U srcu prestonog grada, praznik Sabor Svetog arhangela Mihaila i ostalih nebeskih sila bestelesnih obeležen je uz veličanstveno bogosluženje i inspirativne reči vladike Ilariona o važnosti jedinstva, radosti i prenošenja dobra vesti.
Saborna crkva u Beogradu, biser duhovnosti i svedok vekovne istorije srpskog naroda, proslavila je svoju hramovnu slavu – Sabor Svetog arhangela Mihaila i ostalih nebeskih sila bestelesnih, praznik koji simbolizuje silu Božije ljubavi i zajedništva.
TV Hram
Vladika Aleksej
Na dan Arhanđelovdana, 21. novembra, svetu arhijerejsku Liturgiju služio je episkop hvostanski Aleksej, vikar Patrijarha srpskog, u molitvenom zajedništvu sa vikarnim episkopima novobrdskim Ilarionom i topličkim Petrom. Uz njih su sasluživali i arhimandriti Nektarije, glavni sekretar Svetog Arhijerejskog Sinoda, i Gavrilo, direktor Patrijaršijske upravne kancelarije, kao i sveštenstvo Sabornog hrama.
Liturgiji su prisustvovali i princ Filip Karađorđević sa suprugom princezom Danicom i decom, princom Stefanom i princezom Marijom, koji su se sa vernicima pričestili, svedočeći veru i duhovno jedinstvo u ovom svečanom trenutku.
TV Hram
Saborni hram u Beogradu liturgijski je obeležio hramovnu slavu
Liturgijsko slavlje odlikovala je duboka molitva i zahvalnost za ljubav nebeskih sila koje nas, poput nevidljivih čuvara, vode putem vrline i dobrote. Tokom besede, vladika Ilarion je inspirisao prisutne da razumeju suštinu anđelske poruke kao poziv na ljubav, zajedništvo i svedočenje radosti u Hristu.
– Čovek je anđeloliko biće. Radost koju doživljava deli sa drugima, gradeći zajednicu. Neka bismo i mi svakoga dana bili anđeli i jevanđelisti, prenoseći našim bližnjima radosnu vest i zajedničku sreću u Hristu, poručio je vladika Ilarion.
TV Hram
Princ Filip i princeza Danica sa svojim decom u toku liturgije primili su Svetu tajnu pričešća
Praznično slavlje nastavljeno je u duhu jedinstva, saučestvovanjem vernika i duhovnika u zajedničkoj trpezi ljubavi. Saborna crkva, simbol jedinstva vere i naroda, još jednom je podsetila na značaj zajednice kao suštine hrišćanskog života.
Arhanđelovdan u Sabornoj crkvi nije samo dan hrama, već trenutak prožet anđeoskom ljubavlju i radosti, koji nas podseća na Hristov poziv: biti vestonosac dobrog i graditi zajednicu sa Bogom i ljudima.
U hramu Svetog Georgija u Užicu, gde je vera stub zajedništva, uz arhijerejsku liturgiju, svečano rukopoloženje i praznični ručak, sabrano je preko hiljadu vernika u duhu ljubavi i zahvalnosti prema precima.
Kuvana pšenica nije simbol smrti, već života onih koji su živeli i koji sada žive u veri sa Bogom i svojom krsnom slavom. Istina je, takođe, da su svi sveci živi, jer u Bogu niko ne može biti mrtav - Bog je Bog živih, a ne mrtvih.
Duboko nadahnut molitvom i verom, vladika Nikolaj Velimirović slavi Svetog arhangela Mihaila, nebeskog vojskovođu, u stihovima koji ohrabruju, osnažuju i pozivaju na duhovno uzdizanje.
Proslavljamo svetitelja čije mošti mirotoč i donose isceljenje duše i tela, pomirenje među ljudima i nadu onima koji su na ivici očaja. Njegova svetost i ljubav prema bližnjima ostaju neugasivo svetlo vere u savremenom svetu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Činovi nebeski su sledeći: šestokrili Serafimi, mnogoočiti Heruvimi i bogonosni Prestoli, Gospodstva, Sile i Vlasti, Načala, Arhangeli i Angeli. Vojvoda cele vojske angelske jeste arhistratig Mihail.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.