Molitveno sećanje na upokojenje majke Presvete Bogorodice podseća nas na snagu molitve i značaj svetosti u svakodnevnom životu, čineći ga posebnim trenutkom za duhovno uzdizanje.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Uspenije Svete Ane, majke Presvete Bogorodice. Ovaj praznik posvećen je blaženom upokojenju Svete Ane, koja se u dubokoj starosti preselila u večni život, nakon dugog i bogougodnog života.
Sveta Ana bila je kćerka sveštenika Matana i Marije iz Vitlejema. Imala je dve sestre: Mariju, majku Salomije, i Soviju, majku Svete Jelisavete, majke Svetog Jovana Krstitelja. Njena porodica je bila bogata verom i pobožnošću, pružajući primer svima kako se kroz veru i ljubav može ostvariti blagosloveno zajedništvo.
Printscreen
Ikona Svete Ane
Pored današnjeg praznika, Sveta Ana se praznuje još dva puta u godini. Prvi put 22. septembra, zajedno sa njenim mužem, Svetim pravednikom Joakimom, kada se sećamo njihovog bogougodnog života i molitvi koje su im donele blagoslov - rođenje Presvete Bogorodice. Drugi put 22. decembra, kada se obeležava Začeće Svete Ane, čime je započet put ka rođenju Bogorodice i, posredno, dolasku Spasitelja.
Danas se vernici u hramovima i domovima mole Svetoj Ani za njeno zastupništvo i zaštitu. Njeno ime je sinonim za pobožnost, strpljenje i veru, a njen život predstavlja nadahnuće svim vernicima da istraju u veri i pobožnom životu.
Praznik Uspenija Svete Ane nas podseća na važnost porodice, molitve i vere u životu svakog pravoslavnog hrišćanina, ukazujući na svetli primer majke Bogorodice, koja je kroz svoj život i delo zaslužila da bude ovenčana oreolom svetosti.
Po svedočenjima brojnih žena, osveštana traka donosi utehu i nadu parovima koji se bore da dobiju potomstvo. Kroz vekove, ovaj drevni običaj pokazuje snagu vere i božanskog blagoslova.
Jedan od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka isticao je da prava zaštita novorođenčeta dolazi kroz Molitvu znamenja, osveštanu vodu i sveti čin krštenja, a ne kroz praznoverje i narodne običaje.
Lopovi odneli mošti Svetog Martina Turskog iz hrama u Nemačkoj, a iza njih ostali razbijeno staklo i tragovi koji bi mogli pomoći istražiteljima da otkriju identitet osumnjičenih.
Otac Džon Brek, profesor i pisac, govorio je o svom traganju za smislom vere, susretu sa pravoslavnim predanjem i gubitku osećaja za molitvu, tišinu i Božiju tajnu u savremenom svetu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Hristinu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Preobraženje Gospodnje. Katolička crkva takođe obeležava Preobraženje Gospodnje, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
U besedi za četvrtak 10. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava na gordе i lažljive reči koje mogu zavesti neiskusne u veri i poziva hrišćane na duhovnu budnost i rasuđivanje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Hristinu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Preobraženje Gospodnje. Katolička crkva takođe obeležava Preobraženje Gospodnje, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.