Mitropolit crknogorsko-primorski je rekao da nas Božićni post, molitva i pokajanje vraćaju u naručje Božje, kao i to da nas post zapravo vraća samima sebi i bližnjima svojim, poželivši pritom da post svima bude na radost i da donese veliki blagoslov.
Vladika Joanikije je rekao da nas Božićni post, molitva i pokajanje vraćaju u naručje Božje, kao i to da nas post zapravo vraća samima sebi i bližnjima svojim, poželivši pritom da post svima bude na radost i da donese veliki blagoslov:
- Neka da Gospod da ovaj časni post svima bude na radost i da donese veliki blagoslov svima vama, vašim porodicama, vašim domovima, vašem potomstvu. Da promenimo na bolje svoje misli, da oplemenimo svoja osećanja, da odbacimo loše navike, da odbacimo svaku mržnju i pakost, zlopamćenje i sve ono što kvari naš život i što kvari naše međusobne odnose.
Post, molitva i pokajanje nas vraćaju u naručje Božje, vraćaju nas samima sebi, vraćaju nas bližnjima svojim. Ako znamo da se kajemo i da se popravljamo, onda je to pravi i istinski put i radosti i novog života i spasenja - rekao je mitropolit crnogorsko-primorski.
SPC
Mitropolit Joanikije o značaju posta
Mitropolit Joanikije je potom poručio da je veoma važno da se molimo u toku posta i za svoje spasenje ali i za spasenje svojih bližnjih, naročito u cilju izmirenja u svetu, budući da je mnogo ratova i stradanja na čitavoj planeti:
- Da se molimo u toku ovoga posta i za svoje spasenje i za spasenje naših bližnjih, i da se vrati koliko je to moguće mir u ovaj svet, vidi se veliko uznemirenje u celom svetu, proliva se nevina krv, narodi su se zavadili i zaratili i prosto se ne vidi da je neko spreman u ovom momentu da radi o miru. Ali mi hrišćani treba da se molimo Bogu da bude što manje rata, što manje prolivanja bratske krvi, što manje stradanja nevinih, što manje pogibija vojnika i da se molimo da dođe do izmirenja i da dođe do prekida vatre i do prekida prolivanja krvi.
SPC
Brojni vernici su slušali besedu.
Mitropolit Joanikije je naglasio da milost Božja – blagodat koja drži i čuva ovaj svet obnavlja našu pamet i naše misli, naša osećanja i uliva u srca naša ljubav, ne samo prema bližnjima i prema prijateljima, nego i prema neprijateljima, te da je upravo milost Božja i blagodat ono ka čemu hrišćani treba uvek da teže i da to uvek žele, jer nam to menja život nabolje.
- Ne rešavaju sve atomske bombe, nego mnogo više rešava milost Božja, blagodat koja drži i čuva ovaj svet, koju mi neprestano prizivamo, ona obnavlja našu pamet i naše misli, naša osećanja i uliva u srca naša ljubav, ne samo prema bližnjima i prema prijateljima, nego i prema neprijateljima. To je ono što hrišćani uvek treba da žele i da prema tome teže, da se useli Božja blagodat, Božja milost, Božja mudrost u srca svih nas, u srca svih ljudi, da ona opredeljuje i naše odluke i sve ono što u životu radimo. Post je izuzetna prilika da se popravimo, da krenemo ka oboženju, da odbacimo ono što ne valja i to je već veliko delo i veliki doprinos, ne samo za nas, nego za ceo svet. Kažemo mi hrišćani da post i molitva čine čuda, zaista čine čuda, ali ta čuda počinju od naših srca, od naših misli, dobra promena u našim mislima, u našim raspoloženjima, promena prema dobru, prema volji Božjoj da se usmerimo, to je već jedno malo čudo. A kada krenemo da činimo dobro, svaki od nas može da učini ne samo neka mala dobra, neka mala dela, nego može i da učini veoma, veoma mnogo za spasenje naše i naših bližnjih - besedio je mitropolit Joanikije.
Arhijerejska liturgija i rukoproizvođenje u čin ipođakona Darka Stefanovića u hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene doneli su radost i duhovnu snagu, a nadahnute reči episkopa šabačkog o praštanju i ljubavi bile su podsećanje na suštinu pravoslavnog života.
Arheološka istraživanja u porti jedne od najlepših svetinja Srbije, manastira Pustinja kod Prijepolja, otkrila su ostatke građevina iz XVI i XVII veka, kao i neverovatne artefakte koji osvetljavaju bogatu istoriju i duhovno nasleđe ovog svetog mesta.
Ovo jelo od jagnjetine, pasulja i suve slanine kuvalo se polako i po tačno utvrđenom običaju - recept sačuvan kroz generacije i danas budi sećanja na pravu domaću kuhinju.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.
U Galeriji SANU otvorena je velika izložba povodom 850 godina od rođenja Rastka Nemanjića, a patrijarh Porfirije, Nikola Selaković, Lina Mendoni i Zoran Knežević govorili su o veri, identitetu, kulturi i očuvanju nacionalnog nasleđa.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Timoteja i Mavru po starom i Prepodobnog Teodora Osveštanog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana Nepomuka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetogorski starac objašnjava zašto i molitva izgovorena bez pune sabranosti nije prazna, već deluje kao duhovni udar koji zaustavlja haos misli i odvraća ono što čoveka udaljava od mira.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.