Uprkos detaljno dokumentovanoj inicijativi Opštine Berane, Ministarstvo kulture i medija Crne Gore odbacilo je inicijativu za postavljanje spomenika blaženopočivšem duhovnom vođi, pravdajući odluku nejasnim i spornim tumačenjem zakona.
U svetlu najnovijih odluka crnogorskih vlasti, zahtev za podizanje spomen-obeležja blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju, jednom od najvećih duhovnika našeg vremena, suočen je sa nevidljivim zidom birokratske ignorancije. Uprkos temeljno pripremljenom i zakonski usklađenom predlogu Opštine Berane, Ministarstvo kulture i medija Crne Gore odbilo je ovaj zahtev, potpisujući rešenje koje će, umesto spomenika, ostaviti trag jednog duboko nesavesnog administrativnog čina.
Naime, Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, na čelu sa Tamarom Vujović, donelo je rešenje kojim odbija postavljanje spomen-obeležja mitropolitu Amfilohiju, čime se simbolički uspostavlja monumentalna figura administrativne zloupotrebe, veća od bilo kog stvarnog spomenika.
Opština Berane, prepoznajući značaj mitropolita Amfilohija za istoriju i kulturu Crne Gore, uložila je temeljno dokumentovan zahtev za podizanje spomenika. Taj zahtev, praćen saglasnošću crnogorske Vlade, gotovo je u potpunosti ispunjavao sve uslove Zakona o podizanju spomen-obeležja. Ipak, rešenje Ministarstva odbija ovaj predlog, pozivajući se na navodne pravne i proceduralne nedostatke, čime je ovaj čin postao očigledan primer kako se pravne norme mogu proizvoljno tumačiti.
Savo PRELEVIC / AFP / Profimedia
Mitropolit Amfilohije pored kivota sa moštima Svetog Vasilija Ostroškog
Klimava argumentacija Ministarstva, oslonjena na članove zakona koji su u ovom kontekstu bez činjeničnog utemeljenja, izazvala je reakciju pravnika i javnosti. Pravna analiza, koju prenosi aloonline.me, pokazuje da je rešenje nezakonito, jer ne pruža dovoljno razloga za odbijanje zahteva, a oni koji su navedeni često su kontradiktorni i maliciozni. Posebno je skandalozno pozivanje na član 10 Zakona, koji se odnosi na lica koja su bila saradnici okupatora ili nosioci šovinističkih i fašističkih ideja.
Ono što je ostavilo gorak ukus u ustima mnogih jeste insinuacija da bi lik i delo mitropolita Amfilohija moglo biti dovedeno u vezu sa zabranjenim određenjima iz pomenutog zakona. U tom članu zakon predviđa da se spomenik ne može podići licima koja su imala negativnu ulogu u istoriji, što se u slučaju mitropolita Amfilohija doživljava kao duboko nepoštena i neprimerena aluzija.
U kripti svetog Nikolaja Srpskog, episkop šabački rukopoložio je dvojicu služitelja i poručio vernicima da liturgija osvećuje ne samo hram, već i svakoga ko joj sa verom pristupa.
Na liturgiji u manastiru Vaskrsenja Hristova u Kaću koju su služili dvojica arhijereja, mlada monahinja dobila ime po Justinu Ćelijskom, a vladika Irinej je sabranima otkrio šta znači istinski monaški put.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Na dan kada Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Justina Ćelijskog, podsećamo se besede koja je izazvala šok u tadašnjoj Jugoslaviji. Pred stotinama ljudi, a pod prismotrom vlasti, tada mladi profesor Amfilohije izgovorio je istinu koju mnogi nisu smeli ni da pomisle.
U Hramu Hristovog Vakrsenja, vernici, arhijereji i sveštenstvo okupili su se da odaju počast duhovnom vođi, čija je posvećenost i ljubav prema narodu ostavila neizbrisiv trag.
Na godišnjicu upokojenja mitropolita crnogorsko-primorskog, prisećamo se njegovog života, neumorne borbe za očuvanje vere i snage kojom je vodio narod kroz teška vremena.
U kripti svetog Nikolaja Srpskog, episkop šabački rukopoložio je dvojicu služitelja i poručio vernicima da liturgija osvećuje ne samo hram, već i svakoga ko joj sa verom pristupa.
Na liturgiji u manastiru Vaskrsenja Hristova u Kaću koju su služili dvojica arhijereja, mlada monahinja dobila ime po Justinu Ćelijskom, a vladika Irinej je sabranima otkrio šta znači istinski monaški put.
Usrdna molitva majki ima neuništivu snagu u borbi protiv zla i njena reč menja sudbinu cele porodice — otkrijte molitvu koja svakom detetu donosi zaštitu i blagoslov.
Saznajte kako su monasi manastira Krušedol spremali ovo posno jelo zabeleženo još 1855. godine i zašto ga i danas smatraju hranom koja donosi blagoslov i mir u svakom domu.