SVAKI ZALOGAJ LEČI I SAM JE BOŽJI DAR: Čuveni monaški hleb sa Hilandara pravi se na čudesan način, ali i čuda čini!
Ono što je svim svetogorskim hlebovima zajedničko jeste da se prave bez kvasca, da su mirišljavi, spolja hrskavi, a unutra mekani.
Spoj pšeničnog i kukuruznog brašna stvara savršenu teksturu i ukus, a uz mali trik iz manastirske kuhinje dobićete mirisnu veknu kojoj niko neće odoleti.
U tišini manastirskih kuhinja, gde se vekovima mesi hleb kao dar Bogu i ljudima, krije se tajna savršenog zalogaja – jednostavan, ali blagosloven spoj pšeničnog i kukuruznog brašna. Ovaj hleb nije samo hrana, već simbol skromnosti i ljubavi, način da se kroz miris pečenog testa oseti toplina doma i svetost truda. Svaka vekna nosi pečat strpljenja, molitve i stare mudrosti – a sada, uz recept koji sledi, i vi možete uneti deo tog duhovnog nasleđa u svoju kuhinju.
Sastojci:
600 g pšeničnog brašna
400 g kukuruznog brašna
2 kašičice soli
1,5 kašika šećera
600 ml tople vode
40 g svežeg kvasca (ili 10 g suvog kvasca)
2 kašike maslinovog ulja
Mešavina maslinovog ulja i vode za premazivanje
Priprema:
U toplu vodu dodajte šećer i izmrvljeni kvasac, pa ostavite 10–15 minuta da se aktivira. U većoj posudi pomešajte pšenično i kukuruzno brašno sa solju. Dodajte nadošli kvasac i maslinovo ulje, pa zamesite glatko i elastično testo (možete koristiti mikser sa nastavcima za testo).
Pokrijte testo čistom krpom i ostavite ga da naraste oko 45–60 minuta, dok ne udvostruči volumen. Prebacite testo na pobrašnjenu površinu, premesite ga i oblikujte veknu ili loptu i stavite u pleh obložen papirom za pečenje. Ostavite još 20 minuta da odmori, a zatim premažite površinu mešavinom maslinovog ulja i vode.
Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 200°C oko 40–45 minuta, dok ne dobije zlatno-smeđu boju i ne zazvuči šuplje kada ga kucnete odozdo. Ostavite hleb da se ohladi na rešetki pre sečenja.
Ovaj hleb će imati hrskavu koricu i mekanu unutrašnjost, uz blagu slatkastu notu kukuruza, ali uz dominantnu strukturu pšeničnog brašna.
Ono što je svim svetogorskim hlebovima zajedničko jeste da se prave bez kvasca, da su mirišljavi, spolja hrskavi, a unutra mekani. Svetinje čuvaju vekovne recepte i savete koji jednostavne sastojke pretvaraju u prava remek-dela ukusa. Uz posvećenost, strpljenje i ljubav, svako jelo postaje priča o harmoniji prirode i vere. U manastiru Slanci priprema se jedinstven desert od krušaka, šumskog voća i meda, po receptu koji potiče iz vremena kada je Rastko Nemanjić bio dečak. Bez mleka, jaja i veštačkih dodataka, ali bogat aromama i hranljivim sastojcima, ovaj moćan manastirski desert idealan je za post, ali i za vegetarijance i vegane.
SVAKI ZALOGAJ LEČI I SAM JE BOŽJI DAR: Čuveni monaški hleb sa Hilandara pravi se na čudesan način, ali i čuda čini!
TAJNA UKUSA MANASTIRSKE TRPEZE: Svetogorski monasi otkrivaju šta je najvažnije da bi se pripremio ukusan posni obrok
ZDRAVA POSLASTICA IZ DETINJSTVA SVETOG SAVE: Rastkove kruške osvajaju raskošnim ukusom (VIDEO)
SVETOGORSKI KREM KOJI OSVAJA UKUSOM: Jednostavan i lagan za pripremu manastirski recept star vekovima
Čokoladni keks, nežni vanil-krem, mlečna čokolada i kikiriki spajaju se u poslasticu koja se priprema bez mnogo truda, baš kao nekada kada bi se nešto slatko na brzinu iznosilo pred porodicu i iznenadne goste.
Bukovače, sremuš, orasi i povrće stvaraju pun ukus bez mesa, po receptu prilagođenom danima kada crkveni tipik propisuje post.
Kremast, mirisan i bogat, ovaj namaz od nekoliko dostupnih sastojaka odlično se slaže sa vrućom projom, hlebom, ali i kao dodatak jutarnjem ili glavnom obroku.
Med, slad, suve šljive i orasi spojeni su u starinsku poslasticu koja se vezuje za Trojice-Sergijevu lavru i grad Sergijev Posad.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
Čokoladni keks, nežni vanil-krem, mlečna čokolada i kikiriki spajaju se u poslasticu koja se priprema bez mnogo truda, baš kao nekada kada bi se nešto slatko na brzinu iznosilo pred porodicu i iznenadne goste.
U besedi za ponedeljak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se zašto je bilo dovoljno svedočanstvo Sina, ali i šta ono govori o njegovom jedinstvu sa Ocem.