Priča o mučeništvu oca Haritona ostaje svedočanstvo o hrabrosti i vere u teškim vremenima, ostavljajući neizbrisiv trag u srcima vernika i simbol neugasive nade srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.
U tišini svetih manastira i u srcima vernika, danas odjekuje sećanje na oca Haritona, mučenika koji je stradao u jednim od najmračnijih dana na Kosovu i Metohiji. Na današnji dan, 15. juna 1999. godine, pripadnici terorističke organizacije OVK kidnapovali su oca Haritona, neposredno nakon ulaska nemačkih snaga KFOR-a na Kosmet. Na očigled vojnika KFOR-a, koji nisu preduzeli ništa da zločin spreče, otac Hariton je odveden na mesto mučenja i stradanja.
youtube/printscreen/Дамир С. Живковић
Svetovno ime monaha Haritona bilo je Radoslav Lukić
Više od godinu dana, porodica, prijatelji i monaška zajednica tragali su za njim, moleći se za njegovo spasenje. Konačno, 8. avgusta 2000. godine, Komisija za ekshumaciju nestalih i kidnapovanih Srba pronašla je izmasakrirano i obezglavljeno telo monaha Haritona u neobeleženom grobu na groblju albanskog sela Tusus, kod Prizrena.
Radoslav Lukić, rođen u selu Seoce kod Kuršumlije, svoj duhovni put započeo je 1995. godine u manastiru Crna Reka kod Ribarića. Dve godine kasnije, još uvek kao iskušenik, premešten je u Manastir Svetih Arhangela kod Prizrena, koji je tada bio u obnovi. Tu je, pod monaškim imenom Hariton, 1998. godine postao prvi monah zamonašen u manastiru Svetih Arhangela posle 550 godina.
Wikipedia
Manastir Svetih Arhangela kod Prizrena, u kome je otac Hariton zamonašen
Tragedija oca Haritona postala je simbol stradanja srpskog naroda na Kosovu i Metohiji. U maju 2016. godine, mnogi mediji su izvestili da je monah Hariton proglašen za Prepodobnog novomučenika Haritona Kosovskog odlukom Sabora igumana Eparhije raško-prizrenske u egzilu, te da je njegov spomen određen za 28. septembar po starom kalendaru, odnosno 11. oktobar po novom kalendaru. Međutim, valja napomenuti da Eparhija raško-prizrenska u egzilu nije kanonski priznata ni od jedne pomesne pravoslavne crkve, te Hariton nije zvanično kanonizovan za svetitelja, iako ga narod zbog njegovog mučeničkog stradanja slavi.
Foto: Svetigora.com
Monah Hariton
Danas, u molitvama i sećanjima, vernici se prisećaju mučeništva oca Haritona, moleći se za mir i pravdu. Njegova priča, ispunjena bolom i žrtvom, nastavlja da inspiriše mnoge, podsećajući na snagu vere i duhovne postojanosti u suočavanju sa najtežim iskušenjima.
U subotu, 4. jula, vernici će se sabrati na svetoj Liturgiji, litiji i pomenu za nevino postradale Srbe Birča i Srednjeg Podrinja, čuvajući kroz zajedničku molitvu uspomenu koja traje više od tri decenije.
Pirinač, luk i peršun umotani u vinovo lišće čine jednostavno posno jelo iz manastirske tradicije, uz neobično jasan ukus koji dolazi iz potpune svedenosti sastojaka.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U ekskluzivnom intervjuu, starešina manastira Svetih arhangela kod Prizrena govori o duhovnoj snazi, teškim iskušenjima i rastućem značaju manastira za Srbe na Kosovu i Metohiji.
Iako je prvobitno najavljeno da će kulturno-umetnički program voditi poznati glumac Milan Vasić, on je za portal religija.rs otkrio da su stvari zapravo drugačije.
Kako javljaju naši novinari, koji se nalaze u porti svetinje, veliki broj Srba je došao iz različitih krajeva i sve vrvi od srpskog roda, još od ranih jutarnjih sati.
U subotu, 4. jula, vernici će se sabrati na svetoj Liturgiji, litiji i pomenu za nevino postradale Srbe Birča i Srednjeg Podrinja, čuvajući kroz zajedničku molitvu uspomenu koja traje više od tri decenije.
Protojerej Dejan Krstić razgovarao je sa štićenicima i vaspitačima o Kosovskoj etici, savesti i pokajanju, podsećajući da čovek nije određen samo svojim padovima, već i odlukama koje donosi posle njih.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za petak 5. sedmice po Duhovima otvara se slika čoveka koji čini sve što može, ali poslednji korak ostaje izvan njegove vlasti.
Kada život postane pretežak i izgubi se osećaj smisla, pravoslavno predanje nudi drugačije viđenje: iskušenja nisu znak napuštanja, već put koji se kasnije otkriva kao vođenje kroz veru i istrajnost.