DA LI STE IKADA RAZMIŠLJALI KO ODREĐUJE SUDBINU I POTOMSTVO?
Ajeti 42:49–51 otkrivaju kako Stvoritelj oblikuje život i komunicira s ljudima kroz nadahnuće, skrivenu objavu ili poslanike.
U podavalskom selu okupio se veliki broj dece – nekoliko desetina mladih svetosavaca i učenika okolnih osnovnih škola, koji su ušli uCrkvu sabornim krštenjem na svetoj Liturgiji.
Njegova Svetost Patrijarh srpski g. Porfirije služio je 28. aprila 2024. godine, na praznik Ulaska Gospodnjeg u Jerusalim – Cveti, svetu arhijerejsku Liturgiju u hramu Svete Trojice u Ripnju uz sasluženje Njegovog Preosveštenstva Episkopa novobrdskog g. Ilariona, sveštenstva i vernog naroda.
Ovog jutra u podavalskom selu uz graju, osmehe i radost okupio se veliki broj mališana – nekoliko desetina mladih svetosavaca i učenika okolnih osnovnih škola, koje je Njegova Svetost Patrijarh g. Porfirije na praznik Ulaska Gospodnjeg u Jerusalim uveo u Crkvu sabornim krštenjem na svetoj Liturgiji.
– Krštenje je početak duhovnog života koji treba da se ogleda u našoj svakodnevnici, u kojoj se borimo i trudimo da budemo vrlinski ljudi, da budemo čestiti ljudi, da budemo pravi, da budemo jednom rečju normalni ljudi. Sa druge strane, treba da učestvujemo u svetim bogosluženjima Crkve, a pre svega u svetoj Liturgiji. Mi se krštavamo i rađamo da bismo mogli, pre svega, da učestvujemo u svemu onome što je život Crkve koji ima svoj vrhunac u svetoj Liturgiji, u svetoj tajni Pričešća. Da bismo mogli da se pričešćujemo mirne savesti podrazumeva se trud koji u sebe uključuje i post i molitvu. Međutim, s obzirom da smo slabi i nemoćni ljudi pa grešimo i padamo, podrazumeva i pokajanje i ispovest, jednom rečju podrazumeva našu neposrednu, organsku vezu sa našim duhovnikom, sveštenikom koji će najbolje znati kako da nas rukovodi i da nas vodi u tajne života Crkve – istakao je patrijarh Porfirije.

Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
U porti Crkve Svetog Dimitrija sada stoji bronzana skulptura mitropolita Amfilohija — visoka 2,3 metra, sa krstom i episkopskom patericom u rukama. Delo vajara Zorana Ivanovića.
U manastiru posvećenom Prepodobnoj mati Paraskevi, liturgiju je služio episkop Nikon, nekadašnji sabrat ove svetinje, a praznična radost nastavljena je u duhu zajedništva i blagodarnosti.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Ova svetiteljka, koju Srbi naročito poštuju, smatra se zaštitnicom žena, bolesnih i siromašnih, ali i čuvarkom doma i porodice.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Ova svetiteljka, koju Srbi naročito poštuju, smatra se zaštitnicom žena, bolesnih i siromašnih, ali i čuvarkom doma i porodice.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
Vera nije prazno očekivanje da će se sve rešiti samo od sebe, već poverenje da Bog zna bolje od nas šta nam je potrebno.
Dok milioni širom sveta tragaju za životom izvan Zemlje, jerej Ruske pravoslavne crkve objašnjava da "vanzemaljska vera" nije nauka – već nova duhovna zamka savremenog čoveka.
Slojevi piletine, jaja i šargarepe premazani majonezom čine ovu tortu savršenim predjelom za krsnu slavu, uz kreativni dekor po želji domaćice.