O važnosti bolosluženja i odlasku u hram, pričao je i ranije patrijarh Porfirije navodeći da jedinstvo sa Bogom predstavlja smisao života svakog pojedinca.
Patrijarh Porfirije će održati u utorak, 29. oktobra 2024. godine, sa početkom u 19 časova u Velikoj sali Doma kulture Studentski grad predavanje na temu "Liturgija – opredeljenje za Carstvo Božje".
O važnosti bogosluženja i odlasku u crkvu govorio je ranije patrijarh Porfirije, navodeći primer ulice, koja ne vodi ka hramu.
- U jednom gruzijskom filmu imamo scenu u kojoj jedna baka zaustavlja nekog prolaznika i pita ga: Da li ova ulica vodi hramu? I taj čovek je odgovorio da ne vodi. I baka u čudu veli: Čemu ulica koja ne vodi hramu? Čemu duša ljudska, sazdata po slici i prilici Božjoj, koja ne teži hramu? Čemu naselje, čemu grad koji nema u svom srcu hram? Čemu bilo šta ako nema čežnju, težnju i glad za Bogom, za Duhom Svetim?
- Hram, braćo i sestre, postoji da bismo se u njega sabirali, da bismo služili svetu liturgiju, da bismo se uznosili blagodaću Duha Svetog u Carstvo Božje, da bi Carstvo Božje silazilo među nas, da bi i ovaj svet postao Carstvo Božje, da bi čitav svet bio ono zbog čega je i stvoren – da bio hram Božji, da bi sve uznosilo slavu Bogu.
Foto: SPC
Patrijarh srpski Porfirije
Patrijarh je istakao da je značaj i smisao hrama za život pojedinca, ali i zajednice naš narod veoma dobro razumeo kroz vekove i zato je gde god je išao i gde god se naseljavao najpre dizao hramove u slavu Božju. Čak i onda kada se mukotrpno trudio da sebi stekne i obezbedi koricu hleba, kada nije imao ni najbolje mesto gde može svoju glavu skloniti, dizao je hram.
- Ako nemamo zajednicu sa Bogom sve se pretvara u besmisao, u prah i pepeo, pre ili kasnije, jer smo sazdani po slici i prilici Božjoj. Sazdani smo za večnost! Kao što kaže veliki Miloš Crnjanski da ima seoba, ali da smrti i poraza nema, i mi kažemo da gde god da smo, dokle god ima hrama, dokle god ima liturgije, dokle god ima molitve, ima i nas, zato što smo tada u Hristu, ali što je još važnije, ne samo da nas ima ovde i sada u istoriji, nego da svi zajedno imaju večnost, imaju Carstvo Božje, jer to je ono što je naš cilj - kazao je poglavar SPC i dodao:
- To je ono zbog čega smo pozvani iz nebića u biće, zbog čega smo rođeni. Imajući uvek hram i obnavljajući hram, neka Bog da da se i mi obnavljamo, da snažimo, da jačamo, da rastemo u Hristu, da dolazimo na ovo mesto gde se služi sveta Liturgija, koja nije ništa drugo nego Carstvo Božje, i postajući jedno sa Hristom Njega zajedno sa Njegovim Ocem i Duhom Svetim slavimo uvek, sada i u vekove vekova. Amin.
U Srpskoj akademiji nauka i umetnosti u Beogradu predstavljena je monografija episkopa moravičkog Tihona, monumentalno delo koje otkriva razvoj oltarske pregrade kroz vekove, osvetljavajući ključne trenutke srpske crkvene i umetničke istorije.
U suočavanju sa neosnovanim kritikama, Informativna služba SPC u saopštenju poručuje da ostaje nepokolebljiva pred napadima, uvek spremna na dijalog, ali isključivo u skladu sa svojim hrišćanskim principima.
Ono što posebno treba naglasiti jeste da SPC u isto vreme nije poklonila MPC sve one srpske svetinje i manastire, koje su gradili srpski vladari u istoriji. Tomosom o autokefaliji MPC te svetinje nisu poklonjene, kao što pojedini zlonamerni ili pak neznaveni ljudi komentarišu, već su dati na upotrebu, a to su dve suštinski različite pravne formulacije, istakao je arhimandrit Petar (Dragojlović).
Probajte čorbu od celera po receptu iz "Srbskog kuvara" jeromonaha Jeroteja Draganovića, pročitajte molitvu „Dostojno“ i duhovno se nadahnite poukom Svetog Pajsija Svetogorca.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Obretenje i prenos moštiju Svetog arhiđakona Stefana po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Uspenje Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava praznik Uznesenja Blažene Device Marije, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako iskrena molitva i dobra namera mogu doneti utehu i snagu čoveku koji prolazi kroz težak period i pomoći mu da se približi Bogu
Postradao je zbog vere u Hrista, a njegovo mučeništvo ostalo je jedno od najznačajnijih svedočanstava vere prve Crkve i primer hrišćanske postojanosti koji se vekovima prenosi.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Činjenica je, kao što mi je jedan sveštenik rekao, da ćemo Matej i ja zauvek biti zajedno. Tako i jeste, mi smo zajedno, kaže Nenad Periš, čovek divovske snage.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Gradimir Stanić ostavio je dubok trag u crkvenom izdavaštvu i saradnji sa najznačajnijim srpskim duhovnicima, a iza njega su ostala brojna izdanja posvećena veri, predanju i kulturnom nasleđu.
Drevna svetinja kod Zavidovića ponovo je zaživela: vernici su se okupili povodom manastirske slave, dok se nastavljaju radovi na obnovi hrama i izgradnji centralne kupole.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Gradimir Stanić ostavio je dubok trag u crkvenom izdavaštvu i saradnji sa najznačajnijim srpskim duhovnicima, a iza njega su ostala brojna izdanja posvećena veri, predanju i kulturnom nasleđu.
Svetogorski starac podseća da odricanje nema puni smisao ako čovek istovremeno ne pronađe više mesta za molitvu, ljubav, praštanje i mir u odnosima sa drugima.