Sretenje Gospodnje, proslavlja se i kao crkveni praznik, uspomena na dan kada je Bogorodica, shodno zakonu, prvi put uvela u hram novorođenog Hrista da ga posveti Bogu.
Tada se, naime, desio prvi susret Boga i čoveka pod svodovima jerusalimskog hrama i sretenje novorođenog Mesije koga je u naručje primio pravedni starac, poznat kao sveti Simeon Bogonosac.
Sretenje se uvek slavi četrdesetog dana po Božiću. Sretenje je praznik od suštinske važnosti za hrišćanstvo i njegovo značenje ukazuje na prvi susret Spasitelja sa ljudima.
Šta se tada zapravo desilo? Četrdeset dana po Hristovom rođenju Bogorodica je odnela sina u jerusalimski hram da ga posveti Bogu i sebe očisti.
U to vreme držao je čredu u hramu prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Preteče. On stavi Djevu Mariju ne na mesto za žene nego na mesto za devojke u hramu. Tom prilikom pojave se u hramu dve ličnosti: starac Simeon i Ana kći Fanuilova.
Sveti starac Simeon je bio pravedan i pobožan čovek kome je Sveti Duh rekao da neće umreti dok ne vidi Hrista Spasitelja. Nakon što je uzeo dete na ruke, Simeun je hvaleći Boga rekao: "Sada otpuštaš s mirom slugu svoga, Gospode, po reči svojoj; jer videše oči moje Spasenje tvoje“.
Ovo je značilo da je tada Simeun mogao mirno da umre, jer je video Spasitelja, kao što mu je Sveti duh i rekao.
Printscreen
Sretenje Gospodnje
"Ana pak, koja od mladosti služaše Bogu u hramu postom i molitvama, i sama poznade Mesiju, pa proslavi Boga i objavi Jerusalimljanima o dolasku Dugočekanoga. A Fariseji, prisutni u hramu, koji videše i čuše sve, ljuti na Zahariju što stavi Djevu Mariju na mesto za devojke, dostaviše to caru Irodu. Uveren, da je to Novi Car, o kome su mu zvezdari s Istoka govorili, Irod brzo posla da ubiju Isusa. No u međuvremenu božanska porodica beše izmakla iz grada i uputila se u Misir, po uputstvu Angela Božjeg".
Na sajtu SPC piše:
- Ovaj dirljiv i molitvom ispunjen susret Hrista i svetog starca Simeona nikako ne predstavlja samo jedan od važnih događaj iz Spasiteljevog života, već iz njega isijava duhovni značaj koji prosvetljuje svakoga od nas. Iz ovog svetog i blagodaću ispunjenog susreta otkriva se velika tajna sjedinjenja Boga i čoveka u ličnosti Bogočoveka Hrista, a kroz Njegovo telo i prečasnu krv kojima se sjedinjujemo na svakoj Svetoj Liturgiji, otkriva se i tajna sjedinjenja čovečanskog roda i sve tvorevine Božije sa Bogom.
- Sa druge strane, slobodno možemo reći da naš susret sa Bogom počinje prilikom Svete Tajne Prosvetljenja (krštenja), dobijajući svoj vrhunac u Svetoj Evharistiji kroz koju svoje Krštenje uvek i iznova potvrđujemo, potvrđujući tako i naše pripadanje Crkvi kao Bogočovečanskoj zajednici Boga i ljudi.
- Po rečima prepodobnog starca Justina ćelijskog Sveta Evharistija, kao Tajna nad tajnama i kao čudo nad čudima, predstavlja naše ohristovljenje, ispunjenje vascelog bića Bogom, te tako nije slučajno učenje Crkve da Prečasna krv Gospodnja u trenutku pričešća postaje deo našeg krvotoka. Tako praznik Sretenja Gospodnjeg, susreta Boga i čoveka empirijski osećamo na svakom svetom bogosluženju u molitvenom zajedničarenju sa Bogom, a najopitnije na Svetoj Liturgiji sjedinjujući se sa Gospodom.
Oni koji su bili nižeg rasta vaskrsnuće kao nešto viši, oni koji su bili višeg, kao niži, tako da ćemo po vaskrsenju svi biti iste visine i pošto ćemo moći da prolazimo kroz čvrstu materiju, moći ćemo da se prožimamo.
Čin opela je zaupokojeno bogosluženje, koje se nad upokojenim služi samo jednom. U tome je njegova suštinska razlika od drugih zaupokojenih službi, koje mogu da se služe više puta kao što su, primera radi parastosi, litije, kaže sveštenik.
U svojoj besedi za 10. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava – koliko god Gospod činio čuda i pružao milost, naš odabir da Mu okrenemo leđa može imati strašne posledice.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve je na početku Velikogospojinskog posta izrazio zabrinutost zbog nemira i podela, pozvavši narod da prekine sukobe i okrene se miru, ljubavi i jedinstvu, uz molitvu Presvetoj Bogorodici da zaštiti sve koji čeznu za mirom.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
U duhu praznika kojim slavimo sećanje na prvi susret Boga i čoveka, portal religija.rs korisnicima omogućava novi način praćenja najnovijih duhovnih sadržaja, pouka i bogoslužbenih informacija, još bliže vernicima i ljubiteljima duhovnosti.
Sveti Jovan Lestvičnik je o požudi govorio kao o obmanjivačici čula, poroku koji ne priznaje granice, požaru koji se raspiruje dodirima, pogledima, mirisima i rečima.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Victoria de la Kruz, španska monahinja i misonarka, decenijama je rizikovala svoj život u posleratnom Japanu, spasavajući devojčice i žene iz kandži trgovine ljudima.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.