POSTRADAO JE MLAD, A KADA JE ISPUSTIO DUŠU, DESILO SE ČUDO: Danas slavimo Svetog mučenika Jakinta
Kada je car Trajan tražio da se odrekne Hrista, ostao je veran veri i zbog toga pretrpeo mučenje i tamnicu.
Na dan kada Crkva slavi ovog velikomučenika, vernici se podsećaju priče o ugodniku Božjem koji je napustio službu rimskog cara i prihvatio put hrišćanske vere, zbog čega je podneo mučeničku smrt.
Srpska pravoslavna crkva 21. jula proslavlja Svetog velikomučenika Prokopija, svetitelja koji je svojim životom posvedočio snagu vere i istrajnost u Hristu, čak i onda kada je zbog toga morao da podnese najveću žrtvu. U crkvenom kalendaru ovaj praznik označen je crnim slovom, a mnoge pravoslavne porodice u Srbiji Svetog Prokopija obeležavaju i kao svoju krsnu slavu.
Život Svetog Prokopija vezan je za vreme velikih progona hrišćana u Rimskom carstvu. Rođen je u Jerusalimu, od oca hrišćanina i majke koja je pripadala mnogobožačkoj veri. Na rođenju je dobio ime Neanije, a nakon smrti oca majka ga je vaspitavala u duhu tadašnjeg rimskog mnogoboštva.
Kao mladić, zbog svoje sposobnosti i vojničkog talenta, privukao je pažnju cara Dioklecijana, koji ga je primio u svoju službu. Međutim, kada je počeo veliki progon hrišćana, Neanije je dobio naređenje da sa vojskom ode u Aleksandriju i učestvuje u progonu sledbenika Hristove vere.
Na tom putu dogodilo se nešto što je zauvek promenilo njegov život. Prema hrišćanskom predanju, tokom noći, za vreme snažnog zemljotresa, Neaniju se javio Gospod Isus Hristos. Pred njim se pojavio blistavi krst, a on je čuo glas: „Ja sam Isus raspeti Sin Božji“. Tada mu je rečeno da tim znamenjem pobeđuje neprijatelje i da će Božji mir biti sa njim.
Ovaj događaj bio je prekretnica u životu nekadašnjeg rimskog vojskovođe. Umesto da progoni hrišćane, Neanije je prihvatio Hrista i naredio da se napravi krst kakav je video u svom viđenju. Sa vojskom je krenuo u borbu protiv neprijatelja koji su napadali Jerusalim, a nakon pobede javno je objavio da je postao hrišćanin.
Zbog svoje vere Neanije je izveden pred sud. Pred sudijom je skinuo vojnički pojas i odložio mač, pokazujući da više nije sluga zemaljskog cara, već Hristov vojnik. Zbog toga je pretrpeo velika mučenja i bio bačen u tamnicu.
U tamnici mu se, prema predanju, ponovo javio Gospod Hristos, koji ga je krstio i dao mu novo ime Prokopije. Od tada je svoj život posvetio ispovedanju hrišćanske vere.
Tokom tamnovanja kod njega je došlo dvanaest žena koje su takođe ispovedile veru u Hrista. Zbog toga su i one bile zatvorene, a Sveti Prokopije ih je hrabrio i poučavao kako da ostanu čvrste u veri. Njihovo stradanje ostalo je zapamćeno u hrišćanskoj tradiciji, pa se Sveti Prokopije pominje i u obredu venčanja, zajedno sa Svetim carem Konstantinom i caricom Jelenom.
Kada je videla veru i hrabrost svog sina, i njegova majka je prihvatila hrišćanstvo. Zajedno sa dvanaest žena podnela je mučeničku smrt i tako postala svedok Hristove vere.
Pred pogubljenje, Sveti Prokopije se pomolio Bogu za sve nevoljne, siromašne, udovice i za Crkvu, moleći da vera Hristova raste i da Pravoslavlje ostane svetlost do kraja vremena. Prema crkvenom predanju, njegova molitva bila je uslišena, nakon čega je mirno prihvatio mučeničku smrt.
Sveti Prokopije postradao je 303. godine u Kesariji Palestinskoj i ostao upamćen kao jedan od velikih mučenika ranog hrišćanstva. Njegov praznik podseća vernike na značaj istrajnosti u veri, hrabrosti pred iskušenjima i spremnosti da se život usmeri ka duhovnim vrednostima. Zbog toga ga mnoge porodice u Srbiji vekovima poštuju kao svog zaštitnika i sa verom obeležavaju njegov dan kao krsnu slavu.
Kada je car Trajan tražio da se odrekne Hrista, ostao je veran veri i zbog toga pretrpeo mučenje i tamnicu.
Život ovog velikog učitelja Crkve obeležili su nepokolebljiva odbrana pravoslavne vere, brojna duhovna dela i Veliki kanon, koji i danas vernike vodi putem iskrenog pokajanja i susreta sa Hristom.
Na dan njegovog praznika vernici se sećaju svetitelja koji je kroz molitvu, smirenje i istrajnost osnovao Veliku Lavru na Svetoj Gori i ostavio neizbrisiv trag u istoriji pravoslavnog monaštva.
Kao pustinjak proveo je šest decenija u molitvi i podvigu, a iza sebe ostavio pouke o veri, poverenju u Boga i putu ka unutrašnjem miru.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 8. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Bila je supruga svetog kneza Lazara, majka svetog despota Stefana i žena koja je u najtežim danima srpske istorije preuzela odgovornost za opstanak države i vere.
Pored glavnog svetitelja dana, Crkva molitveno proslavlja i Svetog Stefana Visokog, sina kneza Lazara, čuvenog despota, viteza, ktitora Manasije i jednog od najvećih srpskih književnika srednjeg veka.
U hramu Svetog velikomučenika Prokopija svečano je obeležena hramovna slava, a Episkop valjevski Isihije pozvao je vernike da u patnji bližnjih prepoznaju priliku za ljubav, saosećanje i delatnu hrišćansku veru.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Evdokima po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Ipolit. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Poncijana, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posebno se isticao brigom prema siromašnima i nevoljnima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenici Fotije i Anikita Nikomidijski i drugi s njima. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog pape Inocenta XI, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Njihov život bio je ispunjen propovedanjem, služenjem Crkvi, stradanjem i podnošenjem različitih iskušenja.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Evdokima po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Ipolit. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Poncijana, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Otac Andrej podseća da duhovna trezvenost počinje tek kada čovek prestane da ulepšava sliku o sebi i svoje slabosti poveri Božjoj pomoći.
Posebno se isticao brigom prema siromašnima i nevoljnima.