Stipendije i smeštaj u studentskim domovima omogućavaju mladima iz srpskih zajednica van Srbije da steknu obrazovanje, izgrade svoju budućnost i ostanu povezani sa narodom iz kojeg potiču
Čovek tokom života stiče mnoga znanja, ali je posebno važno ono koje mu pomaže da razume sebe, svoje poreklo i odgovornost prema drugima. Za mlade Srbe koji odrastaju van granica Srbije, studiranje u matici prilika je da se pripreme za budući poziv, upoznaju nove ljude i još više se povežu sa svojim narodom.
Takvu mogućnost pruža program "Srbija za Srbe iz regiona", zahvaljujući kojem mladi iz srpskih zajednica u susednim zemljama mogu da studiraju na državnim univerzitetima u Srbiji, uz stipendije i obezbeđen smeštaj u studentskim domovima.
Više od stipendije: podrška mladima i njihovim porodicama
O značaju obrazovanja za mlade iz regiona razgovarali su u Vladi Srbije predsednik Vlade Republike Srbije u tehničkom mandatu prof. dr Đuro Macut i studenti koji, zahvaljujući ovom programu, studiraju u Srbiji. Sastanku je prisustvovao i episkop osečkopoljski i baranjski Heruvim, a među studentima je najviše bilo mladih iz Hrvatske.
Macut je istakao da podrška ovim studentima ne podrazumeva samo pomoć u školovanju i obezbeđivanju smeštaja. Ona je i izraz bliskosti, zajedništva i brige za budućnost mladih sunarodnika.
Poželevši studentima da budu vredni, hrabri i radoznali, poručio im je da čuvaju svoje korene, ali i da budu otvoreni prema svetu. Kao profesor koji je veliki deo svog radnog veka proveo radeći sa studentima, istakao je koliko obrazovanje može da utiče na čovekov život.
- Znanje vam niko ne može oduzeti, ono vam otvara vrata, daje slobodu da birate svoj put i snagu da ostvarite svoje snove - poručio je Macut.
Premijer je naglasio da će Srbija nastaviti da pomaže mladim sunarodnicima i da se raduje svakom njihovom uspehu. Posebno im je poručio da u Srbiji ne treba da se osećaju kao gosti.
- Želim pre svega da vam kažem da danas niste došli u goste, već u svoju kuću, u svoju Srbiju, koja vas dočekuje otvorenog srca - rekao je Macut.
Dodao je da nije najvažnije gde će mladi jednog dana živeti i raditi, već kakvi će ljudi postati i šta će svojim znanjem učiniti za druge.
- Naša je obaveza da vam pružimo priliku, a na vama je da tu priliku pretvorite u uspeh - naglasio je premijer.
Institut za političko umrežavanje
Vladika Heruvim
Obrazovanje kao oslonac srpskog naroda u regionu
Za Srbe koji žive izvan Srbije, obrazovanje mladih ima poseban značaj. Mladi koji steknu kvalitetno obrazovanje mogu da doprinesu razvoju sredina iz kojih potiču, a istovremeno i da sačuvaju veze sa svojim jezikom, verom, tradicijom i narodom.
Episkop Heruvim zahvalio je premijeru na zalaganju za poboljšanje kvaliteta života Srba u Hrvatskoj i istakao značaj programa koji mladima omogućava da se uključe u obrazovni sistem Srbije.
- Obrazovanje za nas Srbe koji se nalazimo van granica matice predstavlja vrlo bitan segment opstanka - istakao je vladika Heruvim.
Prema njegovim rečima, ovakvi programi jačaju srpsku zajednicu i daju joj dodatnu snagu da opstane na prostorima na kojima živi. Podrška studentima zato prevazilazi okvire njihovog školovanja. Ona im pokazuje da nisu prepušteni sami sebi i da mogu da računaju na pomoć u sticanju znanja i izgradnji budućnosti.
Znanje koje povezuje generacije
Studentske godine donose nova iskustva, prijateljstva i priliku da mladi otkriju svoje sposobnosti. Za one koji dolaze iz srpskih zajednica u regionu, studiranje u Srbiji može da bude i prilika da bolje upoznaju istoriju, kulturu i duhovno nasleđe svog naroda.
Diploma je, međutim, tek početak. Znanje dobija pravi smisao kada ga čovek primenjuje u svom poslu, kada njime pomaže drugima i kada svojim radom doprinosi zajednici. Mladi koji danas studiraju u Srbiji sutra mogu da primene stečeno znanje i iskustvo u sredinama iz kojih dolaze, pomognu svojim porodicama i daju doprinos životu srpskih zajednica u regionu.
U tome se susreću i poruke premijera Macuta i vladike Heruvima: mladima treba pružiti priliku da se obrazuju, napreduju i ostvare svoje ciljeve, ali i da stečenim znanjem učine nešto dobro za druge.
Veze sa maticom ne čuvaju se samo uspomenama, običajima i porodičnim predanjem. One se učvršćuju i obrazovanjem, prijateljstvima, zajedničkim iskustvima i delima novih generacija. Kada mlad čovek dobije priliku da uči i napreduje, on ne gradi samo sopstvenu budućnost već dobija i mogućnost da znanjem, radom i odgovornošću doprinese narodu iz kojeg potiče, gde god da ga život odvede.
Predlog izmena omogućava verskim zajednicama da osnivaju ustanove od vrtića do visokog obrazovanja, a posebnu pažnju privlači projekat Srpskog pravoslavnog univerziteta Sveti Sava.
Razgovor u Novom Sadu obuhvatio je i pitanje vrednosti koje mladi usvajaju tokom školovanja, kao i budućnost visokoškolske ustanove koja bi nosila ime prvog srpskog arhiepiskopa.
Prijave se podnose isključivo elektronski, uz obaveznu dokumentaciju i preporuku parohijskog sveštenika, a rezultati konkursa biće objavljeni krajem novembra 2026. godine.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Nekadašnji učenik Bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog proglašen je najboljim diplomiranim studentom teologije u Solunu, a njegov uspeh nadahnjuje mlade da istrajnošću i predanošću ostvare svoje ciljeve.
Sakralni objekat koji je u 19. veku bio jedno od važnih mesta opismenjavanja vozućkog kraja ponovo će dobiti svoju ulogu u okviru svetinje, zahvaljujući zajedništvu Crkve i vernog naroda.
Školska godina u Bogosloviji Svetog Save počela je molitvom, a poglavar SPC podsetio je učenike da njihov put nije samo sticanje znanja, već i priprema za služenje Svetoj liturgiji, Crkvi i narodu Božjem.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.