Uz prisustvo visokih crkvenih velikodostojnika, predstavnika državnih institucija i učesnika Letnje duhovne škole, vernici su se sabrali da odaju počast hercegovačkim mučenicima, dok je arhijerejsku liturgiju služio mitropolit Joanikije.
Na današnji dan, kada Srpska pravoslavna crkva sa pobožnošću obeležava praznik Svetih mučenika prebilovačkih i hercegovačkih, Hram Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima bio je svetilište duhovne radosti i utehe. U srcu hercegovačke zemlje, gde su se nekada čuli jecaji stradanja, danas je odjekivala himna vaskrsenja i života.
SPC/Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska
Mitropolit Joanikije
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, predvođen ljubavlju prema svetim precima i vernim narodom, služio je arhijerejsku lturgiju, dok su se duhovna snaga i molitve umnožavale prisustvom mitropolita nemačkog Grigorija, mihalovsko-košickog Georgija, zahumsko-hercegovačkog i stonsko-primorskog Dimitrija, kao i episkopa buenosajreskog i južno-centralnoameričkog Kirila i budimljansko-nikšićkog Metodija.
U svojoj jvanđeljskoj besedi, mitropolit Grigorije je podsetio prisutne na neiscrpnu ljubav Božiju i važnost sećanja na mučenike koji su svojom žrtvom posvedočili veru u vaskrslog Hrista.
Nakon otpusta, mitropolit Joanikije se, sa dubokom zahvalnošću, obratio sabranom vernom narodu, dok je domaćin vladika Dimitrije, u toplini svog blagoslova, poželeo dobrodošlicu svim prisutnima, među kojima su bili i studenti sa univerziteta iz Republike Srbije i Republike Srpske, učesnici Letnje duhovne škole.
SPC/Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska
Iguman Rafailo Boljević održao je besedu uoči praznika
Proslavi praznika prethodio je niz duhovnih događaja, među kojima se ističe beseda arhimandrita Rafaila, igumana manastira Podmaine, koji je, govoreći ispred hrama, produbio duhovnu svest prisutnih vernika. Uoči samog praznika, tokom večernjeg bogosluženja sa petohlebnicom, vladika Dimitrije je u Muzeju žrtava otvorio izložbu „Prebilovci 1941“, koja svedoči o strašnoj sudbini mučenika.
Dok su hramom odjekivale molitve, duh Svetih mučenika prebilovačkih i hercegovačkih lebdeo je nad sabranima, podsećajući na snagu vere koja ne poznaje granice ni vremena.
Ruski dugovnik podseća da put ka duhovnoj čistoti nije samo u onome što čovek čini za sebe, već i u načinu na koji se odnosi prema onima koji su pogrešili, njihovim slabostima i padovima.
Vernici su na Preobraženje krenuli iz Kamenca-Podoljskog, noseći krstove i ikone i moleći se za zdravlje, mir i pomoć u životnim iskušenjima, a tradicija ovog podviga povezuje se sa čudom iz 1832. godine.
Keliot iz kelije Svetog Jovana Krstitelja na Svetoj Gori zadobio je teške povrede u udesu kod Trikale, a njegova smrt zavila je u tugu bratstvo Ivirona i monašku zajednicu Meteora.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je parastos u beogradskoj crkvi Svetog Marka i govorio o teškim decenijama u kojima je Crkva bila izložena snažnim pritiscima, kao i o veri, smirenju, trpljenju.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Praznik Svetih prebilovačkih i ostalih hercegovačkih mučenika okupio je Crkvu i narod u selu koje je prošlo kroz najteža iskušenja 1941. godine, ali je iz pepela ponovo vaskrslo kao simbol vere, nade i nepokolebljivog pamćenja.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je parastos u beogradskoj crkvi Svetog Marka i govorio o teškim decenijama u kojima je Crkva bila izložena snažnim pritiscima, kao i o veri, smirenju, trpljenju.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve posetiće 12. i 13. septembra glavni grad Slovenije, gde će u Hramu Svetih Kirila i Metodija služiti svetu liturgiju povodom značajnog jubileja ovog svetog mesta.
Episkop novobrdski Ilarion istakao da telesna snaga i sportski uspeh treba da budu praćeni duhovnim uzrastanjem, negovanjem vrlina i živim odnosom sa Bogom.
Vernici su na Preobraženje krenuli iz Kamenca-Podoljskog, noseći krstove i ikone i moleći se za zdravlje, mir i pomoć u životnim iskušenjima, a tradicija ovog podviga povezuje se sa čudom iz 1832. godine.
Izbalansirana kombinacija povrća, oraha, meda i mirisnih začina daje ovom posnom jelu posebnu punoću i čini ga savršenim izborom kada želite da trpeza tokom posta bude drugačija i maštovitija.
Reditelj otkrio da su oba dela već snimljena u Italiji, a priča će biti nelinearna i obuhvatiće motive pakla, Šeola, pada anđela i porekla Satane. Premijera prvog dela zakazana je za Spasovdan 2027.
Mihail Meleh tvrdi da se pravoslavne svetinje iznose iz Ukrajine radi preprodaje, dok pojedini stručnjaci sumnjaju da bi mogle služiti i za plaćanje zapadnog oružja.