U srcu prestonog grada, praznik Sabor Svetog arhangela Mihaila i ostalih nebeskih sila bestelesnih obeležen je uz veličanstveno bogosluženje i inspirativne reči vladike Ilariona o važnosti jedinstva, radosti i prenošenja dobra vesti.
Saborna crkva u Beogradu, biser duhovnosti i svedok vekovne istorije srpskog naroda, proslavila je svoju hramovnu slavu – Sabor Svetog arhangela Mihaila i ostalih nebeskih sila bestelesnih, praznik koji simbolizuje silu Božije ljubavi i zajedništva.
TV Hram
Vladika Aleksej
Na dan Arhanđelovdana, 21. novembra, svetu arhijerejsku Liturgiju služio je episkop hvostanski Aleksej, vikar Patrijarha srpskog, u molitvenom zajedništvu sa vikarnim episkopima novobrdskim Ilarionom i topličkim Petrom. Uz njih su sasluživali i arhimandriti Nektarije, glavni sekretar Svetog Arhijerejskog Sinoda, i Gavrilo, direktor Patrijaršijske upravne kancelarije, kao i sveštenstvo Sabornog hrama.
Liturgiji su prisustvovali i princ Filip Karađorđević sa suprugom princezom Danicom i decom, princom Stefanom i princezom Marijom, koji su se sa vernicima pričestili, svedočeći veru i duhovno jedinstvo u ovom svečanom trenutku.
TV Hram
Saborni hram u Beogradu liturgijski je obeležio hramovnu slavu
Liturgijsko slavlje odlikovala je duboka molitva i zahvalnost za ljubav nebeskih sila koje nas, poput nevidljivih čuvara, vode putem vrline i dobrote. Tokom besede, vladika Ilarion je inspirisao prisutne da razumeju suštinu anđelske poruke kao poziv na ljubav, zajedništvo i svedočenje radosti u Hristu.
– Čovek je anđeloliko biće. Radost koju doživljava deli sa drugima, gradeći zajednicu. Neka bismo i mi svakoga dana bili anđeli i jevanđelisti, prenoseći našim bližnjima radosnu vest i zajedničku sreću u Hristu, poručio je vladika Ilarion.
TV Hram
Princ Filip i princeza Danica sa svojim decom u toku liturgije primili su Svetu tajnu pričešća
Praznično slavlje nastavljeno je u duhu jedinstva, saučestvovanjem vernika i duhovnika u zajedničkoj trpezi ljubavi. Saborna crkva, simbol jedinstva vere i naroda, još jednom je podsetila na značaj zajednice kao suštine hrišćanskog života.
Arhanđelovdan u Sabornoj crkvi nije samo dan hrama, već trenutak prožet anđeoskom ljubavlju i radosti, koji nas podseća na Hristov poziv: biti vestonosac dobrog i graditi zajednicu sa Bogom i ljudima.
U hramu Svetog Georgija u Užicu, gde je vera stub zajedništva, uz arhijerejsku liturgiju, svečano rukopoloženje i praznični ručak, sabrano je preko hiljadu vernika u duhu ljubavi i zahvalnosti prema precima.
Kuvana pšenica nije simbol smrti, već života onih koji su živeli i koji sada žive u veri sa Bogom i svojom krsnom slavom. Istina je, takođe, da su svi sveci živi, jer u Bogu niko ne može biti mrtav - Bog je Bog živih, a ne mrtvih.
Duboko nadahnut molitvom i verom, vladika Nikolaj Velimirović slavi Svetog arhangela Mihaila, nebeskog vojskovođu, u stihovima koji ohrabruju, osnažuju i pozivaju na duhovno uzdizanje.
Proslavljamo svetitelja čije mošti mirotoč i donose isceljenje duše i tela, pomirenje među ljudima i nadu onima koji su na ivici očaja. Njegova svetost i ljubav prema bližnjima ostaju neugasivo svetlo vere u savremenom svetu.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
U besedi za 18. sedmicu po Duhovima, svetitelj podseća na Hristove reči „Ja sam vaskrsenje i život“ i govori o razlici između nade u buduće vaskrsenje tela i potrebe da se unutrašnji život probudi još ovde, dok za to imamo vremena.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Evmenija Gortinskog i Svetu mučenicu Ariadnu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava Svetu Tereziju od Dete Isusa, Jevreji obeležavaju Hol ha-Moed, peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik
Da li je dovoljno da čoveku bude žao zbog učinjenog ili se od njega traži mnogo dublja promena? Svetogorski starac ukazuje gde počinje istinsko preobraženje i čemu ono vodi.
Činovi nebeski su sledeći: šestokrili Serafimi, mnogoočiti Heruvimi i bogonosni Prestoli, Gospodstva, Sile i Vlasti, Načala, Arhangeli i Angeli. Vojvoda cele vojske angelske jeste arhistratig Mihail.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Jedna kratka pouka ruskog svetitelja govori o trenutku kada razgovor prestaje da bude razgovor i postaje borba za prevlast u kojoj na kraju svi nešto izgube.