SVAKI ZALOGAJ LEČI I SAM JE BOŽJI DAR: Čuveni monaški hleb sa Hilandara pravi se na čudesan način, ali i čuda čini!
Ono što je svim svetogorskim hlebovima zajedničko jeste da se prave bez kvasca, da su mirišljavi, spolja hrskavi, a unutra mekani.
Spoj pšeničnog i kukuruznog brašna stvara savršenu teksturu i ukus, a uz mali trik iz manastirske kuhinje dobićete mirisnu veknu kojoj niko neće odoleti.
U tišini manastirskih kuhinja, gde se vekovima mesi hleb kao dar Bogu i ljudima, krije se tajna savršenog zalogaja – jednostavan, ali blagosloven spoj pšeničnog i kukuruznog brašna. Ovaj hleb nije samo hrana, već simbol skromnosti i ljubavi, način da se kroz miris pečenog testa oseti toplina doma i svetost truda. Svaka vekna nosi pečat strpljenja, molitve i stare mudrosti – a sada, uz recept koji sledi, i vi možete uneti deo tog duhovnog nasleđa u svoju kuhinju.
Sastojci:
600 g pšeničnog brašna
400 g kukuruznog brašna
2 kašičice soli
1,5 kašika šećera
600 ml tople vode
40 g svežeg kvasca (ili 10 g suvog kvasca)
2 kašike maslinovog ulja
Mešavina maslinovog ulja i vode za premazivanje
Priprema:
U toplu vodu dodajte šećer i izmrvljeni kvasac, pa ostavite 10–15 minuta da se aktivira. U većoj posudi pomešajte pšenično i kukuruzno brašno sa solju. Dodajte nadošli kvasac i maslinovo ulje, pa zamesite glatko i elastično testo (možete koristiti mikser sa nastavcima za testo).
Pokrijte testo čistom krpom i ostavite ga da naraste oko 45–60 minuta, dok ne udvostruči volumen. Prebacite testo na pobrašnjenu površinu, premesite ga i oblikujte veknu ili loptu i stavite u pleh obložen papirom za pečenje. Ostavite još 20 minuta da odmori, a zatim premažite površinu mešavinom maslinovog ulja i vode.
Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 200°C oko 40–45 minuta, dok ne dobije zlatno-smeđu boju i ne zazvuči šuplje kada ga kucnete odozdo. Ostavite hleb da se ohladi na rešetki pre sečenja.
Ovaj hleb će imati hrskavu koricu i mekanu unutrašnjost, uz blagu slatkastu notu kukuruza, ali uz dominantnu strukturu pšeničnog brašna.
Ono što je svim svetogorskim hlebovima zajedničko jeste da se prave bez kvasca, da su mirišljavi, spolja hrskavi, a unutra mekani. Svetinje čuvaju vekovne recepte i savete koji jednostavne sastojke pretvaraju u prava remek-dela ukusa. Uz posvećenost, strpljenje i ljubav, svako jelo postaje priča o harmoniji prirode i vere. U manastiru Slanci priprema se jedinstven desert od krušaka, šumskog voća i meda, po receptu koji potiče iz vremena kada je Rastko Nemanjić bio dečak. Bez mleka, jaja i veštačkih dodataka, ali bogat aromama i hranljivim sastojcima, ovaj moćan manastirski desert idealan je za post, ali i za vegetarijance i vegane.
SVAKI ZALOGAJ LEČI I SAM JE BOŽJI DAR: Čuveni monaški hleb sa Hilandara pravi se na čudesan način, ali i čuda čini!
TAJNA UKUSA MANASTIRSKE TRPEZE: Svetogorski monasi otkrivaju šta je najvažnije da bi se pripremio ukusan posni obrok
ZDRAVA POSLASTICA IZ DETINJSTVA SVETOG SAVE: Rastkove kruške osvajaju raskošnim ukusom (VIDEO)
SVETOGORSKI KREM KOJI OSVAJA UKUSOM: Jednostavan i lagan za pripremu manastirski recept star vekovima
Zaboravljeno brašno sa potočnih vodenica, koje su naši stari zvali prekrupa, ponovo se vraća na trpeze – evo kako da pripremite supu po receptu starom više vekova.
Sporo krčkano od pšenice i mesa, ovo jelo donosilo je miris praznika u domove pravoslavnih, katoličkih i muslimanskih porodica i ostalo simbol okupljanja za istom trpezom.
Jednostavan i autentičan, pripreman uoči praznika svih vera i porodičnih okupljanja, ovaj starinski kolač i danas vraća mirise detinjstva i toplinu doma.
Jednostavan i brz recept za kolač koji u dom donosi miris domaće kuhinje i radost zajedništva u posne dane.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Jerej Srpske pravoslavne crkve ističe da se krsna slava ne obeležava radi običaja, već radi očuvanja vere i kontinuiteta.
Od posta i molitve do čuda i Vaskrsenja, broj 40 u pravoslavlju ima duboku simboliku koja se provlači kroz istoriju spasenja i duhovne prakse Crkve.
Otkrijte kako život i mučeništvo svetih sestara i njihove hrabre majke i danas pomažu vernicima da pronađu unutrašnji mir, snagu i utehu pred Bogom.
Današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog objašnjava dubinu Hristovih reči i vodi čitaoca do srca božanske tajne koja nadilazi ljudsko poimanje.