Uz prisustvo visokih crkvenih velikodostojnika, predstavnika državnih institucija i učesnika Letnje duhovne škole, vernici su se sabrali da odaju počast hercegovačkim mučenicima, dok je arhijerejsku liturgiju služio mitropolit Joanikije.
Na današnji dan, kada Srpska pravoslavna crkva sa pobožnošću obeležava praznik Svetih mučenika prebilovačkih i hercegovačkih, Hram Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima bio je svetilište duhovne radosti i utehe. U srcu hercegovačke zemlje, gde su se nekada čuli jecaji stradanja, danas je odjekivala himna vaskrsenja i života.
SPC/Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska
Mitropolit Joanikije
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, predvođen ljubavlju prema svetim precima i vernim narodom, služio je arhijerejsku lturgiju, dok su se duhovna snaga i molitve umnožavale prisustvom mitropolita nemačkog Grigorija, mihalovsko-košickog Georgija, zahumsko-hercegovačkog i stonsko-primorskog Dimitrija, kao i episkopa buenosajreskog i južno-centralnoameričkog Kirila i budimljansko-nikšićkog Metodija.
U svojoj jvanđeljskoj besedi, mitropolit Grigorije je podsetio prisutne na neiscrpnu ljubav Božiju i važnost sećanja na mučenike koji su svojom žrtvom posvedočili veru u vaskrslog Hrista.
Nakon otpusta, mitropolit Joanikije se, sa dubokom zahvalnošću, obratio sabranom vernom narodu, dok je domaćin vladika Dimitrije, u toplini svog blagoslova, poželeo dobrodošlicu svim prisutnima, među kojima su bili i studenti sa univerziteta iz Republike Srbije i Republike Srpske, učesnici Letnje duhovne škole.
SPC/Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska
Iguman Rafailo Boljević održao je besedu uoči praznika
Proslavi praznika prethodio je niz duhovnih događaja, među kojima se ističe beseda arhimandrita Rafaila, igumana manastira Podmaine, koji je, govoreći ispred hrama, produbio duhovnu svest prisutnih vernika. Uoči samog praznika, tokom večernjeg bogosluženja sa petohlebnicom, vladika Dimitrije je u Muzeju žrtava otvorio izložbu „Prebilovci 1941“, koja svedoči o strašnoj sudbini mučenika.
Dok su hramom odjekivale molitve, duh Svetih mučenika prebilovačkih i hercegovačkih lebdeo je nad sabranima, podsećajući na snagu vere koja ne poznaje granice ni vremena.
Od prvog dana posta do Strastne nedelje, vodič kroz bogosluženja, duhovne vežbe, ispovest, pričešće i svakodnevne navike koje pomažu da se pripremite za praznik Vaskrsenja Hristovog.
Uzdržanje od mrsne hrane samo je spoljašnji, vidljivi deo podviga, dok je njegov dublji smisao unutrašnja borba sa sobom, svojim slabostima i strastima.
Spoj spanaća, pečuraka i susama daje iznenađujuće bogat i zasitan obrok, idealan za dane uzdržanja - bez komplikacija, bez skupih sastojaka i bez odricanja od punog ukusa.
Od strogog uzdržanja na vodi do dana razrešenja na ribu – pred vernicima je vreme molitve, praštanja i unutrašnjeg preispitivanja; donosimo raspored po sedmicama, pravila ishrane i najvažnije duhovne smernice.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
U Siropusnu nedelju, pred početak Velikog posta, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je vernike na praštanje, pokajanje i unutrašnje čišćenje srca, upozorivši da bez ljubavi i zajedništva nijedno pravilo nema smisla.
Mitropolit mileševski poziva vernike na lični preobražaj: kako kroz post i molitvu učestvovati u svetlu Hristovog Vaskrsenja i pronaći unutrašnju radost koja nadilazi svakodnevnicu.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Haralampija po starom i Svetog Polikarpa po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Polikarpa, muslimani su u mesecu ramazanu, dok u judaizmu danas nema velikog verskog praznika.
Veliki ruski svetitelj objašnjava da predanjem svojih briga Bogu, molitve iz srca mogu doneti promenu u životima drugih, ali i unutrašnji mir nama samima.