SUTRA SLAVIMO JEDNU OD NAJVEĆIH SVETINJA PRAVOSLAVNOG SVETA: Dan Polaganja pojasa Presvete Bogorodice
Nakon uspenja Presvete Bogorodice, njen pojas pripao je Svetom apostolu Tomi.
Srpska pravoslavna crkva i vernici 13. septembra obeležavaju Polaganje časnog pojasa, relikvije koju je apostol Toma primio nakon Bogorodičinog uspenija i koja je kroz istoriju donela nebrojena isceljenja i blagodat.
Na današnji praznik, posvećen Polaganju časnog pojasa Presvete Bogorodice, koja po svojoj beskrajnoj milosti i nakon uspenija nastavlja da pokazuje čudotvornu silu svoje ljubavi prema vernima, sveštenici u svakom hramu i crkvi uzdižu molitve i paraklise, čitajući akatiste u čast Majke Božje.
Priča o časnom pojasu sačuvana je u predanju i sa ljubavlju prenosi se s kolena na koleno. Nakon uspenija, kada je Bogorodica dušom i telom uznesena na nebesa, ostavila je za sobom svetinje koje do danas svedoče o njenoj brizi za verujuće. Jedna od tih svetinja je njen časni pojas, darovan apostolu Tomi, onome koji je najposle poverovao, i koji je sa sobom nosio ovaj sveti dar kao zalog Božje ljubavi.
Kroz vekove, pojas je čuvan u Carigradu, u zapečaćenom kovčegu u crkvi Vlaherni, zadužbini carice Pulherije, čime je postao simbol vere i nade, ali i svedočanstvo neizmerne milosti Majke Božje.

Prema predanju, kovčeg je vekovima ostajao zapečaćen sve do vremena cara Lava Mudroga. Kada je njegova supruga, carica Zoja, teško duševno obolela, u svojoj nevolji dobila je viđenje da će joj pomoć doći ako se na nju stavi pojas Presvete Bogorodice. Na molbu cara, patrijarh blagoslovi otvaranje kovčega i pojas se stavi na caricu, koja ubrzo oseti isceljenje.
Ovo čudo, koje se desilo pod rukom Bogorodičinog blagoslova, postalo je razlog uspostavljanja današnjeg praznika, kada se crkva seća ovog znamenitog isceljenja i sile koja prebiva u svetim moštima i svetinjama.
Vekovima nakon ovog događaja, pojas je prenošen i čuvan u mnogim krajevima sveta, a jedan deo ove relikvije danas se nalazi u Gruziji, u crkvi u Zugdidu, gde je ćerka cara Romana odnela deo pojasa nakon što se njime iscelila. Kroz ovo i mnoga druga čuda, Presveta Bogorodica nastavlja da seje svoje blagoslove među vernima kao večiti most između nebeskog i zemaljsko
Crkveno predanje govori o putu dragocene odežde Majke Božje, koju su dvojica carigradskih plemića prenela u prestonicu Vizantije, gde je položena u čuvenoj vlahernskoj crkvi i vekovima bila mesto molitve i utehe za vernike.
U razgovoru za grčku Pemptousa TV, mitropolit bački Irinej govorio je o velikom odzivu vernika u Beogradu, posledicama komunističkog nasleđa i misiji Crkve u duhovnoj obnovi čoveka.
Dok hiljade ljudi i dalje čekaju u redovima ispred Hrama Svetog Save, poklonicima se nakon blagoslova Pojasom Presvete Bogorodice uručuju ikonice sa molitvom na poleđini, dok najmlađi dobijaju molitvenike.
Molitveni tekst u kome se kroz prizivanje milosti, oproštaja i blagodatnog delovanja Duha Svetoga otkriva slojevita pobožnost vernih i njihovo obraćanje Majci Hristovoj kao posrednici i utehi.
Nakon uspenja Presvete Bogorodice, njen pojas pripao je Svetom apostolu Tomi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prenos moštiju Svetog Aleksandra Nevskog po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Avtonom. Katolička crkva obeležava Presveto Ime Marijino, dok Jevreji danas slave prvi dan Roš Hašane, a muslimani počinju mesec rebiul-ahir.
Ruski knez Aleksandar Nevski preminuo je 1263. godine i prvo je bio sahranjen u gradu Vladimiru.
Na Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja vernici poste, ali uz ovaj dan vezuju se i brojna narodna verovanja. Saznajte šta je dozvoljeno, šta nije i koje zabrane nemaju uporište u crkvenim pravilima.
Duša poseduje svojevrsni duhovni mehanizam upravljanja telom, a kao primer za to je fantomski bol, tvrdi otac Danil.
Sveti oci nisu slučajno uzdržanje od hrane, kao i od alkohola, smatrali važnim delom duhovne borbe.
U srpskom narodu ovaj dan poznat je i kao jesenji Sveti Jovan i Jovan Glavosek.
Poverenje u Boga jedno je od najvažnijih uporišta u trenucima kada se ne vidi izlaz.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prenos moštiju Svetog Aleksandra Nevskog po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Avtonom. Katolička crkva obeležava Presveto Ime Marijino, dok Jevreji danas slave prvi dan Roš Hašane, a muslimani počinju mesec rebiul-ahir.
Trud, molitva i podvig imaju svoje mesto, ali bez Božje blagodati ono što je posejano u srcu može ostati jalovo, dok se čak i vrlina može pretvoriti u novu priliku za gordost i samoljublje.
Ruski knez Aleksandar Nevski preminuo je 1263. godine i prvo je bio sahranjen u gradu Vladimiru.