Metropolitan grupa, u vlasništvu ljubljanske nadbiskupije, u svom sefu ima skoro 130 kilograma zlata, po aktuelnim tržišnim cenama, vrednog više od deset miliona evra.
Metropolitan grupa, koja je poslovni entitet u vlasništvu Ljubljanske nadbiskupije, centralne institucije Rimokatoličke crkve u Sloveniji, u svom trezoru čuva gotovo 130 kilograma zlata, čija vrednost prema aktuelnim tržišnim cenama premašuje deset miliona evra, objavio je nedavno slovenački portal Uncensored. Nadbiskupija upravlja različitim poslovnim poduhvatima, uključujući Metropolitan grupu, kako bi podržala svoje verske, obrazovne i humanitarne aktivnosti koja je u vlasništvu Ljubljanske nadbiskupije,
Nadbiskupija ulaže u zlato višak novca koji generiše, uglavnom gazdujući šumama u vlasništvu Crkve, navodi taj porta. Crkva je najveći privatni vlasnik šuma u Sloveniji i poseduje više od 10.802 hektara samo na području Bleda, gde posluje Šumarija Bled, deo Metropoliten grupe.
Kako prenosi slovenački portal Mladina, prema poslednjem izveštaju Metropolitane, do kraja 2023. godine kompanija je posedovala skoro 127 kilograma zlata. Na kraju te godine vrednost te količine zlata procenjena je na 7,6 miliona evra, ali pošto je zlato u međuvremenu poskupelo, ono sada vredi više od 10,5 miliona evra.
Youtube/BBC News
Prema podacima iz godišnjih izveštaja, Metropolitana je počela da ulaže u zlato 2022. godine, kada je otkupila prvih 49 kilograma.
Kompanija je investirala i u akcije osiguravajućeg društva Triglav, u nemački investicioni fond i obveznice LIGA banke iz Regenzburga, koja, kako piše na njihovom sajtu, uglavnom služi „finansijskim potrebama Katoličke crkve i njenih institucija“. Ukupna vrednost svih akcija na kraju 2023. godine bila je nešto veća od dva miliona evra.
Metropolitan Group je u 100 odsto vlasništvu Ljubljanske nadbiskupije. Pod njenim okriljem su matično preduzeće Metropolitana, koje pored eparhijske knjižare, gazduje šumama u Gornjoj Savinjskoj dolini i pomenutom Šumijom Bled, gde se bavi prodajom drveta, građevinarstvom i turizmom. Kompanija se bavi i gazdovanjem šumama u Italiji.
Ova tradicija je bila prisutna kod katoličkog stanovništva Balkana, gde je tetoviranje služilo za zaštitu žena od harema, a muškaraca od regrutacije u janjičare. Tetovirani Simboli su često bili povezani sa krstom. Iako se običaj uglavnom praktikovao među adolescentima, i danas ga je moguće videti kod starijih žena, kao trag drevnih običaja iz vremena Osmanskog carstva.
Od Adama do proroka Danila, kroz rodoslov, oganj peći i tiho iščekivanje Mesije otkriva se kako je nada sačuvana u vremenima kada je ljudski život malo vredeo, a vera se prenosila kao upaljena sveća kroz mrak.
U trenucima prelaska iz starog u novo leto Gospodnje, s molitvenikom u rukama, veru, nadu i blagoslov, zakoračajte ka miru, ljubavi prema bližnjima i životu u skladu sa Božjom voljom.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Novoosvećeni hram Svetih Kirila i Metodija postao je simbol zajedništva i duhovnog mosta između naroda, dok patrijarhove reči podsećaju da ljubav nadilazi sve granice.
Predstojatelj Srpske pravoslavne crkve istakao je da Srbi vekovima nose pečat Hristov i da identitet čuvaju tamo gde grade hramove, poručivši da različitosti nisu povod za razdvajanje, već darovi koji vode ka zajedništvu.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Poruka iz sure El-Asr, izdvojena za 30. decembar u knjizi „Kuran – 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje“, podseća kako vera, dobra dela, istina i strpljenje mogu promeniti tok naših izbora.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Nedoumica pravoslavnih vernika pred 31. decembar i 1. januar dobija jasan i smiren odgovor sveštenika, koji podseća da se vreme ne „slavi“, već predaje Bogu.