Zbog zastrašujućih događaja na Bliskom Istoku, koji unose nemir i strah, mnogi se vraćaju rečima svetogorskog monaha iz 20 veka, koje je pre mnogo godina predvideo ono čemu sada svedočimo.
U protekloj nedelji svedočili smo zastrašujućim događajima koji unose nemir. Bliski Istok se guši u krvi, dok se još nisu utišali bubnjevi rata u Ukrajini. Mnogi koriste priliku da se vrate pisanju Svetog Pajsija i njegovim proročkim rečima, koje nekada možda nisu najjasnije, ali već i na prvo čitanje dovoljno osvetljavaju situaciju u kojoj smo se našli.
„Bliski Istok će postati bojno polje ratova,” reči starca Pajsija koje se često ponavljaju u mnogim zapisima. U jednom od tih zapisa, starac Pajsije kaže: „Doći će vreme kada će Rusi sići kod Jevreja, tamo gde će se voditi rat. To će biti redovna vojska. Od njih nećete pretrpeti ništa. Međutim, od neprijateljskih pretrpećete mnogo.”
U njegovim rečima jasno je ko su Rusi, ko su Jevreji i gde se vode ratovi. Jasno je i šta je redovna vojska, ali reči starca Pajsija „od neprijateljskih pretrpećete mnogo” ostavljaju prostora za različita tumačenja. Starac Pajsije dalje kaže: „Ako prođu kroz Avlonu, radujte se Makedoniji. Ako prođu kroz Makedoniju, kroz Egnatijsku put, teško Makedoniji. Dogodiće se veliko zlo.”
Printscreen/YouTube
Starac Pajsije
Grčki pravoslavni sajt “Vima Orthodoxias”, podseća da je Sveti Pajsije govorio: „Bliski Istok će postati bojno polje ratova, u kojima će učestvovati i Rusi. U Carigradu će se odvijati veliki rat između Rusa i Evropljana (NATO), i prolijeće se mnogo krvi. Grčka neće imati primarnu ulogu u ovom ratu, ali će joj biti dat Carigrad, ne zato što nas Rusi poštuju, već zato što neće naći drugo bolje rešenje i doći će do ovog sporazuma s Grčkom, jer će ih pritiskati teške okolnosti tog trenutka.”
Takođe, Sveti Pajsije je govorio da će Bog urediti da svi u ovom ratu budu poraženi. „Niko neće otići kao pobednik. Palestina će biti bojno polje, a Mrtvo more grobnica. Ovo će biti prvo poluvreme, ali će postojati i drugo poluvreme,” prorokovao je starac Pajsije.
Možda ovim proročanskim rečima otac Pajsije želi da nam kaže da će Treći svetski rat početi iz delova Sirije i Palestine, a zatim će se proširiti na Malu Aziju i Carigrad, današnji Istanbul.
„Posle ovih događaja, čovek će doći do ćorsokaka i tada će svi tražiti da saznaju o Jevanđelju i Svetom Pismu. Hristos će se sažaliti nad svetom i pokazati znak da bi poverovali. Tada će se tražiti onaj ko je neveran.”
Dok svet gleda ka neizvesnoj budućnosti, mudrost Svetog Pajsija nas poziva da se okrenemo unutrašnjem miru i duhovnoj snazi. U tim trenucima, kada se čini da su ratovi neizbežni, njegova proročanstva nas podsećaju da uvek postoji put ka veri, ljubavi i pomirenju. U svetlu tih reči, pozvani smo da preispitamo svoje mesto u svetu i da budemo svetlost u tami, pronalazeći snagu u veri i ljubavi.
Proročanstva tri najveća pravoslavna oca, kada je u pitanju rat na Bliskom Istoku, se često povezuju sa konceptom "Poslednjih vremena“, koji se odnosi na situacije krize i duhovnog preporoda.
Od iznenadnog plamena koji je zahvatio Notr Dam 2019. godine do nedavnog uništenja crkve u Kvebeku, nameće se pitanje misterioznih nesreća koje pogađaju hrišćanske crkve širom Francuske i Kanade i koja je povezanost između tih incidenata, političkih figura i duhovnih pitanja koja ostavljaju vernike u strahu.
Ono što je još poraznije jeste što se na slavama sve češće pojavljuju i scene koje sa hrišćanskom verom nemaju nikakve veze – čak ni sa osnovnim moralom.
Kroz molitvu, pravoslavni hrišćanin stupa u lični odnos sa Bogom, tražeći ne samo pomoć u teškoćama, već pre svega zajednicu, blizinu i osvećenje duše.
Na praznik Svetog Kirijaka Otšelnika, vladika zapadnoevropski Justin služio je liturgiju, a rukopoloženjem i odlikovanjem sveštenika osnažio pravoslavnu zajednicu Srba u Španiji.
Sočivo sa semenkama, tradicionalno manastirsko jelo, donosi mir, toplinu i bogatstvo ukusa — a sprema se lako, bez skupih sastojaka i u svega nekoliko koraka.
ovodom održavanja Šakti festivala u Obrenovcu, Apologetski odsek Arhiepiskopije upozorava na delovanje Mohanđija, čije učenje, iza privida mira i ljubavi, skriva ideologiju nespojivu sa pravoslavnom verom.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Dok svet traži odgovore u diplomatiji i oružju, svetogorski podvižnici govore o duhovnoj pomrčini koja se nadvija nad čovečanstvom – i pozivaju na jedini izlaz koji vodi ka spasenju: pokajanje, molitvu i budnost srca.
U vremenu sve većih globalnih napetosti, mnogi vernici sve češće posežu za zapisanim upozorenjima svetih otaca. Od Svetog Pajsija do starca Jefrema, njihove poruke danas zvuče kao odjek stvarnosti koja se upravo pred nama odvija.
U vremenima krize i straha reči svetih otaca bude nadu i hrabrost – otkrivamo šta su vekovima unapred govorili o ratu, gladi, obmanama i danima kada će vera biti jedino utočište.
Ono što je još poraznije jeste što se na slavama sve češće pojavljuju i scene koje sa hrišćanskom verom nemaju nikakve veze – čak ni sa osnovnim moralom.
Kroz molitvu, pravoslavni hrišćanin stupa u lični odnos sa Bogom, tražeći ne samo pomoć u teškoćama, već pre svega zajednicu, blizinu i osvećenje duše.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako usmeren na greh i sopstvene slabosti, ali pod Božjom svetlošću, gnev ne razara, već čisti dušu i otvara prostor za rast dobrote i pravednosti
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Ajet 40 iz Sure Ghafir jasno poručuje da nijedno zlo ne ostaje nekažnjeno, dok vera i dobra dela muškaraca i žena otvaraju vrata Dženeta u obilju bez granica.
Dok mnoge obuzima strah i nesigurnost, svetitelj iz Gruzije ostavlja pouku koja budi nadu: prava snaga nije u onome što dolazi spolja, već u veri koja gori u srcu i ne može biti ugašena.
Tokom istorijskog obraćanja u Knesetu, američki predsednik javno je govorio o Ivankinoj odluci da promeni veru, povezujući porodičnu priču sa političkim savezom između SAD i Izraela.