sam u manastiru Gornji Ostrog. Tu sam doživeo nešto što bih mogao laički da definišem kao nirvanu. Osećaj potpune smirenosti. Nema dovoljno reči da opišem taj osećaj - priznao je iskreno, ukazujući na to koliko je duboko ovo iskustvo ostavilo pečat na njegovu dušu. Ti trenuci su ga povezali sa nebeskim, stvarajući unutrašnji mir i spokoj koji je tražio kroz umetnost, ali tek u pravoslavnoj veri pronašao.
www.profimedia.rs
Manastir Ostrog
Bora Đorđević je bio pesnik mnogih velikih dela, ali na pitanje da li je napisao stihove posvećene Ostrogu ili Svetom Vasiliju Ostroškom, odgovorio je:
- Ne, to je nešto suviše veliko da bih mogao da napišem - skromno je priznao, ostavljajući te trenutke za svetlost tišine u srcu, a ne za stihove na papiru. Možda je upravo u toj tišini pronašao ono za čim su čeznule njegove pesme – mir koji prevazilazi ovaj svet.
Iako se Bora Đorđević zauvek vratio u rodni Čačak, kako je želeo, njegovo hodočašće se nastavlja u duhovnom carstvu, u društvu anđela o kojima je pevao. Nas je ostavio s pesmom, a kroz svoje hodočašća pokazao nam je put ka veri i smirenju, put na kojem svako od nas može pronaći deo večnosti.
Pored arhitektonskih i duhovnih sličnosti, oba svetilišta služe kao mostovi između prošlosti i sadašnjosti. Manastir Ostrog i crkva posvećena Svetom Mihailu nose sa sobom priče o veri koja je opstala uprkos svim izazovima, podsećajući nas na snagu duhovnosti i kulturnog nasleđa.
Srpski Notr Dam, kako nazivaju Hram Presvete Bogorodice u malom selu kraj Knjaževca, podignut još u 14. veku, svojom arhitekturom i neobičnim freskama privlači pažnju i zadivljuje posetioce.
Kada se izgubi svaki oslonac, Psalam 11 nudi svetlost, utehu i nadu u borbi protiv unutrašnjih i spoljašnjih neprijatelja, podsećajući nas na snagu božanske intervencije u momentima najvećih izazova i iskušenja.
Duhovna priprema, skromnost i tišina ključni su za potpuno doživljavanje blagoslova, dok poštovanje uputstava čuva ovu svetinju neprocenjive vrednosti.
Emine Erdogan boravila je u Vatikanu gde je održala govor na Papskoj akademiji društvenih nauka u okviru konferencije "Ekonomija zasnovana na bratstvu: Etički multilateralizam".
Na molitvenom pomenu za 3.267 nevino stradalih Srba iz Srednjeg Podrinja i Birča, patrijarh je poslao snažnu poruku o praštanju, jedinstvu i pobedi dobra nad zlom
Izjava dolazi kao odgovor na javni apel ukrajinskog ambasadora u Bukureštu, Igora Prokopčuka, koji je zatražio da Rumunija zvanično prizna raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Pred praznik Svetog Vasilija Ostroškog, kamenitim stazama iz rodnih Mrkonjića do manastira u beloj litici, tradicionalno hiljade vernika idu ka svetinji koja nadilazi sve granice — moleći za isceljenje, pokajanje i čudo.
Arhimandrit Sergije ističe značaj duhovna priprema pre nego što se poklonimo moštima. Takođe upozorava na greške koje mnogi vernici nesvesno prave prilikom dolaska u ovu svetinju.
Darko Damnjanović i Aleksandar Tkač, pripadnici Vojske Srbije, na hodočašću od Pančeva do Manastira Ostrog posvetili svoje putovanje stradalom kolegi Miodragu Toškoviću, moleći se za njegovu dušu i zdravlje njegovih bližnjih.
Izjava dolazi kao odgovor na javni apel ukrajinskog ambasadora u Bukureštu, Igora Prokopčuka, koji je zatražio da Rumunija zvanično prizna raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine.
Najveća odgovornost, kako se navodi, leži na grčkom Ministarstvu prosvete i veroispovesti, ali i na Generalnom sekretarijatu za verska pitanja.Manastir Svete Katarine.
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Otkrijte kako monasi pripremaju sardine plaki – jednostavno jelo iz rerne sa paradajz sosom, koje daje snagu za dug dan molitve i rada, a donosi mir svakome ko ga jede sa zahvalnošću.
Na godišnjem pomenu blaženopočivšem patrijarhu Vikentiju, vernici su se prisetili njegovog teškog života, mudrog vođstva u komunističkim vremenima i nerazjašnjene smrti, koja je ostala tiha tajna srpske crkvene istorije.