U podgoričkom hramu Svetog Georgija i Svetih novomučenika momišićkih služena je liturgija u slavu mučenika koji su svedočili veru svojim životima, a nadahnuta beseda vladike Pajsija i izložba posvećena stradanju srpskog naroda obeležili su ovaj sveti trenutak.
U duhovnoj radosti i molitvenom sabranju, Crkva Svetog Georgija i Svetih novomučenika momišićkih u podgoričkom naselju Momišići proslavila je praznik svoje hramovne slave, na dan kada se slavi Sveti mučenici sevastijski i Sveti mučenici momišićki.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Vernici u hramu Svetog Georgija i Svetih novomučenika momišićkih
Liturgiju je služio episkop dioklijski Pajsije, uz sasluženje brojnog sveštenstva i sveštenomonaštva i molitveno učešće vernog naroda, dok je hor "Sveti Nikolaj Srpski" iz Nove Pazove svojim bogonadahnutim pojanjem uveličao ovaj sveti dan. Posle čitanja Jevanđelja, vladika Pajsije se obratio sabranima prazničnom besedom, podsećajući na hrabrost i veru mučenika, koji su svojim stradanjem posvedočili da vera pravoslavna nije tek jedna od mnogih teorija ljudskog uma, već život koji oživljava čoveka:
Foto: preuzeto sa spc.rs
Vladika Pajsije
- Mi danas proslavljamo one sluge Božje koje je Bog prilično davno već proslavio. Mi proslavljamo Svete sevastijske mučenike, koji su postradali u gradu Sevastiji u Maloj Aziji u prvoj polovini IV veka... Slavimo momišićke mučenike, četrdeset đaka i dva njihova učitelja – sveštenika, koji su takođe za ime Hristovo i veru pravoslavnu stradali od otomanskih vojnika... Iz primera mučenika sevastijskih i mučenika momišićkih mi vidimo da, iako vera naša sadrži dogmate, ona nije jedna od mnogobrojnih teorija koje postoje na zemlji, niti je plod ljudskog razuma, nego je vera koja oživljava čoveka. Kao što duša oživljava telo, tako i vera ova oživljava i dušu i telo - kazao je vladika Pajsije.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Freska Svetug novomučenika momišićkih
Nakon liturgije, episkop Pajsije je čestitao slavu ovogodišnjem domaćinu Aleksandru Drekaloviću, dok je domaćin za narednu godinu Miomir Mrvaljević. Sabranima se obratio i nastojatelj hrama, prezviter Pavle Božović, izražavajući zahvalnost svima koji su došli da uzveličaju ovaj sveti dan. Posebno je istakao prisustvo gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, koji je prvi put prisustvovao slavlju mučenika momišićkih, što je u narodu doživljeno kao znak duhovne obnove i početka novog poglavlja.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Hram Svetog Georgija i Svetih novomučenika momišićkih u podgoričkom naselju Momišići
U duhu sećanja i poštovanja mučeničke žrtve srpskog naroda, posle svete Liturgije otvorena je izložba "Simboli stradanja", koja je postavljena zahvaljujući nesebičnom zalaganju uprave Muzeja žrtava genocida iz Beograda. Dvadeset panoa sa isto toliko priča svedoče o stradanju srpskog naroda tokom Drugog svetskog rata, podsećajući sve vernike da sećanje na mučenike ne sme izbledeti, već da bude izvor snage i nade u vekovima koji dolaze.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Vladika Pajsije
U blagodatnoj radosti zajedništva, narod se sabrao oko svetih moštiju momišićkih mučenika, uveren da njihova žrtva i danas svedoči da vera pravoslavna nije prolazna misao, već život koji nadilazi smrt, snaga koja pobedonosno stoji iznad svake nepravde i gonjenja. Slava im i milost Božja na sve vekove!
U hramu posvećenom velikom ruskom svetitelju, na dan njegovog molitvenog proslavljanja u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, liturgijsko sabranje donelo je radost i duhovno ukrepljenje među parohijanima.
Dvodnevne svenarodne svečanosti u čast Svetog Simeona Mirotočivog završene su krsnim hodom koji je podsetio na snagu vere, značaj tradicije i neprekinuto trajanje svetorodne loze Nemanjića.
U paraklisu Svetog velikomučenika Teodora Tirona u kasarni „Topčider“, episkop lipljanski i vojni služio je liturgiju, osvetio slavske darove i sa starešinama i vojnicima prelomio slavski kolač, podsećajući na neraskidivu vezu između vojske i Crkve.
Uz liturgiju, besede episkopa i bogat duhovni program, vernici iz svih krajeva sabrali su se u manastiru Svetog Nikolaja Srpskog, osećajući snagu svetiteljeve ljubavi i blagoslova koji povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost srpskog naroda.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Dok Mitropolija tvrdi da sabor na Tominu nedelju održava na svojoj zemlji u duhu tradicije, inspekcija Ministarstva kulture sumnja da je narušen zaštićeni arheološki lokalitet.
Posle dugog čekanja i bezbrojnih obraćanja, gradska skupština je konačno donela odluku kojom je ispunjena višegodišnja želja stanovnika podgoričkog naselja Konik.
U saopštenju koje odjekuje kao opomena Mitropolija crnogorsko-primorska poziva na razboritost, smirenost i vraćanje temeljnim hrišćanskim vrednostima, ističući da je nasilje uvek lični, a ne kolektivni greh.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.
Od prizrenske Bogoslovije do parohija niškog kraja, život sveštenika Srboljuba Kaplarevića bio je posvećen ljudima, a ne javnosti; njegov odlazak otvorio je sećanja na službu koja se merila poverenjem, a ne rečima.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.