CRKVENI KALENDAR ZA DECEMBAR 2025.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 12. mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavci proslavljaju Prepodobnog Patapija po starom kalendaru, Svetog mučenika Teomistoklea po novom. Katolici započinju Četvrtu nedelju Adventa. Jevreji obeležavaju sedmi dan Hanuke i Roš hodeš, dok muslimani dan posvećuju redovnim molitvama i svakodnevnim verskim obavezama.
Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 21. decembar
Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar — SPC: 8. decembar
Katolički, gregorijanski kalendar: 21. decembar
Jevrejski (judaizam): 30. kislev 5786. godine
Islamski (hidžretski) kalendar: 29. džumada al-sani 1447. godine
Pomesne crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, među kojima je i Srpska pravoslavna crkva, danas, u 28. nedelju po Duhovima, proslavljaju:
• Svete apostole Sostena, Apolosa i druge s njimaPrema Tipiku Srpske pravoslavne crkve, 21. decembar 2025. godine je posni dan, kada je dozvoljena hrana na ulju i riba.
Pomesne crkve koje koriste novi (gregorijanski) kalendar, među kojima je i Carigradska patrijaršija, danas proslavljaju:
• Predpraznik Rođenja Hristovog
Za vernike Katoličke crkve, 21. decembar 2025. godine počinje Četvrta nedelja Adventa. Imendan proslavljaju: Honorat, Časlav i Zenon.
Datum 21. decembar 2025. godine po gregorijanskom kalendaru odgovara 1. tevetu 5786. godine po jevrejskom kalendaru. To je sedmi dan Hanuke, kada se pali sedma sveća, a istovremeno se obeležava i Roš hodeš - početak novog meseca u jevrejskom kalendaru.
Po hidžretskom kalendaru, 21. decembar 2025. godine odgovara datumu 1. rajab 1447. godine. U islamskoj tradiciji tog dana nema univerzalno priznatih praznika; dan je posvećen redovnim molitvama i svakodnevnim verskim obavezama vernika.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 12. mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Savu Osvećenog po starom kalendaru, dok po novom kalendaru proslavljaju Svetog Sevastijana. Katolici se nalaze u trećoj nedelji Adventa, Jevreji obeležavaju peti dan Hanuke, a muslimani posvećuju dan redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Nikolu po starom kalendaru, dok po novom kalendaru proslavljaju Svetog Bonifatija. Katolici su u trećoj nedelji Adventa, Jevreji obeležavaju šesti dan Hanuke, a muslimani posvećuju dan redovnom džuma-namazu i svakodnevnim verskim obavezama.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Amvrosija po starom kalendaru, dok po novom kalendaru proslavljaju Svetog Ignjatija Bogonosca. Katolici su u trećoj nedelji Adventa i slave Svetog Zefirina. Jevreji obeležavaju šesti dan Hanuke, a muslimani posvećuju dan redovnim molitvama.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan po starom kalendaru i Svetog Jevtimija Velikog po novom. Katolici obeležavaju Svete Sebastijana i Fabijana, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Bogojavljenje po starom kalendaru i Prepodobnog Makarija Egipatskog po novom. Katolici obeležavaju spomendan Svetih mučenika Marija i Marte, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Krstovdan po starom kalendaru i Svetog Atanasija Velikog po novom. Katolici obeležavaju spomendan Svete Margarete Ugarske, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Sabor 79 Svetih apostola po starom kalendaru i Prepodobnog Antonija Velikog po novom, dok katolici proslavljaju Svetog Antuna (Antonija), a muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan po starom kalendaru i Svetog Jevtimija Velikog po novom. Katolici obeležavaju Svete Sebastijana i Fabijana, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Jovanjdan je česta slava u Srba, smatra se četvrtom po brojnosti.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Bogojavljenje po starom kalendaru i Prepodobnog Makarija Egipatskog po novom. Katolici obeležavaju spomendan Svetih mučenika Marija i Marte, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Pravoslavna crkva 19. januara obeležava Krštenje Isusa Hrista, događaj u kome se otkriva Tajna Trojstva, dok osvećena voda, postaje znak Božje blizine, duhovne snage i početka unutrašnje obnove svakog čoveka.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
Crkva nas uči da se istinska snaga ne rađa iz samodovoljnosti, već iz smirenja i svesti da bez Boga ne možemo ništa učiniti.
Stefan Popović zaplivao je sa društvom na plaži u Australiji i, u hladnim talasima kod Geelonga, pokazao da se praznik i tradicija ne vezuju za geografiju, već za veru koja putuje zajedno sa čovekom.
Razlika između Krstovdanske i Bogojavljenske vodice ne leži u "jačini“ vode, već u razlogu zbog kojeg se osvećuje.