Metropolitan grupa, u vlasništvu ljubljanske nadbiskupije, u svom sefu ima skoro 130 kilograma zlata, po aktuelnim tržišnim cenama, vrednog više od deset miliona evra.
Metropolitan grupa, koja je poslovni entitet u vlasništvu Ljubljanske nadbiskupije, centralne institucije Rimokatoličke crkve u Sloveniji, u svom trezoru čuva gotovo 130 kilograma zlata, čija vrednost prema aktuelnim tržišnim cenama premašuje deset miliona evra, objavio je nedavno slovenački portal Uncensored. Nadbiskupija upravlja različitim poslovnim poduhvatima, uključujući Metropolitan grupu, kako bi podržala svoje verske, obrazovne i humanitarne aktivnosti koja je u vlasništvu Ljubljanske nadbiskupije,
Nadbiskupija ulaže u zlato višak novca koji generiše, uglavnom gazdujući šumama u vlasništvu Crkve, navodi taj porta. Crkva je najveći privatni vlasnik šuma u Sloveniji i poseduje više od 10.802 hektara samo na području Bleda, gde posluje Šumarija Bled, deo Metropoliten grupe.
Kako prenosi slovenački portal Mladina, prema poslednjem izveštaju Metropolitane, do kraja 2023. godine kompanija je posedovala skoro 127 kilograma zlata. Na kraju te godine vrednost te količine zlata procenjena je na 7,6 miliona evra, ali pošto je zlato u međuvremenu poskupelo, ono sada vredi više od 10,5 miliona evra.
Youtube/BBC News
Prema podacima iz godišnjih izveštaja, Metropolitana je počela da ulaže u zlato 2022. godine, kada je otkupila prvih 49 kilograma.
Kompanija je investirala i u akcije osiguravajućeg društva Triglav, u nemački investicioni fond i obveznice LIGA banke iz Regenzburga, koja, kako piše na njihovom sajtu, uglavnom služi „finansijskim potrebama Katoličke crkve i njenih institucija“. Ukupna vrednost svih akcija na kraju 2023. godine bila je nešto veća od dva miliona evra.
Metropolitan Group je u 100 odsto vlasništvu Ljubljanske nadbiskupije. Pod njenim okriljem su matično preduzeće Metropolitana, koje pored eparhijske knjižare, gazduje šumama u Gornjoj Savinjskoj dolini i pomenutom Šumijom Bled, gde se bavi prodajom drveta, građevinarstvom i turizmom. Kompanija se bavi i gazdovanjem šumama u Italiji.
Ova tradicija je bila prisutna kod katoličkog stanovništva Balkana, gde je tetoviranje služilo za zaštitu žena od harema, a muškaraca od regrutacije u janjičare. Tetovirani Simboli su često bili povezani sa krstom. Iako se običaj uglavnom praktikovao među adolescentima, i danas ga je moguće videti kod starijih žena, kao trag drevnih običaja iz vremena Osmanskog carstva.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za utorak siropusne sedmice otkriva kako jedan pogled Hristov može osvetliti i najzamračenu dušu, donoseći život i mir.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Isidora Pelusiota po starom i Svetog velikomučenika Teodora Tirona po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Sedmoricu osnivača Reda slugu Blažene Device Marije, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
U trenutku najveće nevolje, objašnjenje velikog duhovnika 20. veka otkriva kako pravoslavlje tumači nevinost, bol i mesto duše u večnosti, pružajući utehu i snagu svima koji veruju.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Novoosvećeni hram Svetih Kirila i Metodija postao je simbol zajedništva i duhovnog mosta između naroda, dok patrijarhove reči podsećaju da ljubav nadilazi sve granice.
Predstojatelj Srpske pravoslavne crkve istakao je da Srbi vekovima nose pečat Hristov i da identitet čuvaju tamo gde grade hramove, poručivši da različitosti nisu povod za razdvajanje, već darovi koji vode ka zajedništvu.
Župnik Željko Lovrić i njegovi stihovi "Ispovest sa asfalta" izazvali su snažne reakcije, otvarajući bolno pitanje autentične vere, greha i susreta s Hristom tamo gde se On najmanje očekuje.
Životna priča Dena Rehila pokazuje kako trauma, gubitak i luksuz ne mogu zameniti unutrašnji mir, dok duhovno preobraženje može promeniti život od korena.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Uz sasluženje episkopa mohačkog Damaskina, liturgiju je služio mitropolit bački Irinej, koji je u besedi istakao životne poruke svetih Simeona i Ane i podsetio vernike na moć molitve, ljubavi i posvećenja Bogu.