NEMOJTE DA VAM PADNE NA PAMET DA VREDNOST MAJKE MERITE PO OVOME! Otac Stefan o grehu koji Bog ne oprašta!
Majka u pravoslavlju i u očima Boga, nije samo stub porodice - ona je prva učiteljica vere.
Danas praznujemo sećanje na obnovljenje hrama i izvora životvorne vode u Konstantinopolju, kroz koji je Presveta Bogorodica pokazala milost i moć prema nama grešnim.
Prvi petak posle Vaskrsa veoma je poseban dan.
To je dan u koji se u toke Svetle sedmice proslavlja obnovljanje hrama Bogorodičinog Izvora životvorne vode u Konstantinopolju. Takođe postoji i istoimena ikona Presvete Bogorodice.
Ovaj dan se zove Istočni petak ili Obnovljenski petak.
Ovaj hram podigao je vizantijski car Lav Veliki u petom veku.
Predanje kaže da je on jednom naišao u šumi na slepog čoveka. Po Božjem ukazanju, našao je izvor, napojio slepca i umio ga, i ovaj je tad progledao. Kad je Lav postao car, na tom mestu je podigao crkvu.
Narod je dolazio sa svih strana, tražeći i nalazeći leka, tako da je car Justinijan, nakon sto godina, i sam se iscelivši, obnovio i proširio hram. Međutim, posle jednog zemljotresa, on se srušio.
Car Vasilije Makedonac i njegov sin Lav Mudri obnovili su ponovo ovaj hram i izvor, koji je darivao mnoštvo isceljenja, i to posebno grčkoj aristokratiji.
Tu su se isceljivali od vodene bolesti, sušice, besnila, raka, groznice i temperature, neplodnosti, skorbuta, tumora, duševnih bolesti, bolesti očiju i još mnogih drugih, a prema predanju, tu je vaskrsao i jedan mrtvac.
Istorijat ove svetinje i današnjeg praznika zapisao je Nikifor Kalist u 14. veku.
Na ikoni je slika Majka Božja sa detetom, iznad izvora, kojem prilaze slepci, bogalji, carevi i sveštenici.
Ukratko, danas praznujemo sećanje (pamjat) na obnovljenje hrama i izvora životvorne vode u Konstantinopolju, kroz koji je Presveta Bogorodica pokazala milost i moć prema nama grešnim.
U nekim krajevima običaj je da se zorom izlazi na najbliži izvor ili vodicu, gde se umiva, pije voda, bere cveće, veseli, i vraća se kući tek uveče. Današnji praznik, kao slavu, proslavljale su ponegde mehandžije.
Majka u pravoslavlju i u očima Boga, nije samo stub porodice - ona je prva učiteljica vere. Dok joj se anđeli klanjaju, demoni pred njom ustuknu, jer u njoj vide pobedu čoveka nad zlom. Dan sećanja kada je trogodišnja Marija dovedena pred lice Gospodnje Crkva čuva kao jedan od ključnih trenutaka duhovne istorije – praznik koji vernike poziva na Liturgiju, pričešće i unutrašnje sabiranje. U besedi za 31. petak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća kako predanost, molitva i veličanje Boga mogu učiniti svaki trenutak života svetim i ispunjenim Božjom milošću.
NEMOJTE DA VAM PADNE NA PAMET DA VREDNOST MAJKE MERITE PO OVOME! Otac Stefan o grehu koji Bog ne oprašta!
RADITE OVO I NIJEDAN DEMON NEĆE SMETI DA VAM SE PRIBLIŽI! Sveti Justin Ćelijski otkrio čime i kako se pobeđuje i najveće zlo
DANAS JE VAVEDENJE PRESVETE BOGORODICE: Kako pravilno proslaviti ovaj veliki hrišćanski praznik
KAKO ŽIVOT MOŽE POSTATI PESMA: Vladika Nikolaj otkriva kako molitva jedne žene može promeniti svet oko nas
U prisustvu vernika, monaštva i ruskog ambasadora, mitropolit crnogorsko-primorski govorio o Živonosnom Istočniku i zašto se čuda događaju mimo ljudske volje.
Na dan njegovog praznika vernici se sećaju svetitelja koji je kroz molitvu, smirenje i istrajnost osnovao Veliku Lavru na Svetoj Gori i ostavio neizbrisiv trag u istoriji pravoslavnog monaštva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Andreja Kritskog po starom i Svetu mučenicu Marinu - Ognjenu Mariju po novom kalendaru. Katolička crkva danas ne obeležava praznik. Muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Život ovog velikog učitelja Crkve obeležili su nepokolebljiva odbrana pravoslavne vere, brojna duhovna dela i Veliki kanon, koji i danas vernike vodi putem iskrenog pokajanja i susreta sa Hristom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Jakinta po starom i Svetog sveštenomučenika Antinogena po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Gospe Karmelske, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Privedeni Viktorija i Igor tvrdili su da nisu znali da je takav čin zabranjen u nekadašnjoj hrišćanskoj svetinji, dok turske vlasti proveravaju okolnosti događaja i odlučuju o eventualnim daljim merama.
U besedi za petak 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto vera nije samo običaj ili forma, već put ka spasenju duše, upozoravajući na opasnost njenog zanemarivanja.
Njegova poruka ne govori o vraćanju onih koji su otišli, već o tome kako da sačuvate mir, prepoznate ljude koji su bili uz vas kada je bilo najteže i ne rasipate srce na prazna obećanja.