NAJBOLJA BAJRAMSKA BAKLAVA PO STARINSKOM RECEPTU: Sočna domaća poslastica koja se pamti dugo nakon praznika
Miris topline doma i pažljivo slaganje sastojaka vraćaju atmosferu pravih porodičnih okupljanja.
Na dan kada se Nebo i Zemlja sjedinjuju u molitvi, arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije služio je arhijerejsku liturgiju u ovoj svetinji pored Brodareva.
U drevnom Manastiru Davidovica kod Brodareva, obeležena je ktitorska slava Prepodobnog monaha Davida, osnivača ove svetinje. Na dan kada se Nebo i Zemlja sjedinjuju u molitvi, arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije služio je arhijerejsku liturgiju u ovoj svetinji iz doba Nemanjića. Ovaj događaj okupio je brojne monahe, monahinje i vernike, svedočeći o živoj veri koja vekovima pulsira u ovom svetom mestu, obnovljenom nakon vekova pustošenja.
Manastirska crkva, koju je oko 1281. godine izgradio župan Dmitar Nemanjić, posvećena je prazniku Bogojavljenja. Manastir je krajem 17. veka razoren i napušten, te se nalazio u ruševinama sve do 1998. godine, kada je obnovljena manastirska crkva. Prema narodnom predanju, ovde su sahranjeni Jug Bogdan i njegovih devet Jugovića.
Ktitorska slava ove svetinje okupila je brojne monahe, monahinje i vernike, svedočeći o živoj veri koja vekovima pulsira u ovom svetom mestu, obnovljenom nakon vekova pustošenja.
Monasi iz manastira Podmaine kod Budve svojim anđeoskim pojanjem ispunili su svetinju, dok je nastojatelj manastira, arhimandrit Nektarije, zajedno sa prijateljima manastira, pripremio slavski kolač i darove, koji su, nakon zaamvone molitve, osveštani i podeljeni vernicima.
U pastirskoj besedi, mitropolit Atanasije s ljubavlju je čestitao slavu prisutnima, ističući duhovni značaj ovog svetog mesta:
- Danas se raduju nebesa, a naročito služitelji Božiji koji su se ranije podvizavali u ovoj svetoj obitelji. Raduju se što su u ovako velikom broju posećeni. Ova njihova sveta obitelj naseljena je danas velikim brojem monaških podvižnika i velikim brojem vernih.
Govoreći o jedinstvu Crkve, vladika je podsetio na važnost duhovnog nasleđa koje su ostavili sveti predvodnici vere, poput ktitora manastira, monaha Davida.
- Crkva Hristova je jedna, i jedan je crkveni krvotok. Svi su ovi prostori jedna celina. Blagodarimo Bogu i blagodarimo ktitoru ovoga manastira, monahu Davidu, što nam je dao ovo duhovno uporište.
Mitropolit je takođe podsetio vernike na pouke Svetog Sergija Radonješkog, koji se molitveno proslavlja istog dana, naglašavajući važnost unutrašnje čistoće i ljubavi:
- Pri kraju svog života, Sveti Sergije je svojoj bratiji rekao: Braćo, pazite na sebe. Pre svega imajte čistotu duše i ljubav nelicemernu.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Nakon liturgije, svi prisutni su se okupili za trpezom ljubavi, koju su sa radošću priredili bratstvo i prijatelji manastira. Na molbu vladike Atanasija, arhimandrit Rafailo je održao duhovno predavanje, dodatno osvetlivši značaj molitve i zajedništva u Hristu, čineći ovaj praznični dan u manastiru Davidovica istinskim izvorom blagodati za sve okupljene.
Manastir Davidovica, kao simbol duhovne postojanosti kroz vekove, ponovo postaje mesto okupljanja vernih, dajući snagu i nadu novim pokolenjima, pod svetlim okriljem svetitelja i duhovnih predvodnika.



Tokom liturgije u hramu Svete Trojice, mitropolit mileševski je poručio vernicima da je radost povratka u Božji dom veća od svakog prestupa i da nas Hristovo vaskrsenje vodi kroz životne izazove.
Uz prisustvo vernika i sveštenstva, u Manastiru Mileševa spojili su se molitva, tradicija i duh vere, dok je mitropolit Atanasije podsetio na značaj svetitelja u našem životu. Nakon bogosluženja, razgovor o humanitarnim projektima doprineo je dodatnom osećaju bliskosti i hrišćanske ljubavi među prisutnima.
Na praznik Svetih Kirila i Metodija u Obardama je osvećena nova svetinja, podignuta slogom meštana i dobrotvora, a mitropolit mileševski poručio je da će ova svetinja okupljati narod i čuvati veru budućih generacija.
Dok dnevni list „Srpski telegraf“ slavi deset godina rada, portal Religija.rs se priprema za drugu godišnjicu, nastavljajući dijalog o veri, identitetu i društvu sa novim idejama i sadržajem.
Dok su kolone vernog naroda ispred hrama na Vračaru sve duže, među vernicima se javlja pitanje da li će osveštani darovi biti dovoljni za sve koji čekaju poklonjenje.
U Bogosloviji "Sveti Kirilo i Metodije" obeležena krsna slava uz liturgiju više arhijereja, kulturni program, obilazak ustanove i dodelu crkvenog odličja.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da će jedna od najvećih svetinja pravoslavnog sveta, na molbu patrijarha Porfirija i uz blagoslov igumana manastira Vatoped, u Hramu Svetog Save ostati duže nego što je planirano.
Mitropolit šumadijski u Hramu Svetog Nikolaja upozorio je da čovek bez vere, ljubavi i odgovornosti lako izgubi i sebe i druge, poručivši da Bog čoveka ne menja silom, već ljubavlju.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Dok jedni neprestano preživljavaju juče, a drugi strepe od sutra, jedna pouka arhimandrita Save Majuka razbija tu unutrašnju tišinu i vraća fokus na jedini trenutak koji čovek zaista ima - sada.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da će jedna od najvećih svetinja pravoslavnog sveta, na molbu patrijarha Porfirija i uz blagoslov igumana manastira Vatoped, u Hramu Svetog Save ostati duže nego što je planirano.
U jednoj kratkoj misli blaženopočivšeg patrijarha srpskog sadržano je merilo koje odvaja ravnodušnost od istinske ljudskosti.