Liturgijskim sabranjem svečano je proslavljena blažena uspomena na Svetog Danila Ispovednika, episkopa gornjokarlovačkog.
Sveti Danilo Ispovednik, episkop gornjokarlovački i plaščanski, predstavlja jednog od najuzvišenijih i najcenjenijih crkvenih velikana koji je ostavio neizbrisiv trag u istoriji Sprske pravoslavne crkve i naroda. Obeležavanje njegovog praznika započelo je večernjim bogosluženjem sa petohlebnicom, koje je služio episkop gornjokarlovački Gerasim.
U ovom uzvišenom činu, vladici su sasluživali protojerej-stavrofor Radoslav Anđelić, prezviter Duško Živanić i protođakon Nebojša Anđić. Po završetku zaamvone molitve, episkop Gerasim je osveštao slavski kolač i žito u čast Svetog Danila, kao i svih ispovednika Eparhije gornjokarlovačke.
Foto: SPC / Eparhija gornjokarlovačka
Proslava je započela večernjim bogosluženjem sa petohlebnicom
Sveti Danilo Ispovednik, rođen na Božić 1715. godine u Srpskim Moravicama, od malih nogu pokazivao je neobičnu duhovnu zrelost. Odrastajući u pobožnoj porodici Milete i Stojane, Danilo je vrlo brzo postao svetionik pravoslavne vere.
Njegovo duhovno putovanje započelo je u manastiru Gomirje, gde je s ljubavlju učio od svog duhovnog oca, episkopa Danila Ljubotine, koji ga je kasnije i rukopoložio za jerođakona i jeromonaha. Kao mladi sveštenik, Danilo je hrabro branio pravoslavnu veru u vreme kada je unijatski episkop Teofil (Pašić) vršio pritisak na verni narod.
Njegovo posvećenje Crkvi nije bilo samo u duhovnom smislu, već i u praktičnom. Kao episkop, Danilo je bio istinski graditelj. Na svom čelu imao je manastir Gomirje, koji je obogatio bogatstvom knjiga i odeždi, osnivajući ikonoslovnu školu koju je vodio Simeon Baltić, monah iz Hopova. Na gradilištima Eparhije, zadužbine Svetog Danila svedoče o njegovoj predanosti i viziji.
Njegova graditeljska delatnost bila je naročito značajna za Plaško, gde je, uprkos velikim teškoćama, uspeo da zameni dotrajale drvene hramove zidanim. Veliki graditeljski poduhvat bilo je i podizanje katedralnog hrama posvećenog Vavedenju Presvete Bogorodice, koji je osvećen 30. avgusta 1763. godine.
Foto: SPC / Eparhija gornjokarlovačka
Kivot sa moštima Svetog Danila Ispovednika
Međutim, svetitelj je bio mnogo više od graditelja crkava i manastira. Njegova duhovna borba bila je usmerena na očuvanje pravoslavne vere u oblasti Žumberka, koja je u to vreme bila pod velikim pritiscima rimokatoličke Crkve.
I ako su napori Svetog Danila bili usmereni ka duhovnom spasenju naroda, gubitak Žumberka bio je jedan od njegovih najvećih duhovnih šokova, jer su mu mnogi napori ostali neuspešni. No, i u ovoj nesreći, njegova plemenita duša nastavila je da se bori za pravdu, u duhu pomirenja, kada je 1770. godine otišao u Trst da pomiri Srbe i Grke.
Njegov život je bio ispunjen pobožnošću, samopregorom i ljubavlju prema Bogu. Nije jeo meso otkako je postao kaluđer i živeo je u strogoj skromnosti. Danilo je bio episkop koji nije samo brinuo o duhovnim potrebama svoga naroda, već je i upravljao Crkvom s posebnim duhom brige i ljubavi za sve ljude, siromašne i potrebite.
Jedno od poznatih svedočenja o njegovoj velikodušnosti dolazi od protomanojla Grbića, koji je spomenuo pismo koje je Danilo napisao svom zameniku u Beču, u kojem je preporučivao da se pomogne siromašnim komšijama.
Po njegovoj smrti, 27. januara 1771. godine, u 55. godini života, episkop Danilo je sahranjen u svojoj zadužbini, u kripti katedralnog hrama u Plaškom, pored svog duhovnog oca, episkopa Danila Ljubotine. Iako je njegov grob tokom Drugog svetskog rata bio devastiran, kasnije je pronađen sa moštima u Sabornoj crkvi u Plaškom, zahvaljujući istraživačkom radu đakona Budimira Kokotovića, a na osnovu predanja i arhivskih dokumenata.
Foto: SPC / Eparhija gornjokarlovačka
Kivot sa moštima Svetog Danila Ispovednika
Zahvaljujući izuzetnim naporima episkopa gornjokarlovačkog Gerasima, 2022. godine je na svečan način unet u Diptih svetih, sa datumom praznovanja 9. februara (27. januara po starom kalendaru). Ovaj dan predstavlja dan sećanja na jednog od najsvetijih arhijereja našeg naroda, čoveka koji je svojim životom i radom pokazao kako se istinski služi Bogu i narodu.
Na praznik Svetog Danila Ispovednika, mi se setimo ne samo njegovih duhovnih i graditeljskih dostignuća, već i njegove hrabrosti da održi veru, i to u najtežim vremenima. Njegovo ime živeće u srcima vernika i kroz zadužbine koje je ostavio, a dan 9. februara biće podsećanje na jednog od najvećih svetitelja u istoriji naše Crkve.
Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska organizuje niz događaja u znak sećanja na umirovljenog episkopa, a centralni pomen biće služen 23. februara uz prisustvo istaknutih duhovnika i intelektualaca.
Dok se joga u savremenom društvu promoviše kao način postizanja fizičkog i mentalnog balansa, episkop zvorničko-tuzlanski otvoreno govori o rizicima koje ova praksa nosi za pravoslavne vernike i poziva na očuvanje svetosavske vere.
Oni koji su bili nižeg rasta vaskrsnuće kao nešto viši, oni koji su bili višeg, kao niži, tako da ćemo po vaskrsenju svi biti iste visine i pošto ćemo moći da prolazimo kroz čvrstu materiju, moći ćemo da se prožimamo.
U Nedelju krsnopoklonu, svetitelj jasno poručuje da bez krsnog znamenja nema istinskog hoda za Gospodom – jer se upravo kroz stradanje duša čisti i priprema za večnu radost.
U Krstopoklonoj nedelji setimo se Svete carice Jelene, žene koja je od skromnih početaka postala simbol hrišćanskog spasenja, čineći Krst hrišćanskim znamenjem koje prevazilazi granice vremena.
Na opelu nevinim žrtvama koje su izgubile život u noći koja je zauvek promenila Kočane i ostavila prazne školske klupe, arhiepiskop Stefan uputio je poruku koja tera suze na lice, ali istovremeno podseća na suštinu pravoslavne vere – veru u život večni.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Vernici su se okupili na molitvenom sabranju, gde je episkop gornjokarlovački u nadahnutoj besedi govorio o tajni vremena, spasenju duše i putu ka svetosti.
U besedi posle liturgije u drevnom hramu Svetog Nikolaja Mirlikijskog u Rijeci, poglavar Srpske pravoslavne crkve istakao je da je vera osnova svakog života, naglasivši težinu hrišćanskog poziva i snagu krsta u životu svakog pravoslavnog hrišćanina.
Noćni napad na dve svetinje: Hram Svetog Spiridona i Hram Svetog oca Nikolaja postali cilj napada i uznemirili vernike, dok policija traži počinioce ovih incidenata.
Uoči praznika posvećenog zaštitniku Eparhije gornjokarlovačke Svetom Savi Gornjokarlovačkom, episkop valjevski doneo je na dar čestice moštiju Svetog Nikolaja Žičkog i Ohridskog i Prepodobnog Justina Ćelijskog, a proslava je nastavljena narednog dana uz liturgiju, osveštavanje slavskih darova i trpezu ljubavi.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je Akatist Presvetoj Bogorodici, uzneo molitve za spokoj duša nastradalih i za isceljenje povređenih u nesreći koja je potresla ceo region.
Na svečanosti povodom godišnice Vojne akademije, patrijarh srpski istakao je neraskidivu vezu između vojne službe i duhovne snage, podsećajući mlade oficire da su znanje, vera i ljubav prema otadžbini temelji nepobedivosti.
Poziv na rušenje saborne crkve u Prištini izazvao je duboku zabrinutost među Srbima i svim onima koji veruju u očuvanje kulturnog nasleđa, dok Eparhija raško-prizrenska oštro osuđuje ovaj ekstremistički čin.
U hramu Svetog Jovana Krstitelja služena je sveta liturgija, koju je predvodio episkop istočnoamerički Irinej, uz prisustvo uglednih gostiju i mnogobrojnih vernika, koji su u sabranju doživeli duhovnu radost i blagoslov zajedništva.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je Akatist Presvetoj Bogorodici, uzneo molitve za spokoj duša nastradalih i za isceljenje povređenih u nesreći koja je potresla ceo region.
U svetogorskim manastirima časovnici postoje, ali ne diktiraju život. Podvižnici žive po vizantijskom računanju vremena, gde je 12 časova onda kada počinje zalazak sunca.
Starešina hrama hrama Svete Trojice je detaljno opisao dan kada je, po pozivu prijatelja, otišao u kuću čoveka koji je tvrdio da predmeti mirotoče onda kada počne da poje crkvene pesme.
U manastiru je otkriven stari živopis, koji datira s kraja 13. veka. 2016. godine je raslojen jedan deo, a 2017. se nastavilo sa mehaničkim suvim čišćenjem. Tada je i otkrivena freska Strašni sud.
I vi imate Srbe, pravoslavne, koji usred Velikog posta jedu, piju, pevaju i proslavljavu ubistvo mladih ljudi. To je ruganje njihovoj žrtvi i ruganje Bogu. I mislite da se može očekivati neki boljitak kad se tako ulazi u brak., konstatuje i pita otac Predrag Popović.
Desert bogat aromama narandže, oraha i začina, bez mleka i jaja, koji donosi duhovnu i kulinarsku harmoniju na vašu trpezu. Ovaj kolač je jednostavan, ali nezaboravan.