Liturgijskim sabranjem svečano je proslavljena blažena uspomena na Svetog Danila Ispovednika, episkopa gornjokarlovačkog.
Sveti Danilo Ispovednik, episkop gornjokarlovački i plaščanski, predstavlja jednog od najuzvišenijih i najcenjenijih crkvenih velikana koji je ostavio neizbrisiv trag u istoriji Sprske pravoslavne crkve i naroda. Obeležavanje njegovog praznika započelo je večernjim bogosluženjem sa petohlebnicom, koje je služio episkop gornjokarlovački Gerasim.
U ovom uzvišenom činu, vladici su sasluživali protojerej-stavrofor Radoslav Anđelić, prezviter Duško Živanić i protođakon Nebojša Anđić. Po završetku zaamvone molitve, episkop Gerasim je osveštao slavski kolač i žito u čast Svetog Danila, kao i svih ispovednika Eparhije gornjokarlovačke.
Foto: SPC / Eparhija gornjokarlovačka
Proslava je započela večernjim bogosluženjem sa petohlebnicom
Sveti Danilo Ispovednik, rođen na Božić 1715. godine u Srpskim Moravicama, od malih nogu pokazivao je neobičnu duhovnu zrelost. Odrastajući u pobožnoj porodici Milete i Stojane, Danilo je vrlo brzo postao svetionik pravoslavne vere.
Njegovo duhovno putovanje započelo je u manastiru Gomirje, gde je s ljubavlju učio od svog duhovnog oca, episkopa Danila Ljubotine, koji ga je kasnije i rukopoložio za jerođakona i jeromonaha. Kao mladi sveštenik, Danilo je hrabro branio pravoslavnu veru u vreme kada je unijatski episkop Teofil (Pašić) vršio pritisak na verni narod.
Njegovo posvećenje Crkvi nije bilo samo u duhovnom smislu, već i u praktičnom. Kao episkop, Danilo je bio istinski graditelj. Na svom čelu imao je manastir Gomirje, koji je obogatio bogatstvom knjiga i odeždi, osnivajući ikonoslovnu školu koju je vodio Simeon Baltić, monah iz Hopova. Na gradilištima Eparhije, zadužbine Svetog Danila svedoče o njegovoj predanosti i viziji.
Njegova graditeljska delatnost bila je naročito značajna za Plaško, gde je, uprkos velikim teškoćama, uspeo da zameni dotrajale drvene hramove zidanim. Veliki graditeljski poduhvat bilo je i podizanje katedralnog hrama posvećenog Vavedenju Presvete Bogorodice, koji je osvećen 30. avgusta 1763. godine.
Foto: SPC / Eparhija gornjokarlovačka
Kivot sa moštima Svetog Danila Ispovednika
Međutim, svetitelj je bio mnogo više od graditelja crkava i manastira. Njegova duhovna borba bila je usmerena na očuvanje pravoslavne vere u oblasti Žumberka, koja je u to vreme bila pod velikim pritiscima rimokatoličke Crkve.
I ako su napori Svetog Danila bili usmereni ka duhovnom spasenju naroda, gubitak Žumberka bio je jedan od njegovih najvećih duhovnih šokova, jer su mu mnogi napori ostali neuspešni. No, i u ovoj nesreći, njegova plemenita duša nastavila je da se bori za pravdu, u duhu pomirenja, kada je 1770. godine otišao u Trst da pomiri Srbe i Grke.
Njegov život je bio ispunjen pobožnošću, samopregorom i ljubavlju prema Bogu. Nije jeo meso otkako je postao kaluđer i živeo je u strogoj skromnosti. Danilo je bio episkop koji nije samo brinuo o duhovnim potrebama svoga naroda, već je i upravljao Crkvom s posebnim duhom brige i ljubavi za sve ljude, siromašne i potrebite.
Jedno od poznatih svedočenja o njegovoj velikodušnosti dolazi od protomanojla Grbića, koji je spomenuo pismo koje je Danilo napisao svom zameniku u Beču, u kojem je preporučivao da se pomogne siromašnim komšijama.
Po njegovoj smrti, 27. januara 1771. godine, u 55. godini života, episkop Danilo je sahranjen u svojoj zadužbini, u kripti katedralnog hrama u Plaškom, pored svog duhovnog oca, episkopa Danila Ljubotine. Iako je njegov grob tokom Drugog svetskog rata bio devastiran, kasnije je pronađen sa moštima u Sabornoj crkvi u Plaškom, zahvaljujući istraživačkom radu đakona Budimira Kokotovića, a na osnovu predanja i arhivskih dokumenata.
Foto: SPC / Eparhija gornjokarlovačka
Kivot sa moštima Svetog Danila Ispovednika
Zahvaljujući izuzetnim naporima episkopa gornjokarlovačkog Gerasima, 2022. godine je na svečan način unet u Diptih svetih, sa datumom praznovanja 9. februara (27. januara po starom kalendaru). Ovaj dan predstavlja dan sećanja na jednog od najsvetijih arhijereja našeg naroda, čoveka koji je svojim životom i radom pokazao kako se istinski služi Bogu i narodu.
Na praznik Svetog Danila Ispovednika, mi se setimo ne samo njegovih duhovnih i graditeljskih dostignuća, već i njegove hrabrosti da održi veru, i to u najtežim vremenima. Njegovo ime živeće u srcima vernika i kroz zadužbine koje je ostavio, a dan 9. februara biće podsećanje na jednog od najvećih svetitelja u istoriji naše Crkve.
Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska organizuje niz događaja u znak sećanja na umirovljenog episkopa, a centralni pomen biće služen 23. februara uz prisustvo istaknutih duhovnika i intelektualaca.
Dok se joga u savremenom društvu promoviše kao način postizanja fizičkog i mentalnog balansa, episkop zvorničko-tuzlanski otvoreno govori o rizicima koje ova praksa nosi za pravoslavne vernike i poziva na očuvanje svetosavske vere.
Oni koji su bili nižeg rasta vaskrsnuće kao nešto viši, oni koji su bili višeg, kao niži, tako da ćemo po vaskrsenju svi biti iste visine i pošto ćemo moći da prolazimo kroz čvrstu materiju, moći ćemo da se prožimamo.
U četvrtak Sedmice bludnog sina, Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi razmatra duboku razliku između očekivanja Gospoda i smrti, pozivajući nas na staloženost i strpljenje, ali i na život u radosti u Gospodu, čak i u trenucima očekivanja.
Iguman manastira Ribnica objašnjava kroz konkretne primere da li iza nečijih problema stoji bolest ili delovanje zlih sila, daje duhovne savete i ukazuje na molitveni put koji otkriva pravu prirodu patnje.
Pitanje koje nije jasno mnogima tiče se načina na koji se tradicija proslavljanja kućnog sveca prenosi na ženske članove porodice, posebno u slučajevima kada žena dolazi u novu porodicu, nakon braka.
Na današnji praznik, prisećamo se svedočanstava o događaju koji se odigrao pred ikonom Svetog velikomučenika Dimitrija u Solunu. Ovaj neobični susret sa svetiteljem, u trenutku kada su sile protiv pravoslavlja bile brojčano nadmoćnije, postao je simbol borbe za slobodu, veru i opstanak srpskog naroda.
Vernici su se okupili na molitvenom sabranju, gde je episkop gornjokarlovački u nadahnutoj besedi govorio o tajni vremena, spasenju duše i putu ka svetosti.
U besedi posle liturgije u drevnom hramu Svetog Nikolaja Mirlikijskog u Rijeci, poglavar Srpske pravoslavne crkve istakao je da je vera osnova svakog života, naglasivši težinu hrišćanskog poziva i snagu krsta u životu svakog pravoslavnog hrišćanina.
Noćni napad na dve svetinje: Hram Svetog Spiridona i Hram Svetog oca Nikolaja postali cilj napada i uznemirili vernike, dok policija traži počinioce ovih incidenata.
Uoči praznika posvećenog zaštitniku Eparhije gornjokarlovačke Svetom Savi Gornjokarlovačkom, episkop valjevski doneo je na dar čestice moštiju Svetog Nikolaja Žičkog i Ohridskog i Prepodobnog Justina Ćelijskog, a proslava je nastavljena narednog dana uz liturgiju, osveštavanje slavskih darova i trpezu ljubavi.
Hram Svete velikomučenice Nedelje u Karinu Gornjem ponovo je na meti nacionalističke mržnje – Eparhija dalmatinska najoštrije je osudila ovaj sramotni čin i pozvala na mir i ljubav u Hristu.
U srpskoj carskoj lavri Svetog Save i Svetog Simeona izneti su na celivanje čestice moštiju Svetog Vasilija Velikog, Svetog Jovana Zlatoustog i Svetog Grigorija Bogoslova, relikvija koja na njihov praznik vernicima donosi blagoslov i utehu.
Episkop budimljansko-nikšićki služio svetu liturgiju u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Ozrinićima kod Nikšića, gde je vernicima uputio snažnu poruku o smirenju, veri i opasnosti gordosti u duhovnom životu.
U trenutku duboke političke i moralne krize postavlja se pitanje zašto se od Crkve očekuje pozicioniranje koje bi bilo suprotno njenoj duhovnoj prirodi. U svom autorskom tekstu, koji prenosimo u celosti, prezviter Zoran Devrnja objašnjava kako ta pozicija utiče na jedinstvo u društvi i poverenje u institucije.
Iz Informativne službe SPC naglašavaju da svako ko je poznavao patrijarha Pavla, slušao njegove propovedi, čitao intervjue i bogoslovske tekstove ili gledao, retke emisije sa njim snimljene, zna da je bilo kakav pa i najblaži politički angažman bio apsolutno nemoguć u njegovom slučaju.
Ovo izuzetno jelo priprema se u crnogorskim, hercegovačkim i dalmatinskim krajevima, a u drevna vremena u toku kuge jeli su ga Mlečani. Saznajte kako se prema starom receptu priprema ovaj obrok koji je simbol snage i izdržljivosti.
Strast za alkoholom nije samo telesna slabost – ona pomračuje um, gasi razum i odvaja čoveka od Boga. Sveti Jovan Zlatoust nas opominje da pijanstvo nije samo prekomerno uživanje u piću, već i svaka strast koja zarobljava dušu.
Aleksandar Tkačenko objašnjava kako stres funkcioniše kao "stražar duše" i zašto je važno razumeti njegovu poruku umesto da ga potiskujemo. Njegovi saveti pomažu u pronalaženju unutrašnjeg mira i emocionalnog balansa.