Srpska pravoslavna crkva i vernici 13. septembra obeležavaju Polaganje časnog pojasa, relikvije koju je apostol Toma primio nakon Bogorodičinog uspenija i koja je kroz istoriju donela nebrojena isceljenja i blagodat.
Na današnji praznik, posvećen Polaganju časnog pojasa Presvete Bogorodice, koja po svojoj beskrajnoj milosti i nakon uspenija nastavlja da pokazuje čudotvornu silu svoje ljubavi prema vernima, sveštenici u svakom hramu i crkvi uzdižu molitve i paraklise, čitajući akatiste u čast Majke Božje.
Priča o časnom pojasu sačuvana je u predanju i sa ljubavlju prenosi se s kolena na koleno. Nakon uspenija, kada je Bogorodica dušom i telom uznesena na nebesa, ostavila je za sobom svetinje koje do danas svedoče o njenoj brizi za verujuće. Jedna od tih svetinja je njen časni pojas, darovan apostolu Tomi, onome koji je najposle poverovao, i koji je sa sobom nosio ovaj sveti dar kao zalog Božje ljubavi.
Kroz vekove, pojas je čuvan u Carigradu, u zapečaćenom kovčegu u crkvi Vlaherni, zadužbini carice Pulherije, čime je postao simbol vere i nade, ali i svedočanstvo neizmerne milosti Majke Božje.
SPC
Ikona Polaganje pojasa Presvete Bogorodice
Prema predanju, kovčeg je vekovima ostajao zapečaćen sve do vremena cara Lava Mudroga. Kada je njegova supruga, carica Zoja, teško duševno obolela, u svojoj nevolji dobila je viđenje da će joj pomoć doći ako se na nju stavi pojas Presvete Bogorodice. Na molbu cara, patrijarh blagoslovi otvaranje kovčega i pojas se stavi na caricu, koja ubrzo oseti isceljenje.
Ovo čudo, koje se desilo pod rukom Bogorodičinog blagoslova, postalo je razlog uspostavljanja današnjeg praznika, kada se crkva seća ovog znamenitog isceljenja i sile koja prebiva u svetim moštima i svetinjama.
Vekovima nakon ovog događaja, pojas je prenošen i čuvan u mnogim krajevima sveta, a jedan deo ove relikvije danas se nalazi u Gruziji, u crkvi u Zugdidu, gde je ćerka cara Romana odnela deo pojasa nakon što se njime iscelila. Kroz ovo i mnoga druga čuda, Presveta Bogorodica nastavlja da seje svoje blagoslove među vernima kao večiti most između nebeskog i zemaljsko
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Sve više vernika priznaje da im se molitva pretvorila u praznu naviku, ali pouka starca sa Atosa pokazuje da problem nije u rečima, već u odnosu koji gradimo sa Bogorodicom i Bogom.
U bogatoj riznici duhovnog nasleđa, ava Justin Popović ostavio je svoj zapis o Rođenju Presvete Bogorodice, prazniku koji donosi neizmernu radost, spasava dušu i podseća nas na početak spasenja celog sveta.
Umesto uobičajenih čestitki, praznik Rođenje Presvete Bogorodice nas podseća da je najlepši poklon Majci Božjoj naša molitva, dobro delo i ljubav prema bližnjem – jer upravo kroz smirenje i zajedništvo sa Bogom vernik otkriva pravu suštinu prazničnih dana.
Tina Pulu, sopran Atinske opere, opisala je kako joj je poklonjenje pred Časnim Pojasom Presvete Bogorodice donelo mir, snagu i iznenadno isceljenje, pretvorivši njen život u živu priču o veri i nadi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu mučenicu Ekaterinu po starom kalendaru i Svetog apostola Tihika po novom, katolici započinju Drugu nedelju Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Kada je car Maksencije prinosio žrtve idolima i naređivao i drugima da to čine, sveta Ekaterina izađe smelo pred cara i izobliči njegovu idolopokloničku zabludu.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Strah od nerazumevanja često zaustavlja vernike, ali jedna mudrost optinskog monaha pokazuje kako strpljenje i smirenje otvaraju vrata duhovnog mira i Božije blagodati.