Na otvaranju ovogodišnje manifestacije u arheološkom parku nedaleko od srpske svetinje izveden je kontroverzni performans koji je izazvao šok i ogorčenje među vernicima, podsećajući na mračna vremena progona hrišćana i uništavanja svetinja na Kosovu i Metohiji.
Festival Ulpijana, koji se ove godine održava u arheološkom parku drevnog rimskog grada Ulpijane pored Gračanice, izazvao je burne reakcije zbog performansa na njegovom otvaranju. Eparhija raško-prizrenska s dubokim uznemirenjem je primila vest da je festival započeo neopaganskim činom u kojem su zapaljena tri velika krsta, što je izazvalo ogorčenje među vernicima i probudilo sećanja na strašna vremena progona hrišćana i uništavanja srpskih svetinja na Kosovu i Metohiji.
„Ovaj nečastan akt bez presedana predstavlja duboku uvredu za sve hrišćane, a posebno za naš narod u većinski srpskoj opštini Gračanica, gde se ovo arheološko nalazište nalazi,” navodi se u saopštenju Eparhije raško-prizrenske.
„Paljenje krstova podseća nas na strašna vremena paganskih progona hrišćana, ali i sistematsko uništavanje srpskih pravoslavnih svetinja na Kosovu i Metohiji u našem vremenu.
U naletu vandalskih napada kosovskih albanskih ekstremista uništeno je i spaljeno na desetine crkava, na kojima su paljeni i rušeni krstovi. Krstovi su lomljeni i na mnogim hrišćanskim grobljima. Paljenje krstova u neposrednoj blizini Manastira Gračanice predstavlja uvredu hrišćanske vere i direktnu pretnju.”
Ulpijana, drevni grad sagrađen u čast cara Justinijana, vekovima je nosila u sebi tragove ranohrišćanskog nasleđa. Ostaci bazilike i krstionice svedoče o svetiteljima Floru i Lavru, hrišćanskim mučenicima čija je krv posvetila to tlo. Upravo zbog toga, čin paljenja krstova na mestu koje je simbol hrišćanske vere dodatno je zabrinuo hrišćansku zajednicu na Kosovu i Metohiji.
„Ovaj neukusan i krajnje vandalski čin nema nikakve veze sa nasleđem Justinijanove Ulpijane – Justiniane Sekunde u kojoj se mogu videti ostaci ranohrišćanske bazilike i krstionice, koji su podignuti upravo na mestu gde su mučenički stradali i raspeti sveti Flor i Lavro, hrišćanski prvomučenici na ovim prostorima,” nastavlja se u saopštenju.
„Na većinski muslimanima naseljenom prostoru Kosova i Metohije, ovakvo javno skrnavljenje najsvetijeg hrišćanskog simbola u ime jedne perverzne umetnosti samo pokazuje krajnju neodgovornost onih koji su organizovali ovaj događaj i stavlja pod znak pitanja njihovu sposobnost da se brinu o drevnoj hrišćanskoj baštini. Nasleđe drevne Ulpijane vekovima čuva i nastavlja obližnji manastir Gračanica, svetski spomenik UNESKO, koji već sedam stotina godina stoji nedaleko od drevne Ulpijane kao svedočanstvo hrišćanske vere.”
Ovaj čin, daleko od svakog umetničkog izraza, doživljen je kao direktna pretnja i povreda duhovnog identiteta srpskog naroda u Gračanici. Nasleđe Ulpijane, prožeto mučeničkom krvlju i hrišćanskom verom, pretrpelo je još jedan udarac, ovoga puta od onih koji bi trebali da ga štite, a ne da ga skrnave.
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
Kako je naglasio, to se pre svega može postići ulaganjem u porodicu, zasnovanu na stabilnoj zajednici između muškarca i žene, "malo, ali pravo društvo, a pre svega građansko društvo".
Eparhija budimljansko-nikšićka uzdignuta na status Mitropolije budimljansko-nikšićke i tu odluku je donio Sabor Srpske pravoslavne crkve na redovnom majskom zasedanju.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uz miris tamjana, liturgijsko pojanje bogoslova i svečanu litiju, proslavljena je slava jedne od najsvetijih svetinja Prizrena, podsetivši vernike na snagu zaveta koji spaja prošlost, sadašnjost i budućnost srpskog naroda na Kosmetu.
Više od pet stotina Srba sabralo se u Visokim Dečanima na prazničnoj liturgiji koju je služio mitropolit Teodosije. Dolazak vernog naroda doneo je duhovnu snagu i ohrabrenje onima koji istrajavaju na svojim ognjištima na Kosovu i Metohiji.
Na Lazarevu subotu, u manastiru Svetih Arhangela kod Prizrena, vladika Teodosije služio je svetu liturgiju, a mnogobrojni vernici, pristigli iz raznih krajeva Kosmeta, još jednom su posvedočili kome pripada ova svetinja i koliko traje srpski koren pod njenim svodovima.
Advokat Aleksandar Radovanović, glavni pravni savetnik Eparhije raško-prizrenske, u svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, analizira novi napad na crkvu Hrista Spasitelja u Prištini kroz lažne optužbe i razotkriva skrivene motive šovinističke propagande.
Eparhija budimljansko-nikšićka uzdignuta na status Mitropolije budimljansko-nikšićke i tu odluku je donio Sabor Srpske pravoslavne crkve na redovnom majskom zasedanju.
U okviru centralnog programa manifestacije „Beogradski dani porodice“, održanog u prisustvu patrijarha srpskog i gradonačelnika Šapića, Kalemegdan je zasijao u znaku večnih vrednosti, podsećajući na snagu doma, ljubavi i odgovornosti.
Zahvaljujući podršci opštine Majdanpek, blagoslovu vladike Ilariona i pomoći vernog naroda, hram u Donjem Milanovcu dobio je novi živopis, ozvučenje, rasvetu i gorionik.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.