Na otvaranju ovogodišnje manifestacije u arheološkom parku nedaleko od srpske svetinje izveden je kontroverzni performans koji je izazvao šok i ogorčenje među vernicima, podsećajući na mračna vremena progona hrišćana i uništavanja svetinja na Kosovu i Metohiji.
Festival Ulpijana, koji se ove godine održava u arheološkom parku drevnog rimskog grada Ulpijane pored Gračanice, izazvao je burne reakcije zbog performansa na njegovom otvaranju. Eparhija raško-prizrenska s dubokim uznemirenjem je primila vest da je festival započeo neopaganskim činom u kojem su zapaljena tri velika krsta, što je izazvalo ogorčenje među vernicima i probudilo sećanja na strašna vremena progona hrišćana i uništavanja srpskih svetinja na Kosovu i Metohiji.
„Ovaj nečastan akt bez presedana predstavlja duboku uvredu za sve hrišćane, a posebno za naš narod u većinski srpskoj opštini Gračanica, gde se ovo arheološko nalazište nalazi,” navodi se u saopštenju Eparhije raško-prizrenske.
„Paljenje krstova podseća nas na strašna vremena paganskih progona hrišćana, ali i sistematsko uništavanje srpskih pravoslavnih svetinja na Kosovu i Metohiji u našem vremenu.
U naletu vandalskih napada kosovskih albanskih ekstremista uništeno je i spaljeno na desetine crkava, na kojima su paljeni i rušeni krstovi. Krstovi su lomljeni i na mnogim hrišćanskim grobljima. Paljenje krstova u neposrednoj blizini Manastira Gračanice predstavlja uvredu hrišćanske vere i direktnu pretnju.”
Ulpijana, drevni grad sagrađen u čast cara Justinijana, vekovima je nosila u sebi tragove ranohrišćanskog nasleđa. Ostaci bazilike i krstionice svedoče o svetiteljima Floru i Lavru, hrišćanskim mučenicima čija je krv posvetila to tlo. Upravo zbog toga, čin paljenja krstova na mestu koje je simbol hrišćanske vere dodatno je zabrinuo hrišćansku zajednicu na Kosovu i Metohiji.
„Ovaj neukusan i krajnje vandalski čin nema nikakve veze sa nasleđem Justinijanove Ulpijane – Justiniane Sekunde u kojoj se mogu videti ostaci ranohrišćanske bazilike i krstionice, koji su podignuti upravo na mestu gde su mučenički stradali i raspeti sveti Flor i Lavro, hrišćanski prvomučenici na ovim prostorima,” nastavlja se u saopštenju.
„Na većinski muslimanima naseljenom prostoru Kosova i Metohije, ovakvo javno skrnavljenje najsvetijeg hrišćanskog simbola u ime jedne perverzne umetnosti samo pokazuje krajnju neodgovornost onih koji su organizovali ovaj događaj i stavlja pod znak pitanja njihovu sposobnost da se brinu o drevnoj hrišćanskoj baštini. Nasleđe drevne Ulpijane vekovima čuva i nastavlja obližnji manastir Gračanica, svetski spomenik UNESKO, koji već sedam stotina godina stoji nedaleko od drevne Ulpijane kao svedočanstvo hrišćanske vere.”
Ovaj čin, daleko od svakog umetničkog izraza, doživljen je kao direktna pretnja i povreda duhovnog identiteta srpskog naroda u Gračanici. Nasleđe Ulpijane, prožeto mučeničkom krvlju i hrišćanskom verom, pretrpelo je još jedan udarac, ovoga puta od onih koji bi trebali da ga štite, a ne da ga skrnave.
Koliko god bio spreman za životne bitke, zapamti – sve tvoje pripreme samo su predlog Bogu, jer spasenje dolazi jedino od Njega, poručuje vladika Nikolaj u besedi za četvrtak 4. sedmice po Duhovima.
Proroštvo Svetog Save Storozhevskog povezalo je cara Francuske i pravoslavnu monahinju iz manastira kraj Pariza, a ova neverovatna priča o ljubavi, veri i zaboravljenoj plemenitosti nadilazi vekove.
Riznica Eparhijskog kulturnog centra čuva svetinje koje odišu smirenjem i svedoče o istini pravoslavlja, a mitropolit Fotije poručuje da one u sebi nose vekove stradanja i nade srpskog naroda.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
U selu gde još odjekuju molitve predaka, pravoslavni vernici okupili su se oko igumana Save da pokažu kako crkva nije samo građevina, već zavet – i da će, ako zatreba, služiti i u šumi, kao u prvim hrišćanskim vremenima.
U Nacionalnom muzeju istorije Rumunije otvorena je potresna izložba o najugroženijim svetinjama Evrope – manastirima na Kosovu i Metohiji koji, uprkos nasilju i pokušajima brisanja, ostaju stubovi pravoslavne vere i identiteta jednog naroda.
Riznica Eparhijskog kulturnog centra čuva svetinje koje odišu smirenjem i svedoče o istini pravoslavlja, a mitropolit Fotije poručuje da one u sebi nose vekove stradanja i nade srpskog naroda.
Mališani iz Beograda, Šapca i Loznice dočekala su vladiku u Soko Gradu, gde su mu pokazala kako izrađuju mozaike i pripremaju prosfore, učeći o veri, tradiciji i životu u Hristu.
Kako podvizi kosovskih mučenika i pouke Jevanđelja i danas osvetljavaju put u trenucima iskušenja i pozivaju na nepokolebljivu odanost i unutrašnju snagu.
Protojerej Nikola Pejović je izrazio zahvalnost građanima koji su pribrano reagovali u trenutku incidenta i, kako je rekao, sprečili da dođe do veće tragedije.
U svetu prepunom konflikata i bola, beseda vladike Nikolaja Velimirovića donosi nam lekciju o istinskoj snazi - kako ne uzvratiti istom merom, već prepustiti pravdu Bogu i sačuvati mir u duši.