OVO NIJEDAN ČOVEK, ČAK NI SVEŠTENIK, NE SME DA URADI KAD NEKO UMRE: Takve osobe, prema kanonu, automatski se podvrgavaju anatemi
Nema izuzetaka kada je u pitanju krštenje upokojenih.
Mudrost jednog od najvećih duhovnika 20. veka, Svetog Siluana Atonskog, vodi nas ka spasenju kroz ljubav, pokajanje i unutrašnju borbu, a njegove pouke ostaju svetionik vere još od njegove kanonizacije 1987. godine.
Sveti Siluan Atonski, svetionik duhovnosti u savremenom svetu, ostavio je za sobom mudre pouke koje vernicima i danas pružaju svetlost na putu ka Bogu. Njegov život, ispunjen molitvom, smirenjem i ljubavlju, nije samo svedočanstvo o Božanskoj blagodati, već i poziv svima nama da se usmerimo ka unutrašnjoj borbi i pokajanju.
U središtu Siluanovog učenja stoji vera u neizmernu Božiju ljubav i milost, koja nas poziva da nikada ne očajavamo, već da u smirenju tražimo put spasenja. Njegove reči su poput nepresušnog izvora utehe i duhovne snage za sve one koji traže istinski mir i zajednicu sa Bogom.
1. Drži svoj um u paklu i ne očajavaj
Ovaj paradoksalni savet Svetog Siluana je srž njegovog duhovnog iskustva. Iako nas podseća na dubinu ljudske grešnosti i udaljenosti od Boga, on nas ne ostavlja bez nade. Naprotiv, poziva na smirenje i neprestanu veru u Božiju beskonačnu milost. Bez obzira na naše padove, Božija ljubav je uvek tu, spremna da nas uzdigne iz tame greha.
2. Smirenje je put ka spasenju
Siluan je neumorno učio da je smirenje ključna vrlina bez koje nema pristupa Božijoj blagodati. Smirenje je otvaranje srca pred Gospodom, priznanje sopstvene nemoći i potpuno predavanje Božijem promislu. Samo smireni mogu osetiti prisustvo Boga u svom životu i zadobiti Njegovu ljubav.
3. Ljubi neprijatelje svoje
Ljubav prema neprijateljima je vrhunac hrišćanske vere, a Sveti Siluan je tu Hristovu zapovest smatrao neizbežnom za svakog ko želi da postane sličan Hristu. Ljubav prema onima koji nas povređuju otvara vrata spasenja, jer je to put ka najvišem obliku smirenja i praštanja.
4. Hrišćanin treba da ima neprestanu molitvu
Sveti Siluan je živeo u neprekidnoj molitvi, verujući da je to jedini način da se stalno bude u prisustvu Boga. Molitva nije samo reči, već stanje srca koje neprestano kuca za Boga, čak i u svakodnevnim životnim obavezama. U molitvi nalazimo snagu za duhovnu borbu i mir u Bogu.
5. Blagodat Božija se daje smirenima
Božija blagodat nije nešto što se može zaslužiti sopstvenim trudom, već dar koji Bog daje onima koji su smireni i ponizni. Smirenje je most koji povezuje našu dušu sa Božijom blagodati, kroz koji primamo utehu, ljubav i snagu za svakodnevne borbe.
6. Ispit vere i strpljenja
Sveti Siluan je često govorio o iskušenjima kao o Božijim blagoslovima. Ona su ispit naše vere, ali i prilika da rastemo u strpljenju i smirenju. Kroz nevolje postajemo duhovno jači, pripremajući se za večni život i susret sa Bogom.
7. Greh donosi duhovnu smrt, ali pokajanje vodi u život
Sveti Siluan je duboko razumeo posledice greha – greh nas odvaja od Boga i vodi u duhovnu smrt. Ipak, kroz iskreno pokajanje otvara se put ka ponovnom rađanju. Pokajanje su vrata kroz koja ponovo ulazimo u zajednicu sa Bogom, obnavljajući svoju dušu i vraćajući se na stazu spasenja.
Učenja Svetog Siluana Atonskog predstavljaju neprocenjiv putokaz za svakoga ko traži duhovnu obnovu. Njegovi saveti nas pozivaju na neprestanu borbu, smirenje, ljubav prema svim ljudima i bezgraničnu veru u Božiju milost. Kroz ove pouke, svetitelj nas uči kako da svoja srca otvorimo za blagodat Božiju, pronalazeći mir, ljubav i spasenje.

Već vekovima Davidov psalm, kako kažu monasi sa Atoasa, pruža unutrašnji mir i božansku zaštitu, pretvarajući jednostavne reči u moćno duhovno oružje za svakodnevni život.
Irini Murtzukou priznala je monstruozne zločine iz mladosti, a starci sa Svete gore upozoravaju – ovo prevazilazi ljudsko zlo i otkriva strašnu istinu o svetu bez Boga.
Dok svet traži odgovore u diplomatiji i oružju, svetogorski podvižnici govore o duhovnoj pomrčini koja se nadvija nad čovečanstvom – i pozivaju na jedini izlaz koji vodi ka spasenju: pokajanje, molitvu i budnost srca.
Duhovnici sa Svete gore i profesori teologije sve snažnije opominju: svet više nije isti, a ono što dolazi možda nas zatiče nespremne. Od zaborava svetoga do potpune digitalne kontrole, sedam zabrinjavajućih znakova svedoče da vreme milosti ubrzano ističe.
Nema izuzetaka kada je u pitanju krštenje upokojenih.
Hristos je decu postavio kao primer svima koji žele da zadobiju Carstvo nebesko.
U besedi za četvrtak 5. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zbog čega osveta nikada ne donosi pobedu i kako se čuva mir čak i kada nas drugi povrede.
Probajte supu od pečuraka sa heljdinom kašom, recept iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvene uzdahe Gospodu Isusu Hristu i duhovno se nadahnite uz pouku Svetog Vasilija Velikog.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Svetitelj 4. veka pretvorio je običnu prodaju u nenametljivu propoved koja je razoružala tvrdoglavo jeretičko uverenje i dovela do neočekivanog obrta.
Sveti vladika Nikolaj Velimirović zabeležio je priču o ruskom izbeglici koji je u Beogradu postao monah i kasnije episkop, a čije se mošti danas čuvaju u beogradskom Sabornom hramu.
U besedi za četvrtak 5. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zbog čega osveta nikada ne donosi pobedu i kako se čuva mir čak i kada nas drugi povrede.