Metropolitan grupa, u vlasništvu ljubljanske nadbiskupije, u svom sefu ima skoro 130 kilograma zlata, po aktuelnim tržišnim cenama, vrednog više od deset miliona evra.
Metropolitan grupa, koja je poslovni entitet u vlasništvu Ljubljanske nadbiskupije, centralne institucije Rimokatoličke crkve u Sloveniji, u svom trezoru čuva gotovo 130 kilograma zlata, čija vrednost prema aktuelnim tržišnim cenama premašuje deset miliona evra, objavio je nedavno slovenački portal Uncensored. Nadbiskupija upravlja različitim poslovnim poduhvatima, uključujući Metropolitan grupu, kako bi podržala svoje verske, obrazovne i humanitarne aktivnosti koja je u vlasništvu Ljubljanske nadbiskupije,
Nadbiskupija ulaže u zlato višak novca koji generiše, uglavnom gazdujući šumama u vlasništvu Crkve, navodi taj porta. Crkva je najveći privatni vlasnik šuma u Sloveniji i poseduje više od 10.802 hektara samo na području Bleda, gde posluje Šumarija Bled, deo Metropoliten grupe.
Kako prenosi slovenački portal Mladina, prema poslednjem izveštaju Metropolitane, do kraja 2023. godine kompanija je posedovala skoro 127 kilograma zlata. Na kraju te godine vrednost te količine zlata procenjena je na 7,6 miliona evra, ali pošto je zlato u međuvremenu poskupelo, ono sada vredi više od 10,5 miliona evra.
Youtube/BBC News
Prema podacima iz godišnjih izveštaja, Metropolitana je počela da ulaže u zlato 2022. godine, kada je otkupila prvih 49 kilograma.
Kompanija je investirala i u akcije osiguravajućeg društva Triglav, u nemački investicioni fond i obveznice LIGA banke iz Regenzburga, koja, kako piše na njihovom sajtu, uglavnom služi „finansijskim potrebama Katoličke crkve i njenih institucija“. Ukupna vrednost svih akcija na kraju 2023. godine bila je nešto veća od dva miliona evra.
Metropolitan Group je u 100 odsto vlasništvu Ljubljanske nadbiskupije. Pod njenim okriljem su matično preduzeće Metropolitana, koje pored eparhijske knjižare, gazduje šumama u Gornjoj Savinjskoj dolini i pomenutom Šumijom Bled, gde se bavi prodajom drveta, građevinarstvom i turizmom. Kompanija se bavi i gazdovanjem šumama u Italiji.
Ova tradicija je bila prisutna kod katoličkog stanovništva Balkana, gde je tetoviranje služilo za zaštitu žena od harema, a muškaraca od regrutacije u janjičare. Tetovirani Simboli su često bili povezani sa krstom. Iako se običaj uglavnom praktikovao među adolescentima, i danas ga je moguće videti kod starijih žena, kao trag drevnih običaja iz vremena Osmanskog carstva.
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Usledila je poseta Srpskoj pravoslavnoj opštoj gimnaziji "Kantakuzina Katarina Branković" i Duhovnom centru na Svetom Duhu, gde se gost upoznao sa obrazovnim programom i duhovnim životom te crkveno-školske institucije.
Osim fizičke štetnosti, pušenje se u duhovnom smislu posmatra kao strast, odnosno zavisnost koja zarobljava čoveka i udaljava ga od unutrašnje slobode, duhovne trezvenosti, a samim tim i od Boga.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U Drenskom Rebru, na mestu od istorijskog značaja, obavljen je sveti čin monašenja sestara Stefanide i Lidije. Njihov postrig ne označava samo početak monaškog puta, već i postavljanje temelja prvog pravoslavnog manastira u Sloveniji, donoseći novu nadu pravoslavnim vernicima u ovoj zemlji.
Govoreći na 44. konferenciji Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), koja se trenutno održava u Rimu, Lav je istakao da Katolička crkva podržava ''sve inicijative da se okonča skandal gladi u svetu".
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Jedni od onih koji su svoje čudo pronašli u porti manastira, dok su molili svece - da umole Boga da im podari porod, su Slobodan i Jelena Gemaljević - supružnici iz Kragujevca.
Na praznik srpskog jedinstva, episkop osječkopoljski i baranjski poručio da lažne vrednosti kao otrov razaraju narod, udaljavajući ga od Hrista i večnog smisla života.