SUTRA JE CRNO SLOVO I SLAVA VELIKOG BROJA SRBA! Slavimo Svetog proroka Jeremiju!
Po naredbi cara Aleksandra telo Jeremijino je preneto i sahranjeno u Aleksandriji.
Čestitajući nastupajući praznik, vladika je rekao: Noseći ove grančice i mi smo se pridružili onima koji prihvatiše Hrista kao Boga i Cara, neobičnog Cara. Bogosluženje je krunisano osvećenjem vrbovih grančica i svečanom litijom oko hrama, koju je predvodio episkop Atanasije uz učešće sveštenika, velikog broja dece i odraslih.
U navečerje praznika Cveti, 27. aprila 2024. godine, Episkop mileševski Atanasije je služio praznično večernje sa petohlebnicom u Sabornom hramu Svetog Vasilija Ostroškog u Prijepolju.
Čestitajući nastupajući praznik, Vladika je rekao:
- Noseći ove grančice i mi smo se pridružili onima koji prihvatiše Hrista kao Boga i Cara, neobičnog Cara. Ovaj svet je naučio da dočekuje careve moćne oružjem. Naš Car ima svoje građane koje ne priziva na osnovu sile nego na osnovu dobrote, ljubavi, lepote.
To im pokazuje i na to ih priziva.
- Gospod naš Hristos zasniva Carstvo lepote i dobrote. I nadmeću se neprestano ta carstva, ono sile mišice i ovo lepote i dobrote, ljubavi. Gospod naš Hristos je došao u ovaj svet da obnovi to Carstvo koje je Bog već zasnovao, Carstvo dobrote i lepote, kada je stvarao svet. Ali je to Carstvo bilo urušeno čovekovim otpadništvom i počelo da trune i umire. I sam čovek počeo je da umire - rekao je vladika Atanasije.
On je istakao:
- Gospod naš propoveda ljubav i dobrotu, a njegov lik zrači lepotom. Ulazi on u carski grad Jerusalim, i svi obraćaju pažnju na njega, a najviše deca. Najviše su bili prizvani oni koji su bili slobodnog srca, koji nisu bili opterećeni rugobom, grehom, gramzivošću, pohlepom, nego čista srca. Deca su ga dočekala carskim znamenjem i pevala mu Osana, a to se pevalo caru. On, neobični car, umesto mišice i vojske da bude praćen, kao rimski carevi, On je praćen decom. Sva priroda je njegova, sve njega prepoznaje, njegovu dobrotu i njegovu lepotu, i sve hrli za njime. Smisao našeg današnjeg delanja i pevanja jeste da se i mi pridružujemo tome carstvu i postajemo njegovi građani.
Deca su tu u prednosti, jer rastu.
- Mi se molimo Bogu da im dâ da odrastu u dobroti i čistoti. Čistoti uma i srca, ali i mi stariji smo pozvani da počnemo rasti iznova, i možemo, dok još vremena imamo, obnoviti u sebi, iznova, čiste misli, čisto srce, i sebe razviti, iznova, u dobre ljude i biti građani carstva Hristovoga. Šansa ovome svetu, celoj planeti, jeste u lepoti i dobroti, koju Hristos pokaza sobom, koju propoveda i na koju priziva. Izazov je pred nama, zadatak je pred nama i neka nas Gospod osnaži. A on obećava večni život u toj lepoti i dobroti, večni život u Carstvu nebeskom - poručio je episkop Atanasije.

Vrba simbolizuje palmine grane kojima su hrišćani, među kojima je bilo i dosta dece, pozdravljali Spasitelja na ulasku u Jerusalim.
Dok dnevni list „Srpski telegraf“ slavi deset godina rada, portal Religija.rs se priprema za drugu godišnjicu, nastavljajući dijalog o veri, identitetu i društvu sa novim idejama i sadržajem.
Tokom liturgije u hramu Svete Trojice, mitropolit mileševski je poručio vernicima da je radost povratka u Božji dom veća od svakog prestupa i da nas Hristovo vaskrsenje vodi kroz životne izazove.
U svetinji kod Priboja dve iskušenice stupile su na put monaškog služenja, a ovaj duhovni događaj sabrao je verni narod i sveštenstvo, spojivši vekovno pamćenje manastira sa živom, tihom radošću ovog posebnog trenutka.
U manastiru Mrkonjići služena je arhijerejska liturgija u danu koji je označen kao važan trenutak savremenog pravoslavnog predanja.
Uz crkvene i državne počasti, dopremljene najdragocenije svetinje povezane sa Svetim Savom i Svetim Simeonom Mirotočivim, relikvije iz Hilandara i predmeti koji su vekovima čuvani daleko od očiju javnosti.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
U prestonicu stižu relikvije neprocenjive vrednosti, vezane za Svetog Savu i najdublje slojeve srpske tradicije, uoči izložbe koja će trajati do sredine leta i koja se već najavljuje kao događaj koji prevazilazi uobičajene kulturne okvire.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U razgovoru o sve prisutnijem fenomenu Nebojša Lazić objašnjava zašto se vera lako pretvara u ritual, a ritual u rutinu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Od kamenitih Mrkonjića i priča koje su vekovima čuvane u Hercegovini, do otkopavanja groba i kanonizacije u 21. veku - život Svete blažene Ane otkriva gotovo nepoznatu stranu porodice jednog od najvećih pravoslavnih svetitelja Balkana.