STARI RECEPT ZA MRAMORNI JAFA KOLAČ NA VODI: Narandža i kakao u harmoniji koja greje dom
Jednostavna priprema, stari porodični trikovi i miris koji odmah priziva toplinu i okuplja sve za stolom.
Svečana liturgija u Hramu Presvete Bogorodice, koju je služio mitropolit dabrobosanski Hrizostom, donela je molitvenu radost i ukazala na značaj obnove ove svetinje.
Sarajevo i njegova okolina blistali su u svetlosti duhovne radosti povodom praznika Rođenja Presvete Bogorodice, u narodu poznatijeg kao Mala Gospojina. Svi hramovi u gradu i okolnim mestima otvorili su svoja vrata vernicima, ali je naročito svečano bilo u sarajevskoj Sabornoj crkvi, koja je posvećena Presvetoj Bogorodici, a gde je ovaj praznik ujedno i krsna slava hrama.
Svečanu liturgiju, kojoj je prisustvovao veliki broj vernika, služio je mitropolit dabrobosanski Hrizostom. U molitvenom sabranju pridružili su mu se i brojni sveštenici, među kojima su bili protojereji-stavrofori prof. dr Vladimir Stupar, Ranko Bilinac, Bojan Zekić, Mladen Mikavica i Velimir Divljanović, kao i protojerej Božidar Tanović, jereji Nemanja Lakić i Nemanja Đureinović, te đakon Vladislav Kovač. Blagoljepiju bogosluženja dodatno je doprineo i hor "Sloga", čije je pojanje uzdiglo molitveni duh među prisutnima.
Tokom liturgije, mitropolit Hrizostom je istakao značaj ovog praznika za vernike, podsećajući na neizmernu ljubav Presvete Bogorodice prema svim ljudima. U znak priznanja za trud i predanost, starešina Sabornog hrama, Nemanja Đureinović, odlikovan je činom protojereja. Njegova posvećenost obnovi Sabornog hrama i njegove porte bila je posebno pohvaljena, a ovo odlikovanje dolazi kao znak zahvalnosti za njegov nesebičan trud.
Saborna crkva, koja čuva veliku relikviju — ikonu Presvete Bogorodice poznatu po mnogim čudima, postala je mesto sabranja vernika koji se, moleći se pred ovom svetinjom, duhovno okrepljuju i traže utehu u svojim životnim iskušenjima. Ova ikona, kroz vekove, svedoči o neprestanoj Božjoj ljubavi i zaštiti, koja se kroz Bogorodicu izliva na sve koji sa verom pristupaju.
Mala Gospojina, kao praznik novog početka i nade, ujedinila je verni narod Sarajeva u zajedničkoj molitvi, podsećajući da je Presveta Bogorodica uvek prisutna, da sluša i pomaže, i da je njen blagorodni zagovor večna svetlost koja vodi ka spasenju.

Od ličkog sela do vladičanskog trona, život jednog arhijereja otkriva kako se vera, odgovornost i lično odricanje utkivaju u crkveno pamćenje.
Na liturgiji u Veljinama, mitropolit Hrizostom je istakao da se pravovernost Svetog oca Nikolaja ogledala u njegovoj nepokolebljivosti i postojanosti u zdravoj nauci Gospodnjoj.
U Staroj crkvi na Baščaršiji obeležen je praznik ove ravnoapostolne svetiteljke, gde su se vernici uz molitvu poklonili svetoj relikviji.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, Čajniče je ponovo postalo središte vernog naroda, okupljenog pred čudotvornim likom Majke Božje, za koji se veruje da vekovima daruje isceljenja, utehu i snagu.
Episkop valjevski je vernom narodu preneo priču o istorijskoj borbi za poštovanje ikona, naglašavajući da poštovanje ikona i danas ostaje ključ duhovnog života i očuvanja Božjeg obraza u svakom čoveku.
U Leliću se podiže jedinstveni muzejski prostor u kome će dela i duhovno nasleđe Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog dobiti svoj stalni dom.
U Sabornom hramu Preobraženja Gospodnjeg Svetu arhijerejsku Liturgiju služili su vladike Kirilo i Jovan.
Hiljade vernika sa ikonama u rukama prošlo je ulicama grada, a iz Sabornog hrama odjeknule su reči koje podsećaju da se vera ne brani samo istorijom, već pogledom na čoveka kao živu sliku Božju.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
U trenutku očaja mislila je da je ostala sama, a onda je saznala da je patrijarh intervenisao kod Boga, a ne kod ljudi.
Episkop valjevski je vernom narodu preneo priču o istorijskoj borbi za poštovanje ikona, naglašavajući da poštovanje ikona i danas ostaje ključ duhovnog života i očuvanja Božjeg obraza u svakom čoveku.
Zapise svetih otaca i staraca ne treba čitati kao "vremenske prognoze", već kao zapažanja koja povezuju moralno i duhovno stanje naroda sa istorijskim događajima.
U Leliću se podiže jedinstveni muzejski prostor u kome će dela i duhovno nasleđe Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog dobiti svoj stalni dom.