SLAVIMO SRETENJE GOSPODNJE: Prvi susret Spasitelja i čoveka
Četrdeset dana po Hristovom rođenju Bogorodica je odnela sina u jerusalimski hram da ga, shodno zakonu, posveti Bogu i sebe očisti.
Zbog njene velike lepote, sudija je poželeo da je ima za ženu, što joj je i predložio, ali ona mu odgovorila da je već nesvesta Hristova. Posle toga je stavljena na stravične muke.
Srpska pravoslavna ckrva danas obeležava praznik posvećen Svetoj mučenici Agatiji poznatoj i kao Agata Sicilijska.
Sveta mučenica Agatija rodila se u porodici imućnih, uglednih i dobrih ljudi u sicilijanskom gradu Palermu. Priča kaže da je reč bila o neverovatno lepoj devojci koja je od malena živela u skladu sa hrišćanskim vrednostima i negovala moralne vrline.
Njen život se iz korena promenio kada je car Decije Trajan počeo da goni hrišćane. Agatija je uhvaćena i izvedena na sud pred sudiju Kvintijana. Zbog njene velike lepote, sudija je poželeo da je ima za ženu, što joj je i predložio.
Međutim, Agatija mu je odgovorila da je ona nevesta Hristova, i da ne može biti neverna svome obručniku. Sudija je tada stavi na teške muke.
Agatiju su tukli, izvrgavali ruglu, vezali za drvo i bičevali.
Kada jojoj je sudija rekao da se odrekne Isusa Hrista, i da tako izbegne dalje muke,ona mu je odgovorila:
"Ove muke meni su vrlo korisne, kao što pšenica ne može doći u žitnice pre nego se očisti od pleve, tako ni duša moja ne može ući u Raj, ako telo moje najpre ne bude sokrušeno mukama“.
Tada je mučitelj naredio da joj se odseku grudi, posle čega su je bacili u tamnicu.
U tamnici joj se javio Sveti apostol Petar, koji joj je povratio "celost telesnu i zdravlje".
Ponovo su je izveli na mučenje, i ponovo bacili u tamnicu gde je i izdahnula 251. godine u gradu Katani.
Kada se upokojila, njen mučitelj Kvitijan pošao je da zagrabi njeno imanje.
"No usput se razbesne konji pod njim i pod vojnicima, te ga svega izgrizu po licu, svale na zemlju i istopotaju nogama namrtvo".
Četrdeset dana po Hristovom rođenju Bogorodica je odnela sina u jerusalimski hram da ga, shodno zakonu, posveti Bogu i sebe očisti.
Ovakav čovek sam sebe podvrgava prokletstvu. S ovakvim čovekom ne smemo da jedemo i pijemo, pričao je Starac Sava pskovo-pečerski o psovačima.
Jedno su prokletstva svetih ljudi, a nešto sasvim drugo kad ih baca čovek i sam nesavršen i nedostojan samog Boga.
Po tvrdnji istoričara Nikifora, Sveti Isidor je napisao preko deset hiljada pisama raznim licima, u kojima je jedne ukorevao, druge savetovao, treće tešio, četvrte poučavao.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Sveti Manuil, Savel i Ismail bili su Persijanci, sinovi oca neznabošca i majke hrišćanke, koja ih je odmalena vaspitala u duhu Jevanđelja i privela svetom krštenju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Tihona Amatuntskog po starom, odnosno Svete apostole Petra i Pavla po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava blagdan Svetih apostola Petra i Pavla, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznati veliki praznik.
Sveti Tihon je, po uzoru na svete apostole, neumorno obilazio narod, poučavao, krštavao i svojim primerom privodio ljude Hristu.
Za pravoslavne Srbe ovaj praznik simbolizuje žrtvu, hrabrost i neprekidna nastojanja za slobodom i pravdom, istakao je teolog Đurđević.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Recept monahinje Atanasije Rašić iz knjige "Ko posti, dušu gosti" spaja krompir, šargarepu, celer i karfiol sa mirisnim sosom od paradajza i belog luka u jednostavno, zasitno jelo koje se lako priprema i dugo pamti.
Godine same po sebi ne donose unutrašnju promenu, niti garantuju duhovnu zrelost.
Crkveno predanje razlikuje ličnu molitvu za takve osobe od liturgijskog pominjanja, a ljubav prema njima ostaje poziv da se za njihovo dobro i spasenje ne prestaje moliti.