Tanjug/AP Darko VojinovicČetiri godine bez mitropolita Amfilohija, a njegov duh i dalje obasjava verni narod.
Na godišnjicu upokojenja mitropolita crnogorsko-primorskog, prisećamo se njegovog života, neumorne borbe za očuvanje vere i snage kojom je vodio narod kroz teška vremena.
Četiri godine su prošle otkako je naš narod ispratio mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija na put ka večnosti, ali njegov duh i dalje snažno obitava među nama. Povodom ove godišnjice upokojenja, sa dubokim poštovanjem i setom prisećamo se njegovog života, njegove vere i neumorne borbe za očuvanje pravoslavlja. Njegov život, od samog početka do poslednjeg dana, bio je svedočanstvo istrajnosti i žrtve, a delo koje je ostavio iza sebe nastavlja da bude duhovni putokaz narodu koji ga je s ljubavlju i ponosom nazivao svojim pastirom.
Tanjug Rade Prelić
Mitropolit Amfilohije usnuo je u Gospodu 30 oktobra 2020. godine
Na Božić, 7. januara 1938. godine, u mirisnoj i snežnoj kadi planina Donje Morače, na svet je došao Risto Radović – sin Ćira i Mileve, potomak starog roda, koji će jednoga dana postati mitropolit Amfilohije, duhovnik i vođa koji je svetlošću svoje vere prosvetljavao generacije. Njegova vera i obrazovanje, koje je započeo u manastiru Morači, odveli su ga na put koji će ga utkati u samo tkivo Srpske Pravoslavne Crkve i naroda.
Od najranijih dana, kroz obrazovanje u bogosloviji u Rakovici i studije klasične filologije, dušu mu je formirala ljubav prema pravoslavlju i rešenost da ide stazom predaka, čuvajući svoj narod i veru u izazovnim vremenima.
Mitropolit Amfilohije, kao arhijerej banatski, a kasnije mitropolit crnogorsko-primorski, postao je čovek koji će u periodu pada ideologije ateizma obnoviti duhovnost, ponos i dostojanstvo vere. Kao učenik prepodobnog Justina Popovića i starca Pajsija, mitropolit je upijao mudrost i blagost svojih duhovnih otaca, koji su mu utabali put u svetinju. Sa blagoslovom i blagodaću, njegovo delo obeležilo je i naučno stvaralaštvo, budući da je doktorski rad o Svetom Grigoriju Palami, odbranjen u Atini, privukao pažnju evropske teološke javnosti.
Njegovo obrazovanje i sjaj duhovnosti prenosili su se širom sveta, kroz njegove profesorske katedre u Parizu i Beogradu, kao i delatnost u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi. Kao Episkop banatski, a potom i Mitropolit crnogorsko-primorski, bio je svetionik u mraku i vodio narod kroz teške decenije 20. veka, često predvodeći sa rečju utehe i snage.
Profimedia Sasa Maricic
Četiri godine bez mitropolita Amfilohija, a njegov duh i dalje obasjava verni narod.
Snažan i neustrašiv, on nije samo gradio nove hramove već je obnavljao ljudske duše, vraćao narod veri i ljudima davao snagu da se vrate svojoj duhovnoj kolevci, u danima kada je povratak pravoslavlju i tradiciji bio i težak i neizvestan. Njegove reči, često britke i mudre, odzvanjale su dubokim poukama, a njegova reč uvek je imala težinu, kao da govori sama crkva.
Mitropolit Amfilohije bio je čovek izuzetne duhovne i moralne snage, koji je i u najtežim vremenima bio stub vere i oslonac narodu Crne Gore i šire. Njegov životni put, od detinjstva u tradicionalnoj, pravoslavnoj porodici u Donjoj Morači, preko bogoslovskih studija u Beogradu, Bernu, Rimu i Grčkoj, do mitropolitskog trona, bio je obeležen neprestanim uzrastanjem u duhovnosti, znanju i čovekoljublju. Vođen verom i ljubavlju prema Bogu, učio je i delio mudrost svetih otaca, ostavljajući snažan pečat na savremenu srpsku teologiju i crkveni život.
Njegova pastirska ljubav i staranje osetili su mnogi, i mitropolit Amfilohije ostao je upamćen kao glas istine i mira. Bio je čovek koji je beskompromisno stajao u odbrani pravoslavne vere i naroda, bez straha i ustezanja, a njegove reči i dela i danas nadahnjuju one koji tragaju za istinom i duhovnim mirom.
Mnoga njegova dela, pisana i izgovorena, ostaju kao večna svedočanstva snage duha i ljubavi prema Bogu i čoveku. Njegova sahrana, u kripti Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, svedočila je o veličini ljubavi koju je narod imao prema njemu – kao prema istinskom pastiru i duhovnom ocu.
Savo PRELEVIC/AFP/Profimedia
Mitropolit Amfilohije
Usnuo u Gospodu 30. oktobra 2020. godine u Kliničko-bolničkom centru Crne Gore u Podgorici. Dan sahrane mitropolita Amfilohija, 1. novembra 2020. godine, u kripti podgoričkog Hrama Hristovog Vaskrsenja, bio je dan koji je ulio novu nadu u srca onih koji su ga voleli, slušali i sledili. Njegovo delo nastavlja da živi, kao što živi i ljubav njegovog naroda prema njemu. Iako više nije sa nama, njegova ljubav prema pravoslavlju, ljudima i Crnoj Gori živi i ostavlja svetlost za nove generacije.
Danas, kada obeležavamo ovu godišnjicu, tiho i sa verom uzdignimo svoje molitve za pokoj duše mitropolitove. Neka nas njegova duhovna snaga i primer vode u veri, a naša molitva bude svedočanstvo ljubavi i zahvalnosti za njegovu žrtvu i staranje o narodu i crkvi.
Jedan od najomiljenijih besednika današnjice, na duhovnoj tribini u Čačku evocirao je uspomene na blaženopočivšeg vladiku i njegova mnogobrojna čudesna dela, među kojima je i razagnanja oblaka.
Uprkos detaljno dokumentovanoj inicijativi Opštine Berane, Ministarstvo kulture i medija Crne Gore odbacilo je inicijativu za postavljanje spomenika blaženopočivšem duhovnom vođi, pravdajući odluku nejasnim i spornim tumačenjem zakona.
U suočavanju sa neosnovanim kritikama, Informativna služba SPC u saopštenju poručuje da ostaje nepokolebljiva pred napadima, uvek spremna na dijalog, ali isključivo u skladu sa svojim hrišćanskim principima.
Obeležavanje praznika Svete Petke okupilo je vernike i ugledne goste iz Srbije i Crne Gore, a liturgije, svečana litija i bogat kulturno-umetnički program ispunili su srca sabranih radošću.
Svetac objašnjava kako nas prazna radoznalost i suvišne informacije neprimetno odvode u gordost, oduzimaju mir srca i zatvaraju put ka spasenju — i kako se od toga možemo zaštititi.
U svojoj besedi za 10. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava – koliko god Gospod činio čuda i pružao milost, naš odabir da Mu okrenemo leđa može imati strašne posledice.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve je na početku Velikogospoјinskog posta izrazio zabrinutost zbog nemira i podela i pozvao narod da prekine sukobe i okrene se miru, ljubavi i jedinstvu, uz molitvu Presvetoj Bogorodici da zaštiti sve koji čeznu za mirom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
U Hramu Hristovog Vakrsenja, vernici, arhijereji i sveštenstvo okupili su se da odaju počast duhovnom vođi, čija je posvećenost i ljubav prema narodu ostavila neizbrisiv trag.
Na dan kada Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Justina Ćelijskog, podsećamo se besede koja je izazvala šok u tadašnjoj Jugoslaviji. Pred stotinama ljudi, a pod prismotrom vlasti, tada mladi profesor Amfilohije izgovorio je istinu koju mnogi nisu smeli ni da pomisle.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio je povodom blaženog upokojenja arhiepiskopa Tirane, Drača i sve Albanije Anastasija izjavu saučešća Svetom arhijerejskom sinodu Albanske pravoslavne crkve:
Svetac objašnjava kako nas prazna radoznalost i suvišne informacije neprimetno odvode u gordost, oduzimaju mir srca i zatvaraju put ka spasenju — i kako se od toga možemo zaštititi.
U svojoj besedi za 10. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava – koliko god Gospod činio čuda i pružao milost, naš odabir da Mu okrenemo leđa može imati strašne posledice.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Victoria de la Kruz, španska monahinja i misonarka, decenijama je rizikovala svoj život u posleratnom Japanu, spasavajući devojčice i žene iz kandži trgovine ljudima.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Na Preobraženje Gospodnje, iz Mrkonjića stižu mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Verni će imati priliku da prvi put u svom gradu celivaju i dodirnu svetinju.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.