Svečana liturgija u Hramu Presvete Bogorodice, koju je služio mitropolit dabrobosanski Hrizostom, donela je molitvenu radost i ukazala na značaj obnove ove svetinje.
Sarajevo i njegova okolina blistali su u svetlosti duhovne radosti povodom praznika Rođenja Presvete Bogorodice, u narodu poznatijeg kao Mala Gospojina. Svi hramovi u gradu i okolnim mestima otvorili su svoja vrata vernicima, ali je naročito svečano bilo u sarajevskoj Sabornoj crkvi, koja je posvećena Presvetoj Bogorodici, a gde je ovaj praznik ujedno i krsna slava hrama.
Svečanu liturgiju, kojoj je prisustvovao veliki broj vernika, služio je mitropolit dabrobosanski Hrizostom. U molitvenom sabranju pridružili su mu se i brojni sveštenici, među kojima su bili protojereji-stavrofori prof. dr Vladimir Stupar, Ranko Bilinac, Bojan Zekić, Mladen Mikavica i Velimir Divljanović, kao i protojerej Božidar Tanović, jereji Nemanja Lakić i Nemanja Đureinović, te đakon Vladislav Kovač. Blagoljepiju bogosluženja dodatno je doprineo i hor "Sloga", čije je pojanje uzdiglo molitveni duh među prisutnima.
Shutterstock
Saborna crkva u Sarajevu posvećena je Presvetoj Bogorodici
Tokom liturgije, mitropolit Hrizostom je istakao značaj ovog praznika za vernike, podsećajući na neizmernu ljubav Presvete Bogorodice prema svim ljudima. U znak priznanja za trud i predanost, starešina Sabornog hrama, Nemanja Đureinović, odlikovan je činom protojereja. Njegova posvećenost obnovi Sabornog hrama i njegove porte bila je posebno pohvaljena, a ovo odlikovanje dolazi kao znak zahvalnosti za njegov nesebičan trud.
Saborna crkva, koja čuva veliku relikviju — ikonu Presvete Bogorodice poznatu po mnogim čudima, postala je mesto sabranja vernika koji se, moleći se pred ovom svetinjom, duhovno okrepljuju i traže utehu u svojim životnim iskušenjima. Ova ikona, kroz vekove, svedoči o neprestanoj Božjoj ljubavi i zaštiti, koja se kroz Bogorodicu izliva na sve koji sa verom pristupaju.
Mala Gospojina, kao praznik novog početka i nade, ujedinila je verni narod Sarajeva u zajedničkoj molitvi, podsećajući da je Presveta Bogorodica uvek prisutna, da sluša i pomaže, i da je njen blagorodni zagovor večna svetlost koja vodi ka spasenju.
U ajetima 21–22 iz sure Az-Zumar kiša postaje snažan simbol prolaznosti i duhovnog buđenja. U tim rečima krije se opomena, ali i nada za svakoga ko želi da srce otvori svetlu.
Prava radost, kako ističe starac Emilijan, postaje duhovna snaga koja pročišćava dušu i pretvara molitve, podvige i suze u put ka sjedinjenju sa Bogom. U nastavku pročitajte Jevanđelje za 18. petak po duhovima.
Glavni vojni imam i potpukovnik Vojske Srbije govori o povratku verskih službenika u vojsku i otkriva zašto je mir mnogo više od običnog pozdrava i zašto veruje da većina ljudi u Srbiji nosi dobro u sebi.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, Čajniče je ponovo postalo središte vernog naroda, okupljenog pred čudotvornim likom Majke Božje, za koji se veruje da vekovima daruje isceljenja, utehu i snagu.
Arhimandrit Metodije prvi put u istoriji posetio je Mitropoliju dabrobosansku, donevši blagoslov sa Svete gore, a njegov dolazak dočekan je sa dubokim poštovanjem, molitvenim sabranjem i dodelom najvišeg crkvenog priznanja.
Uz prisustvo najviših zvaničnika i duhovnih vođa predstavljeno delo koje svedoči o bogatoj kulturnoj i duhovnoj baštini Srba u Sarajevu od 1468. do 1941. godine.
Na praznik Prepodobne Efrosinije i Prepodobnog Sergija Radonješkog u Crkvi Svete Trojice u Donjem Ostrogu služena je zaupokojena liturgija za pokoj duše oca Ilije.
Povodom rođendana predsednika Ruske Federacije, Patrijarh srpski ističe vekovne veze Srpske pravoslavne crkve i Ruske pravoslavne crkve između dva bratska naroda.
U toploj i bratskoj atmosferi, poglavar Srpske pravoslavne crkve primio je visokog gosta iz Ruske pravoslavne crkve, a razgovor je protekao u znaku zajedničke molitve, sabornosti i neraskidivih duhovnih veza dva pravoslavna naroda.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
U svojoj Besedi za 18. Četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako molitva oslobađa, rađa ljubav i vodi vernika do spoznaje Trojstva – istine Oca, Sina i Duha Svetoga – u srcu koje je očišćeno od greha.