Mitropolit crknogorsko-primorski je rekao da nas Božićni post, molitva i pokajanje vraćaju u naručje Božje, kao i to da nas post zapravo vraća samima sebi i bližnjima svojim, poželivši pritom da post svima bude na radost i da donese veliki blagoslov.
Vladika Joanikije je rekao da nas Božićni post, molitva i pokajanje vraćaju u naručje Božje, kao i to da nas post zapravo vraća samima sebi i bližnjima svojim, poželivši pritom da post svima bude na radost i da donese veliki blagoslov:
- Neka da Gospod da ovaj časni post svima bude na radost i da donese veliki blagoslov svima vama, vašim porodicama, vašim domovima, vašem potomstvu. Da promenimo na bolje svoje misli, da oplemenimo svoja osećanja, da odbacimo loše navike, da odbacimo svaku mržnju i pakost, zlopamćenje i sve ono što kvari naš život i što kvari naše međusobne odnose.
Post, molitva i pokajanje nas vraćaju u naručje Božje, vraćaju nas samima sebi, vraćaju nas bližnjima svojim. Ako znamo da se kajemo i da se popravljamo, onda je to pravi i istinski put i radosti i novog života i spasenja - rekao je mitropolit crnogorsko-primorski.
SPC
Mitropolit Joanikije o značaju posta
Mitropolit Joanikije je potom poručio da je veoma važno da se molimo u toku posta i za svoje spasenje ali i za spasenje svojih bližnjih, naročito u cilju izmirenja u svetu, budući da je mnogo ratova i stradanja na čitavoj planeti:
- Da se molimo u toku ovoga posta i za svoje spasenje i za spasenje naših bližnjih, i da se vrati koliko je to moguće mir u ovaj svet, vidi se veliko uznemirenje u celom svetu, proliva se nevina krv, narodi su se zavadili i zaratili i prosto se ne vidi da je neko spreman u ovom momentu da radi o miru. Ali mi hrišćani treba da se molimo Bogu da bude što manje rata, što manje prolivanja bratske krvi, što manje stradanja nevinih, što manje pogibija vojnika i da se molimo da dođe do izmirenja i da dođe do prekida vatre i do prekida prolivanja krvi.
SPC
Brojni vernici su slušali besedu.
Mitropolit Joanikije je naglasio da milost Božja – blagodat koja drži i čuva ovaj svet obnavlja našu pamet i naše misli, naša osećanja i uliva u srca naša ljubav, ne samo prema bližnjima i prema prijateljima, nego i prema neprijateljima, te da je upravo milost Božja i blagodat ono ka čemu hrišćani treba uvek da teže i da to uvek žele, jer nam to menja život nabolje.
- Ne rešavaju sve atomske bombe, nego mnogo više rešava milost Božja, blagodat koja drži i čuva ovaj svet, koju mi neprestano prizivamo, ona obnavlja našu pamet i naše misli, naša osećanja i uliva u srca naša ljubav, ne samo prema bližnjima i prema prijateljima, nego i prema neprijateljima. To je ono što hrišćani uvek treba da žele i da prema tome teže, da se useli Božja blagodat, Božja milost, Božja mudrost u srca svih nas, u srca svih ljudi, da ona opredeljuje i naše odluke i sve ono što u životu radimo. Post je izuzetna prilika da se popravimo, da krenemo ka oboženju, da odbacimo ono što ne valja i to je već veliko delo i veliki doprinos, ne samo za nas, nego za ceo svet. Kažemo mi hrišćani da post i molitva čine čuda, zaista čine čuda, ali ta čuda počinju od naših srca, od naših misli, dobra promena u našim mislima, u našim raspoloženjima, promena prema dobru, prema volji Božjoj da se usmerimo, to je već jedno malo čudo. A kada krenemo da činimo dobro, svaki od nas može da učini ne samo neka mala dobra, neka mala dela, nego može i da učini veoma, veoma mnogo za spasenje naše i naših bližnjih - besedio je mitropolit Joanikije.
Arhijerejska liturgija i rukoproizvođenje u čin ipođakona Darka Stefanovića u hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene doneli su radost i duhovnu snagu, a nadahnute reči episkopa šabačkog o praštanju i ljubavi bile su podsećanje na suštinu pravoslavnog života.
Arheološka istraživanja u porti jedne od najlepših svetinja Srbije, manastira Pustinja kod Prijepolja, otkrila su ostatke građevina iz XVI i XVII veka, kao i neverovatne artefakte koji osvetljavaju bogatu istoriju i duhovno nasleđe ovog svetog mesta.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.
U besedi za sredu 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na čudesno javljanje koje je ujedinilo hrišćane i nevernike pred Julijanom Odstupnikom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetе mučenike Hrisanta i Dariju po starom i Svetu Mariju Egipćanku po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Huga iz Grenobla, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U rečima koje su odjeknule daleko izvan hrama Vaskrsenja Hristovog u Valjevu, episkop valjevski podseća da se istinska promena ne meri danima posta, već davanjem ljubavi i osloncem na Crkvu.
Izložba "Game changers2 uvodi decu u učenja stranog duhovnog sveta, dok Eparhija zvorničko-tuzlanska upozorava na opasnost od duhovne obmane i psiholoških posledica, pozivajući nastavnike da preispitaju ovakve odluke.
Završena obnova i živopis Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice svedoče o istrajnosti srpske zajednice u Argentini i nasleđu koje i danas živi kroz veru, umetnost i zajedništvo
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima