Mitropolit crknogorsko-primorski je rekao da nas Božićni post, molitva i pokajanje vraćaju u naručje Božje, kao i to da nas post zapravo vraća samima sebi i bližnjima svojim, poželivši pritom da post svima bude na radost i da donese veliki blagoslov.
Vladika Joanikije je rekao da nas Božićni post, molitva i pokajanje vraćaju u naručje Božje, kao i to da nas post zapravo vraća samima sebi i bližnjima svojim, poželivši pritom da post svima bude na radost i da donese veliki blagoslov:
- Neka da Gospod da ovaj časni post svima bude na radost i da donese veliki blagoslov svima vama, vašim porodicama, vašim domovima, vašem potomstvu. Da promenimo na bolje svoje misli, da oplemenimo svoja osećanja, da odbacimo loše navike, da odbacimo svaku mržnju i pakost, zlopamćenje i sve ono što kvari naš život i što kvari naše međusobne odnose.
Post, molitva i pokajanje nas vraćaju u naručje Božje, vraćaju nas samima sebi, vraćaju nas bližnjima svojim. Ako znamo da se kajemo i da se popravljamo, onda je to pravi i istinski put i radosti i novog života i spasenja - rekao je mitropolit crnogorsko-primorski.
SPC
Mitropolit Joanikije o značaju posta
Mitropolit Joanikije je potom poručio da je veoma važno da se molimo u toku posta i za svoje spasenje ali i za spasenje svojih bližnjih, naročito u cilju izmirenja u svetu, budući da je mnogo ratova i stradanja na čitavoj planeti:
- Da se molimo u toku ovoga posta i za svoje spasenje i za spasenje naših bližnjih, i da se vrati koliko je to moguće mir u ovaj svet, vidi se veliko uznemirenje u celom svetu, proliva se nevina krv, narodi su se zavadili i zaratili i prosto se ne vidi da je neko spreman u ovom momentu da radi o miru. Ali mi hrišćani treba da se molimo Bogu da bude što manje rata, što manje prolivanja bratske krvi, što manje stradanja nevinih, što manje pogibija vojnika i da se molimo da dođe do izmirenja i da dođe do prekida vatre i do prekida prolivanja krvi.
SPC
Brojni vernici su slušali besedu.
Mitropolit Joanikije je naglasio da milost Božja – blagodat koja drži i čuva ovaj svet obnavlja našu pamet i naše misli, naša osećanja i uliva u srca naša ljubav, ne samo prema bližnjima i prema prijateljima, nego i prema neprijateljima, te da je upravo milost Božja i blagodat ono ka čemu hrišćani treba uvek da teže i da to uvek žele, jer nam to menja život nabolje.
- Ne rešavaju sve atomske bombe, nego mnogo više rešava milost Božja, blagodat koja drži i čuva ovaj svet, koju mi neprestano prizivamo, ona obnavlja našu pamet i naše misli, naša osećanja i uliva u srca naša ljubav, ne samo prema bližnjima i prema prijateljima, nego i prema neprijateljima. To je ono što hrišćani uvek treba da žele i da prema tome teže, da se useli Božja blagodat, Božja milost, Božja mudrost u srca svih nas, u srca svih ljudi, da ona opredeljuje i naše odluke i sve ono što u životu radimo. Post je izuzetna prilika da se popravimo, da krenemo ka oboženju, da odbacimo ono što ne valja i to je već veliko delo i veliki doprinos, ne samo za nas, nego za ceo svet. Kažemo mi hrišćani da post i molitva čine čuda, zaista čine čuda, ali ta čuda počinju od naših srca, od naših misli, dobra promena u našim mislima, u našim raspoloženjima, promena prema dobru, prema volji Božjoj da se usmerimo, to je već jedno malo čudo. A kada krenemo da činimo dobro, svaki od nas može da učini ne samo neka mala dobra, neka mala dela, nego može i da učini veoma, veoma mnogo za spasenje naše i naših bližnjih - besedio je mitropolit Joanikije.
Arhijerejska liturgija i rukoproizvođenje u čin ipođakona Darka Stefanovića u hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene doneli su radost i duhovnu snagu, a nadahnute reči episkopa šabačkog o praštanju i ljubavi bile su podsećanje na suštinu pravoslavnog života.
Arheološka istraživanja u porti jedne od najlepših svetinja Srbije, manastira Pustinja kod Prijepolja, otkrila su ostatke građevina iz XVI i XVII veka, kao i neverovatne artefakte koji osvetljavaju bogatu istoriju i duhovno nasleđe ovog svetog mesta.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne Isakija, Dalmata i Favsta po starom, dok se po novom kalendaru obeležava praznik Nerukotvorene ikone Isusa Hrista. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Roka, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada dođu razočaranje, gubitak i neizvesnost, lako je zaboraviti na zahvalnost, a pouka velikog ruskog duhovnika podseća zašto ni u najtežim danima ne treba izgubiti blagodarno srce.
Žena je mesecima gledala iste jezive prizore čim bi sklopila oči, a vladika Nikolaj Velimirović ponudio joj je drugačije objašnjenje i ukazao na greh od kojeg čovek ne može jednostavno pobeći.
Vlasti Jordana najavile su da će uoči jubileja 2030. godine biti izgrađeni kompleks za hodočasnike i muzej, uz velika ulaganja u Al-Magtas, tradicionalno mesto Hristovog krštenja
Više pravoslavnih crkava pozvalo je vernike da precizno navedu poreklo i versku pripadnost, što bi moglo da pruži jasniju sliku o brojnosti pravoslavaca na petom kontinentu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Sveti Teofan Zatvornik u misli za 27. nedelju po Pedesetnici poziva nas da duboko uronimo u duhovnu pripremu za praznik Božića, koji se slavi kroz rođenje Isusa Hrista. On nas podseća da ovaj praznik nije samo spoljašnja radost, već i unutrašnja, duhovna priprema koja ima višestruki značaj. Sveti Teofan nas upućuje da shvatimo značaj Božića ne samo kroz spoljnu manifestaciju rođenja Hrista, već kroz razumevanje dubokih teoloških i istorijskih aspekata tog događaja.
Mada epitimija nekad može biti teška i shvatati se kao kazna, crkva je tumači kao "blagodatni lek" za onoga ko je odstupio od Boga kome i treba što pre da se vrati.
Prema predanju, za istoriju ovog manastira vezuju se Sveti Sava, kralj Dragutin i despot Đurađ Branković, a upravo je u vreme Brankovića Sveti Stefan postao njegov nebeski zaštitnik.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Gradimir Stanić ostavio je dubok trag u crkvenom izdavaštvu i saradnji sa najznačajnijim srpskim duhovnicima, a iza njega su ostala brojna izdanja posvećena veri, predanju i kulturnom nasleđu.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Prema predanju, za istoriju ovog manastira vezuju se Sveti Sava, kralj Dragutin i despot Đurađ Branković, a upravo je u vreme Brankovića Sveti Stefan postao njegov nebeski zaštitnik.
Shiarhimandrit Zosima Sokur govori o značaju molitve, ispovesti, pričešća i duhovne pripreme pred Uspenje Presvete Bogorodice, podsećajući da uzdržanje nije samo pitanje hrane, već i pitanje promene života.