Liturgijskim sabranjem svečano je proslavljena blažena uspomena na Svetog Danila Ispovednika, episkopa gornjokarlovačkog.
Sveti Danilo Ispovednik, episkop gornjokarlovački i plaščanski, predstavlja jednog od najuzvišenijih i najcenjenijih crkvenih velikana koji je ostavio neizbrisiv trag u istoriji Sprske pravoslavne crkve i naroda. Obeležavanje njegovog praznika započelo je večernjim bogosluženjem sa petohlebnicom, koje je služio episkop gornjokarlovački Gerasim.
U ovom uzvišenom činu, vladici su sasluživali protojerej-stavrofor Radoslav Anđelić, prezviter Duško Živanić i protođakon Nebojša Anđić. Po završetku zaamvone molitve, episkop Gerasim je osveštao slavski kolač i žito u čast Svetog Danila, kao i svih ispovednika Eparhije gornjokarlovačke.
Foto: SPC / Eparhija gornjokarlovačka
Proslava je započela večernjim bogosluženjem sa petohlebnicom
Sveti Danilo Ispovednik, rođen na Božić 1715. godine u Srpskim Moravicama, od malih nogu pokazivao je neobičnu duhovnu zrelost. Odrastajući u pobožnoj porodici Milete i Stojane, Danilo je vrlo brzo postao svetionik pravoslavne vere.
Njegovo duhovno putovanje započelo je u manastiru Gomirje, gde je s ljubavlju učio od svog duhovnog oca, episkopa Danila Ljubotine, koji ga je kasnije i rukopoložio za jerođakona i jeromonaha. Kao mladi sveštenik, Danilo je hrabro branio pravoslavnu veru u vreme kada je unijatski episkop Teofil (Pašić) vršio pritisak na verni narod.
Njegovo posvećenje Crkvi nije bilo samo u duhovnom smislu, već i u praktičnom. Kao episkop, Danilo je bio istinski graditelj. Na svom čelu imao je manastir Gomirje, koji je obogatio bogatstvom knjiga i odeždi, osnivajući ikonoslovnu školu koju je vodio Simeon Baltić, monah iz Hopova. Na gradilištima Eparhije, zadužbine Svetog Danila svedoče o njegovoj predanosti i viziji.
Njegova graditeljska delatnost bila je naročito značajna za Plaško, gde je, uprkos velikim teškoćama, uspeo da zameni dotrajale drvene hramove zidanim. Veliki graditeljski poduhvat bilo je i podizanje katedralnog hrama posvećenog Vavedenju Presvete Bogorodice, koji je osvećen 30. avgusta 1763. godine.
Foto: SPC / Eparhija gornjokarlovačka
Kivot sa moštima Svetog Danila Ispovednika
Međutim, svetitelj je bio mnogo više od graditelja crkava i manastira. Njegova duhovna borba bila je usmerena na očuvanje pravoslavne vere u oblasti Žumberka, koja je u to vreme bila pod velikim pritiscima rimokatoličke Crkve.
I ako su napori Svetog Danila bili usmereni ka duhovnom spasenju naroda, gubitak Žumberka bio je jedan od njegovih najvećih duhovnih šokova, jer su mu mnogi napori ostali neuspešni. No, i u ovoj nesreći, njegova plemenita duša nastavila je da se bori za pravdu, u duhu pomirenja, kada je 1770. godine otišao u Trst da pomiri Srbe i Grke.
Njegov život je bio ispunjen pobožnošću, samopregorom i ljubavlju prema Bogu. Nije jeo meso otkako je postao kaluđer i živeo je u strogoj skromnosti. Danilo je bio episkop koji nije samo brinuo o duhovnim potrebama svoga naroda, već je i upravljao Crkvom s posebnim duhom brige i ljubavi za sve ljude, siromašne i potrebite.
Jedno od poznatih svedočenja o njegovoj velikodušnosti dolazi od protomanojla Grbića, koji je spomenuo pismo koje je Danilo napisao svom zameniku u Beču, u kojem je preporučivao da se pomogne siromašnim komšijama.
Po njegovoj smrti, 27. januara 1771. godine, u 55. godini života, episkop Danilo je sahranjen u svojoj zadužbini, u kripti katedralnog hrama u Plaškom, pored svog duhovnog oca, episkopa Danila Ljubotine. Iako je njegov grob tokom Drugog svetskog rata bio devastiran, kasnije je pronađen sa moštima u Sabornoj crkvi u Plaškom, zahvaljujući istraživačkom radu đakona Budimira Kokotovića, a na osnovu predanja i arhivskih dokumenata.
Foto: SPC / Eparhija gornjokarlovačka
Kivot sa moštima Svetog Danila Ispovednika
Zahvaljujući izuzetnim naporima episkopa gornjokarlovačkog Gerasima, 2022. godine je na svečan način unet u Diptih svetih, sa datumom praznovanja 9. februara (27. januara po starom kalendaru). Ovaj dan predstavlja dan sećanja na jednog od najsvetijih arhijereja našeg naroda, čoveka koji je svojim životom i radom pokazao kako se istinski služi Bogu i narodu.
Na praznik Svetog Danila Ispovednika, mi se setimo ne samo njegovih duhovnih i graditeljskih dostignuća, već i njegove hrabrosti da održi veru, i to u najtežim vremenima. Njegovo ime živeće u srcima vernika i kroz zadužbine koje je ostavio, a dan 9. februara biće podsećanje na jednog od najvećih svetitelja u istoriji naše Crkve.
Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska organizuje niz događaja u znak sećanja na umirovljenog episkopa, a centralni pomen biće služen 23. februara uz prisustvo istaknutih duhovnika i intelektualaca.
Dok se joga u savremenom društvu promoviše kao način postizanja fizičkog i mentalnog balansa, episkop zvorničko-tuzlanski otvoreno govori o rizicima koje ova praksa nosi za pravoslavne vernike i poziva na očuvanje svetosavske vere.
Oni koji su bili nižeg rasta vaskrsnuće kao nešto viši, oni koji su bili višeg, kao niži, tako da ćemo po vaskrsenju svi biti iste visine i pošto ćemo moći da prolazimo kroz čvrstu materiju, moći ćemo da se prožimamo.
Mladenci sve češće biraju sredu i petak za venčanja, uprkos tome što Crkva te dane smatra neprimerenim za slavlje, a sveštenici upozoravaju na sve učestalije pokušaje zaobilaženja pravila.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na mestima gde je istorija bila teška, okupljanje vernika nosi poruku nade i nepokolebljivosti, dok vladika Heruvim poziva na hrabrost i jedinstvo u vremenu iskušenja.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
U hramu Svetog Nikolaja Čudotvorca u Rijeci služena je sveta Liturgija kakva se retko viđa — uz prisustvo trojice arhijereja Srpske pravoslavne crkve i dirljivu besedu o pozivu Hristovom, sabor u ovom delu Hrvatske ostavio je dubok duhovni trag i poruku zajedništva.
Vernici su se okupili na molitvenom sabranju, gde je episkop gornjokarlovački u nadahnutoj besedi govorio o tajni vremena, spasenju duše i putu ka svetosti.
Završena obnova i živopis Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice svedoče o istrajnosti srpske zajednice u Argentini i nasleđu koje i danas živi kroz veru, umetnost i zajedništvo
Nakon glasina o ukidanju bogosluženja i optužbi koje su se sa mreža prelile na teren, jerej iz Loznice objašnjava kako je nastala zabuna i zašto vernici, po crkvenom poretku, ne traže rešenja na ulici.
U okviru projekta „Molitva kao lek“, u ustanovu u kojoj se leče najdublje rane psihe uneta je duhovna dimenzija koja je izbrisala granice između lekara i pacijenata i otvorila prostor za drugačije razumevanje ozdravljenja.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
U besedi za petak 5. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o trenutku kada je Isus, stojeći pred osudom i porugom, izgovorio istinu koja nadilazi svaku ljudsku presudu.