ČITANJE JEVANĐELJA ZA 17. MAJ: Odlomak iz Svetog pisma za subotu četvrte sedmice po Vaskrsu
"Kad bi Bog bio otac vaš, ljubili biste mene; jer ja od Boga izađoh i dođoh; jer nisam došao sam od sebe, nego me On posla".
Mudrost jednog od najvećih duhovnika 20. veka, Svetog Siluana Atonskog, vodi nas ka spasenju kroz ljubav, pokajanje i unutrašnju borbu, a njegove pouke ostaju svetionik vere još od njegove kanonizacije 1987. godine.
Sveti Siluan Atonski, svetionik duhovnosti u savremenom svetu, ostavio je za sobom mudre pouke koje vernicima i danas pružaju svetlost na putu ka Bogu. Njegov život, ispunjen molitvom, smirenjem i ljubavlju, nije samo svedočanstvo o Božanskoj blagodati, već i poziv svima nama da se usmerimo ka unutrašnjoj borbi i pokajanju.
U središtu Siluanovog učenja stoji vera u neizmernu Božiju ljubav i milost, koja nas poziva da nikada ne očajavamo, već da u smirenju tražimo put spasenja. Njegove reči su poput nepresušnog izvora utehe i duhovne snage za sve one koji traže istinski mir i zajednicu sa Bogom.
1. Drži svoj um u paklu i ne očajavaj
Ovaj paradoksalni savet Svetog Siluana je srž njegovog duhovnog iskustva. Iako nas podseća na dubinu ljudske grešnosti i udaljenosti od Boga, on nas ne ostavlja bez nade. Naprotiv, poziva na smirenje i neprestanu veru u Božiju beskonačnu milost. Bez obzira na naše padove, Božija ljubav je uvek tu, spremna da nas uzdigne iz tame greha.
2. Smirenje je put ka spasenju
Siluan je neumorno učio da je smirenje ključna vrlina bez koje nema pristupa Božijoj blagodati. Smirenje je otvaranje srca pred Gospodom, priznanje sopstvene nemoći i potpuno predavanje Božijem promislu. Samo smireni mogu osetiti prisustvo Boga u svom životu i zadobiti Njegovu ljubav.
3. Ljubi neprijatelje svoje
Ljubav prema neprijateljima je vrhunac hrišćanske vere, a Sveti Siluan je tu Hristovu zapovest smatrao neizbežnom za svakog ko želi da postane sličan Hristu. Ljubav prema onima koji nas povređuju otvara vrata spasenja, jer je to put ka najvišem obliku smirenja i praštanja.
4. Hrišćanin treba da ima neprestanu molitvu
Sveti Siluan je živeo u neprekidnoj molitvi, verujući da je to jedini način da se stalno bude u prisustvu Boga. Molitva nije samo reči, već stanje srca koje neprestano kuca za Boga, čak i u svakodnevnim životnim obavezama. U molitvi nalazimo snagu za duhovnu borbu i mir u Bogu.
5. Blagodat Božija se daje smirenima
Božija blagodat nije nešto što se može zaslužiti sopstvenim trudom, već dar koji Bog daje onima koji su smireni i ponizni. Smirenje je most koji povezuje našu dušu sa Božijom blagodati, kroz koji primamo utehu, ljubav i snagu za svakodnevne borbe.
6. Ispit vere i strpljenja
Sveti Siluan je često govorio o iskušenjima kao o Božijim blagoslovima. Ona su ispit naše vere, ali i prilika da rastemo u strpljenju i smirenju. Kroz nevolje postajemo duhovno jači, pripremajući se za večni život i susret sa Bogom.
7. Greh donosi duhovnu smrt, ali pokajanje vodi u život
Sveti Siluan je duboko razumeo posledice greha – greh nas odvaja od Boga i vodi u duhovnu smrt. Ipak, kroz iskreno pokajanje otvara se put ka ponovnom rađanju. Pokajanje su vrata kroz koja ponovo ulazimo u zajednicu sa Bogom, obnavljajući svoju dušu i vraćajući se na stazu spasenja.
Učenja Svetog Siluana Atonskog predstavljaju neprocenjiv putokaz za svakoga ko traži duhovnu obnovu. Njegovi saveti nas pozivaju na neprestanu borbu, smirenje, ljubav prema svim ljudima i bezgraničnu veru u Božiju milost. Kroz ove pouke, svetitelj nas uči kako da svoja srca otvorimo za blagodat Božiju, pronalazeći mir, ljubav i spasenje.
Dok većina vernika ovaj dan doživljava kao vreme veselja i bogate trpeze, monasi sa Svete gore gledaju ga kao priliku za duhovno uzdizanje, umerenost i pripremu za Veliki post, jer, kako su govorili starci: „Što više punimo stomak, to više praznimo dušu.“
Starac Jefrem iz skita Svetog Andreja objašnjava šta dušu očekuje u presudnih četrdeset dana nakon upokojenja.
Prepodobni Porfirije Kavsokalivit kanonizovan 2013. godine, ceo svoj ovozemaljski život posvetio je molitvi, skromnosti i čudesnim iscelenjima, a njegova duhovna mudrost i danas inspiriše vernike širom pravoslavnog sveta.
"Kad bi Bog bio otac vaš, ljubili biste mene; jer ja od Boga izađoh i dođoh; jer nisam došao sam od sebe, nego me On posla".
Reči ruskog sveca iz njegove knjige „Misli za svaki dan u godini“ podsećaju nas da je prava sloboda dar koji nam donosi Gospod, oslobađajući nas od lanaca neznanja, strasti i uznemirenosti – put ka unutrašnjem miru i večnoj radosti.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.
Arhimandrit Vasilije Kostić podseća da nam Bog nikada ne daje krst, koji nismo u stanju da ponesemo.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Pozvao je na trenutnu trezvenost prostim saznanjem da smo pozvani da živimo u spasonosnoj zajednici.
Protojerej Lambros iz Larise ispratio je još jedno dete na onaj svet. Njegova ćerka ubijena je nožem, a osumnjičeni je njen dvadesetjednogodišnji sin.
U svojoj priči naglašava to kako su ateisti uskraćeni jedne dimenzije, koja je spasonosna.
Bračnim pravilima Srpske pravoslavne crkve propisano je da lica, koja žele da sklope brak, odlaze zajedno sa roditeljima i kumovima kod sveštenika.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.