Sveti Otac je odao počast u "Vrtu anđela" na trećem najvećem rimskom groblju, gde su grobovi mrtvorođene i pobačene dece.
Papa Franja je na Dušni dan odavo počast nad grobovima mrtvorođene i pobačene dece. Sveti Otac je služio misu za Dušni dan na groblju Laurentino, na južnim predgrađima Rima. Pre mise, stao je i tiho se pomolio pored grobova dece koja nikada nisu rođena, koje čuvaju dve mermerne statue anđela u "Vrtu anđela", delu trećeg najvećeg rimskog groblja. Papa je položio buket belih ruža ispred grobova dece.
Poglavar katoličke crkve je ranije posetio ovo mesto u novembru 2018. godine, kada je prvi put služio misu na groblju Laurentino. Tokom subotnje mise, odlučio je da preskoči propoved i ostao je u molitvenoj tišini.
Grzegorz Galazka / Sipa Press / Profimedia
Papa Franja pored groblja u Rimu
U "Vrtu anđela" su, takođe, grobovie fetusa koji su umrli zbog medicinskih procedura, uključujući abortus. Papa Franja je nedavno snažno ponovio svoje tradicionalne stavove o abortusu.
Vraćajući se sa putovanja u Belgiju krajem septembra, nazvao je lekare koji obavljaju abortuse "ubicama".
Ranije u septembru, kada je upitan o predstojećim izborima u SAD, Papa Franja je rekao da bi birači trebali da izaberu "manje zlo" prilikom izbora između kandidata koji želi da deportuje migrante i onog koji podržava prava na abortus — što se odnosi na Donalda Trampa i Kamalu Haris.
Podsećamo, katolički vernici su juče proslavili Dan svih svetih, u spomen na kanonizovane svece, kao i na one koji nisu kanonizovani, ali su ostvarili ideal hrišćanskog života.
Poglavar katoličke crkve izjavio je da ova poseta ima za cilj da ojača veze između katoličke i pravoslavne crkve i pozvao istočne pravoslavce da svojim molitvama podrže jubilarnu godinu, ističući put ljubavi, dijaloga, pomirenja i milosrđa kao put Gospoda.
Predlog za istovremeno slavlje najvećeg hrišćanskog praznika pravoslavne i katoličke crkve podstakao je ozbiljne rasprave o očuvanju tradicije i mogućim posledicama na verski identitet pravoslavnih vernika.
Mitla (u prevodu "mesto mrtvih"), bio je grad u južnom Meksiku poznat po povezanosti s Pitaom Bezelaom, zapotečkim bogom smrti, a upravo tu se nalazi Crkva Svetog Pavla, ispod koje se proteže podzemni splet hodnika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Sveštenik Borislav Petrić je objasnio značenje tog praznika, ali i napomenuo šta tome prethodi, kako bi obuhvatio dublje i kompletno značenje Pobusanog ponedeljka.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.
U Galeriji SANU otvorena je velika izložba povodom 850 godina od rođenja Rastka Nemanjića, a patrijarh Porfirije, Nikola Selaković, Lina Mendoni i Zoran Knežević govorili su o veri, identitetu, kulturi i očuvanju nacionalnog nasleđa.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.