Zbog zastrašujućih događaja na Bliskom Istoku, koji unose nemir i strah, mnogi se vraćaju rečima svetogorskog monaha iz 20 veka, koje je pre mnogo godina predvideo ono čemu sada svedočimo.
U protekloj nedelji svedočili smo zastrašujućim događajima koji unose nemir. Bliski Istok se guši u krvi, dok se još nisu utišali bubnjevi rata u Ukrajini. Mnogi koriste priliku da se vrate pisanju Svetog Pajsija i njegovim proročkim rečima, koje nekada možda nisu najjasnije, ali već i na prvo čitanje dovoljno osvetljavaju situaciju u kojoj smo se našli.
„Bliski Istok će postati bojno polje ratova,” reči starca Pajsija koje se često ponavljaju u mnogim zapisima. U jednom od tih zapisa, starac Pajsije kaže: „Doći će vreme kada će Rusi sići kod Jevreja, tamo gde će se voditi rat. To će biti redovna vojska. Od njih nećete pretrpeti ništa. Međutim, od neprijateljskih pretrpećete mnogo.”
U njegovim rečima jasno je ko su Rusi, ko su Jevreji i gde se vode ratovi. Jasno je i šta je redovna vojska, ali reči starca Pajsija „od neprijateljskih pretrpećete mnogo” ostavljaju prostora za različita tumačenja. Starac Pajsije dalje kaže: „Ako prođu kroz Avlonu, radujte se Makedoniji. Ako prođu kroz Makedoniju, kroz Egnatijsku put, teško Makedoniji. Dogodiće se veliko zlo.”
Printscreen/YouTube
Starac Pajsije
Grčki pravoslavni sajt “Vima Orthodoxias”, podseća da je Sveti Pajsije govorio: „Bliski Istok će postati bojno polje ratova, u kojima će učestvovati i Rusi. U Carigradu će se odvijati veliki rat između Rusa i Evropljana (NATO), i prolijeće se mnogo krvi. Grčka neće imati primarnu ulogu u ovom ratu, ali će joj biti dat Carigrad, ne zato što nas Rusi poštuju, već zato što neće naći drugo bolje rešenje i doći će do ovog sporazuma s Grčkom, jer će ih pritiskati teške okolnosti tog trenutka.”
Takođe, Sveti Pajsije je govorio da će Bog urediti da svi u ovom ratu budu poraženi. „Niko neće otići kao pobednik. Palestina će biti bojno polje, a Mrtvo more grobnica. Ovo će biti prvo poluvreme, ali će postojati i drugo poluvreme,” prorokovao je starac Pajsije.
Možda ovim proročanskim rečima otac Pajsije želi da nam kaže da će Treći svetski rat početi iz delova Sirije i Palestine, a zatim će se proširiti na Malu Aziju i Carigrad, današnji Istanbul.
„Posle ovih događaja, čovek će doći do ćorsokaka i tada će svi tražiti da saznaju o Jevanđelju i Svetom Pismu. Hristos će se sažaliti nad svetom i pokazati znak da bi poverovali. Tada će se tražiti onaj ko je neveran.”
Dok svet gleda ka neizvesnoj budućnosti, mudrost Svetog Pajsija nas poziva da se okrenemo unutrašnjem miru i duhovnoj snazi. U tim trenucima, kada se čini da su ratovi neizbežni, njegova proročanstva nas podsećaju da uvek postoji put ka veri, ljubavi i pomirenju. U svetlu tih reči, pozvani smo da preispitamo svoje mesto u svetu i da budemo svetlost u tami, pronalazeći snagu u veri i ljubavi.
Proročanstva tri najveća pravoslavna oca, kada je u pitanju rat na Bliskom Istoku, se često povezuju sa konceptom "Poslednjih vremena“, koji se odnosi na situacije krize i duhovnog preporoda.
Od iznenadnog plamena koji je zahvatio Notr Dam 2019. godine do nedavnog uništenja crkve u Kvebeku, nameće se pitanje misterioznih nesreća koje pogađaju hrišćanske crkve širom Francuske i Kanade i koja je povezanost između tih incidenata, političkih figura i duhovnih pitanja koja ostavljaju vernike u strahu.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Sveštenik Jevgenije Murzin otkriva zašto strah od Božje kazne nije isto što i strahopoštovanje prema Bogu i kako savršena ljubav oslobađa čoveka od strepnje.
Paroh podgorički govorio je o darovima koje čovek prima od Boga, odgovornosti koju oni nose, ali i o strahu koji ne sme da postane stanje iz kojeg čovek više ne vidi sopstvene mogućnosti.
Tumačeći Hristove reči o Utešitelju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu 7. sedmice po Vaskrsu otkriva zašto se unutrašnja snaga ne zadržava sama od sebe.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Vitovnički duhovnik objasnio je zašto krštenje i krsna slava nisu dovoljni ako se ne menjamo iznutra i ne trudimo se da živimo u skladu sa hrišćanskim učenjem.