Srpska pravoslavna crkva i vernici 13. septembra obeležavaju Polaganje časnog pojasa, relikvije koju je apostol Toma primio nakon Bogorodičinog uspenija i koja je kroz istoriju donela nebrojena isceljenja i blagodat.
Na današnji praznik, posvećen Polaganju časnog pojasa Presvete Bogorodice, koja po svojoj beskrajnoj milosti i nakon uspenija nastavlja da pokazuje čudotvornu silu svoje ljubavi prema vernima, sveštenici u svakom hramu i crkvi uzdižu molitve i paraklise, čitajući akatiste u čast Majke Božje.
Priča o časnom pojasu sačuvana je u predanju i sa ljubavlju prenosi se s kolena na koleno. Nakon uspenija, kada je Bogorodica dušom i telom uznesena na nebesa, ostavila je za sobom svetinje koje do danas svedoče o njenoj brizi za verujuće. Jedna od tih svetinja je njen časni pojas, darovan apostolu Tomi, onome koji je najposle poverovao, i koji je sa sobom nosio ovaj sveti dar kao zalog Božje ljubavi.
Kroz vekove, pojas je čuvan u Carigradu, u zapečaćenom kovčegu u crkvi Vlaherni, zadužbini carice Pulherije, čime je postao simbol vere i nade, ali i svedočanstvo neizmerne milosti Majke Božje.
SPC
Ikona Polaganje pojasa Presvete Bogorodice
Prema predanju, kovčeg je vekovima ostajao zapečaćen sve do vremena cara Lava Mudroga. Kada je njegova supruga, carica Zoja, teško duševno obolela, u svojoj nevolji dobila je viđenje da će joj pomoć doći ako se na nju stavi pojas Presvete Bogorodice. Na molbu cara, patrijarh blagoslovi otvaranje kovčega i pojas se stavi na caricu, koja ubrzo oseti isceljenje.
Ovo čudo, koje se desilo pod rukom Bogorodičinog blagoslova, postalo je razlog uspostavljanja današnjeg praznika, kada se crkva seća ovog znamenitog isceljenja i sile koja prebiva u svetim moštima i svetinjama.
Vekovima nakon ovog događaja, pojas je prenošen i čuvan u mnogim krajevima sveta, a jedan deo ove relikvije danas se nalazi u Gruziji, u crkvi u Zugdidu, gde je ćerka cara Romana odnela deo pojasa nakon što se njime iscelila. Kroz ovo i mnoga druga čuda, Presveta Bogorodica nastavlja da seje svoje blagoslove među vernima kao večiti most između nebeskog i zemaljsko
Osim fizičke štetnosti, pušenje se u duhovnom smislu posmatra kao strast, odnosno zavisnost koja zarobljava čoveka i udaljava ga od unutrašnje slobode, duhovne trezvenosti, a samim tim i od Boga.
Jedni od onih koji su svoje čudo pronašli u porti manastira, dok su molili svece - da umole Boga da im podari porod, su Slobodan i Jelena Gemaljević - supružnici iz Kragujevca.
Na praznik srpskog jedinstva, episkop osječkopoljski i baranjski poručio da lažne vrednosti kao otrov razaraju narod, udaljavajući ga od Hrista i večnog smisla života.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Ove godine, kao i kroz vekove svakog 4. decembra, slavimo veličanstveni trenutak kada je trogodišnja Djeva Marija u pratnji svetih roditelja, kročila u Božji hram, obasjana svetlom anđela i pesmama devojačkih horova.
Manastir Vavedenje Presvete Bogorodice je imao burnu istoriju, a priču o čudu koje se vezuje za to sveto mesto podelio je ovaj sveštenjak koji bez struje i vode živi na ostrvu na kom je ovaj Božji hram.
Kako Sveti Jefrem Filotejski i Arizonski vidi Uspenje kao simbol Božanske pobede, ovaj veliki praznik donosi duhovnu obnovu i proslavu večnog života, otkrivajući ulogu Majke Božje kao mosta između neba i zemlje.
Opaki Adrijan saznavši da su i Ipatije i Teodul postali hrišćani pod uticajem Leontija, naredi o je da ih bez poštede biju, a potom da im glave odseku.
Jedni od onih koji su svoje čudo pronašli u porti manastira, dok su molili svece - da umole Boga da im podari porod, su Slobodan i Jelena Gemaljević - supružnici iz Kragujevca.