Zbog zastrašujućih događaja na Bliskom Istoku, koji unose nemir i strah, mnogi se vraćaju rečima svetogorskog monaha iz 20 veka, koje je pre mnogo godina predvideo ono čemu sada svedočimo.
U protekloj nedelji svedočili smo zastrašujućim događajima koji unose nemir. Bliski Istok se guši u krvi, dok se još nisu utišali bubnjevi rata u Ukrajini. Mnogi koriste priliku da se vrate pisanju Svetog Pajsija i njegovim proročkim rečima, koje nekada možda nisu najjasnije, ali već i na prvo čitanje dovoljno osvetljavaju situaciju u kojoj smo se našli.
„Bliski Istok će postati bojno polje ratova,” reči starca Pajsija koje se često ponavljaju u mnogim zapisima. U jednom od tih zapisa, starac Pajsije kaže: „Doći će vreme kada će Rusi sići kod Jevreja, tamo gde će se voditi rat. To će biti redovna vojska. Od njih nećete pretrpeti ništa. Međutim, od neprijateljskih pretrpećete mnogo.”
U njegovim rečima jasno je ko su Rusi, ko su Jevreji i gde se vode ratovi. Jasno je i šta je redovna vojska, ali reči starca Pajsija „od neprijateljskih pretrpećete mnogo” ostavljaju prostora za različita tumačenja. Starac Pajsije dalje kaže: „Ako prođu kroz Avlonu, radujte se Makedoniji. Ako prođu kroz Makedoniju, kroz Egnatijsku put, teško Makedoniji. Dogodiće se veliko zlo.”
Printscreen/YouTube
Starac Pajsije
Grčki pravoslavni sajt “Vima Orthodoxias”, podseća da je Sveti Pajsije govorio: „Bliski Istok će postati bojno polje ratova, u kojima će učestvovati i Rusi. U Carigradu će se odvijati veliki rat između Rusa i Evropljana (NATO), i prolijeće se mnogo krvi. Grčka neće imati primarnu ulogu u ovom ratu, ali će joj biti dat Carigrad, ne zato što nas Rusi poštuju, već zato što neće naći drugo bolje rešenje i doći će do ovog sporazuma s Grčkom, jer će ih pritiskati teške okolnosti tog trenutka.”
Takođe, Sveti Pajsije je govorio da će Bog urediti da svi u ovom ratu budu poraženi. „Niko neće otići kao pobednik. Palestina će biti bojno polje, a Mrtvo more grobnica. Ovo će biti prvo poluvreme, ali će postojati i drugo poluvreme,” prorokovao je starac Pajsije.
Možda ovim proročanskim rečima otac Pajsije želi da nam kaže da će Treći svetski rat početi iz delova Sirije i Palestine, a zatim će se proširiti na Malu Aziju i Carigrad, današnji Istanbul.
„Posle ovih događaja, čovek će doći do ćorsokaka i tada će svi tražiti da saznaju o Jevanđelju i Svetom Pismu. Hristos će se sažaliti nad svetom i pokazati znak da bi poverovali. Tada će se tražiti onaj ko je neveran.”
Dok svet gleda ka neizvesnoj budućnosti, mudrost Svetog Pajsija nas poziva da se okrenemo unutrašnjem miru i duhovnoj snazi. U tim trenucima, kada se čini da su ratovi neizbežni, njegova proročanstva nas podsećaju da uvek postoji put ka veri, ljubavi i pomirenju. U svetlu tih reči, pozvani smo da preispitamo svoje mesto u svetu i da budemo svetlost u tami, pronalazeći snagu u veri i ljubavi.
Proročanstva tri najveća pravoslavna oca, kada je u pitanju rat na Bliskom Istoku, se često povezuju sa konceptom "Poslednjih vremena“, koji se odnosi na situacije krize i duhovnog preporoda.
Od iznenadnog plamena koji je zahvatio Notr Dam 2019. godine do nedavnog uništenja crkve u Kvebeku, nameće se pitanje misterioznih nesreća koje pogađaju hrišćanske crkve širom Francuske i Kanade i koja je povezanost između tih incidenata, političkih figura i duhovnih pitanja koja ostavljaju vernike u strahu.
Reči ruskog sveca iz njegove knjige „Misli za svaki dan u godini“ podsećaju nas da je prava sloboda dar koji nam donosi Gospod, oslobađajući nas od lanaca neznanja, strasti i uznemirenosti – put ka unutrašnjem miru i večnoj radosti.
U okviru centralnog programa manifestacije „Beogradski dani porodice“, održanog u prisustvu patrijarha srpskog i gradonačelnika Šapića, Kalemegdan je zasijao u znaku večnih vrednosti, podsećajući na snagu doma, ljubavi i odgovornosti.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Jedan od najvoljenijih pravoslavnih svetitelja našeg doba otvoreno je govorio o rimokatolicizmu, panreligiji i zabludama koje prete da zamene veru u Hrista svetovnom vlašću pod maskom jedinstva.
U vremenu kada svetinje postaju meta relativizacije reči Svetog Pajsija odzvanjaju kao opomena: od umanjivanja svetitelja do opasnog puta ka zaboravu Boga kao Stvoritelja i Oca.
Prema njegovim savetima, očuvanje uma i srca od zlih misli je ključno za duhovno blagostanje, jer kad se umnože dobre misli, čovek postaje pobožan, smiren, a njegov život raj.
Reči ruskog sveca iz njegove knjige „Misli za svaki dan u godini“ podsećaju nas da je prava sloboda dar koji nam donosi Gospod, oslobađajući nas od lanaca neznanja, strasti i uznemirenosti – put ka unutrašnjem miru i večnoj radosti.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.