Jon G. Fuller / Zuma Press / ProfimediaDetalj iz tunela
Mitla (u prevodu "mesto mrtvih"), bio je grad u južnom Meksiku poznat po povezanosti s Pitaom Bezelaom, zapotečkim bogom smrti, a upravo tu se nalazi Crkva Svetog Pavla, ispod koje se proteže podzemni splet hodnika.
Ispod crkve stare nekoliko vekova pronađeni su tuneli za koje je drevna civilizacija Zapoteka verovala da su "ulaz u podzemni svet", piše Dejli Mejl. Mitla (u prevodu "mesto mrtvih"), bio je grad u južnom Meksiku poznat po povezanosti s Pitaom Bezelaom, zapotečkim bogom smrti. Međutim Španci su u 16. veku sravnili grad sa zemljom i na ruševinama najvažnijeg hrama sagradili crkvu.
Jedan sveštenik je kasnije pisao da se ispod grada nalaze "sporedna vrata pakla", odnosno veliki sistem pećina za koje se veruje da su ulaz u podzemlje starih Zapoteka.
Tokom kasnijih arheoloških istraživanja nije pronađeno ništa nalik tom opisu - sve do sada!
Jon G. Fuller / Zuma Press / Profimedia
Crkva sagrađena na temeljima starog hrama
Koristeći neinvazivne tehnike, arheolozi su nedavno ispod grada otkrili niz tajanstvenih komora i tunela. Marko Vigato, voditelj istraživanja i osnivač projekta ARX, rekao je:
- Neki od tunela i komora protežu se do dubine od preko 15 metara. Ponegde su duboki do 30 metara, odnosno do maksimuma do kojeg instrumenti mogu da prodru. Jedna komora ispod crkve San Pablo Apostol duga je otprilike 15 i široka 10 metara. Moguće je da se tuneli protežu dalje prema severu, istoku i jugu i da su povezani s drugim geofizičkim anomalijama pronađenim na nekom drugom mestu - kazao je Vigato.
Počivalište starih kraljeva
Jon G. Fuller / Zuma Press / Profimedia
Misteriozni tuneli ispod bogomolje
Ako su ovo tuneli o kojima govore legende, možda unutra leže kraljevi starih Zapoteka. Francisco de Burgoa, sveštenik, u svom tekstu iz 1674. godine, "Geografica Descripción", opisuje kraljevu zagrobnu komoru.
Kaže da su kraljevi pokapani "bogato odeveni u svoju najbolju odeću", s "perjem, draguljima, zlatnim ogrlicama i dragim kamenjem". Takođe, drže "štit u levoj ruci, a koplje u desnoj, baš kao kad su ih koristili u ratu".
Jon G. Fuller / Zuma Press / Profimedia
Detalj iz tunela
De Burgoa, nadalje, opisuje još dve pećine od kojih jedna sadrži kapelu, a druga grobnu komoru za zapotečke visoke sveštenike. Poslednja komora, kaže on, vodi u "mračnu i jezivu prostoriju u koju su bacili tela žrtava velikih gospodara i poglavica".
- Zapoteci su verovali da su pećine i podzemni lavirinit ispod Mitle ulaz u podzemni svet ili Lioba. Zato je Mitla bila središte kulta Pitaoa Bezelaoa, zapotečkog boga smrti i podzemlja, a vekovima groblje zapotečkih kraljeva i visokih sveštenika. Crkva je namerno izgrađena na mestu najvažnijeg zapotečkog hrama u Mitli. Bio je to simbol pobede nove vere. Temelji crkve sagrađeni su kamenjem skinutim s drevnih građevina, kaže Marko Vigato.
Kako su tuneli otkriveni
Jon G. Fuller / Zuma Press / Profimedia
Detalj sa crkve
Podzemni tuneli otkriveni su kombinacijom radara koji prodire kroz zemlju, tomografije električnog otpora i seizmičke tomografije buke.
Prva metoda koristi radarske talase za modeliranje podzemnih prostorija dok druga otkriva ukopane strukture merenjem protoka električne energije kroz zemlju. Poslednja tehnika meri brzinu kojom se seizmički talasi kreću kroz tlo.
Koliko su tuneli stari tek treba da se utvrdi.
- Prirodne pećine na području Mitle su ljudi nastanjivali i delimično menjali hiljadama godina. Najraniji dokazi o poljoprivredi na području Mitle datiraju pre gotovo 10.000 godina. Što se tunela tiče, možda su ih stvorili Zapoteci, ali mogli bi biti i puno stariji - kaže Vigato.
Čoveka su obuzeli neopisiv strah i zbunjenost, ali je odlučio da posluša i da ispuni neverovanu zapovest, ali je upao u dilemu u koji hram otići i kome se moliti.
O važnosti bolosluženja i odlasku u hram, pričao je i ranije patrijarh Porfirije navodeći da jedinstvo sa Bogom predstavlja smisao života svakog pojedinca.
Pravoslavci danas obeležavaju Vavedenje Presvete Bogorodice po starom kalendaru i Svetog Jovana Damaskina po novom, katolici slave Svetog Ivana Damaščanskog, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Misa u crkvi Svetog Ignjatija Lojole u Njujorku izazvala je polemike o tome kako crkve treba da balansiraju između vernosti tradiciji i savremenim izazovima.
Bezlične figure Svete porodice na Velikom trgu izazvale su snažne reakcije vernika, političara i teologa, pokrenuvši žustru raspravu o tome gde prestaje savremeni izraz, a počinje povreda svetog.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Čuveni onah manastira Optinska pustinja objašnjava zašto sitna razdražljivost, potreba da povredimo druge i beg od molitve nisu bezazlene slabosti karaktera, već alarm duše koji pravoslavna duhovnost shvata krajnje ozbiljno.
Pravoslavci danas obeležavaju Svetog Grigorija Dekapolita po starom kalendaru, Svetog proroka Sofoniju po novom, katolici su u periodu Adventa, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.