U hramu posvećenom velikom ruskom svetitelju, na dan njegovog molitvenog proslavljanja u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, liturgijsko sabranje donelo je radost i duhovno ukrepljenje među parohijanima.
Na dan kada je 1263. godine u Vladimiru sahranjen Sveti Aleksandar Nevski, veliki ruski knez i hrišćanski ratnik, u istoimenom hramu na Dorćolu svečano je obeležena hramovna slava. Svetu arhijerejsku liturgiju služio je episkop toplički Petar, uz sasluženje sveštenstva ovog hrama.
U prazničnoj atmosferi, ispunjenoj molitvom i duhovnom radošću, verni narod uznosio je blagodarnost Gospodu i Svetom Aleksandru Nevskom za njegovo molitveno zastupništvo.
Hram Svetog Aleksandra Nevskog na Dorćolu nosi duboke istorijske korene, svedočeći o kontinuitetu pravoslavne vere u srpskoj prestonici. Prvobitna crkva, podignuta 1877. godine, bila je skromna drvena građevina ispunjena opekom. Iako je 1891. godine srušena pod izgovorom urbanizacije, ideja o izgradnji dostojanstvenog hrama ostala je živa.
Gradnja današnjeg hrama započela je 1912. godine, prema projektu arhitekte Jelisavete Načič, u srpsko-vizantijskom stilu. Osvećenje temelja predvodio je mitropolit Dimitrije u prisustvu prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića. Zbog ratova, izgradnja je završena tek 1930. godine. Patrijarh srpski Varnava osvetio je hram, uz prisustvo kralja Aleksandra Karađorđevića, koji je darovao mramorni ikonostas, ikone i brojne druge ukrase.
Wikipedia
Hram Svetog Aleksandra Nevskog na Dorćolu
Hram je danas ne samo duhovno, već i umetničko središte. Ikone na ikonostasu izradio je Boris Seljanko, dok dela Jovana Bijelića, poput ikone Svetog kneza Lazara, krase unutrašnjost. Bogato freskopisanje, koje je 1998. godine započeo Milovaj Bijelošević, dodaje posebnu duhovnu dimenziju ovom prostoru.
Spoljašnjost hrama ukrašena je replikama motiva iz srpskih srednjovekovnih manastira. Na severnoj strani, kod oltara, nalazi se spomen-ploča na mestu gde su 1941. godine sahranjeni stradalnici bombardovanja Beograda.
Pored hrama, izgrađen je i novi parohijski dom, koji je postao misionarski centar. Ovaj prostor služi za duhovne aktivnosti, omladinske programe i radionice, okupljajući vernike svih generacija.
Hram Svetog Aleksandra Nevskog ostaje živo svedočanstvo hrišćanske vere, kulture i duhovnosti, slaveći ne samo nebeskog zaštitnika, već i istrajnost srpskog naroda u očuvanju svojih duhovnih vrednosti.
U hramu Svetog Georgija u Užicu, gde je vera stub zajedništva, uz arhijerejsku liturgiju, svečano rukopoloženje i praznični ručak, sabrano je preko hiljadu vernika u duhu ljubavi i zahvalnosti prema precima.
Ističući zajednički bol i podršku u teškim vremenima, mitropolit Antonije deli svoje utiske o poseti srpskim zemljama i razmišljanja o aktuelnim pitanjima pravoslavnog sveta, o Ukrajini i Kosovu i Metohiji, naglašavajući ulogu Crkve u očuvanju istine i pravde.
Božićni post podrazumeva odricanje od poroka, stroga pravila o hrani, kao i važnost odlaska na bogosluženja i pričesti, a poglavar Srpske pravoslavne crkve posebno ističe značaj prisustva na liturgiji.
Na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, vladika šabački Jerotej služio je liturgiju u svetinji staroj više od sedam vekova, čija istorija objedinjuje podvige svetitelja, iskušenja pod turskom vlašću i neprolaznu duhovnu snagu.
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne oce ubijene u manastiru Svetog Save Osvećenog po starom i Prepodobnog Tita Čudotvorca po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Franju Paolskog, dok Jevreji danas slave Pashu, a muslimani nemaju većeg opšteg praznika.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Uz liturgiju koju je služio mitropolit Atanasije i prisustvo brojnih vernika, crkva u ovom selu pored Pljevalja zasijala je u čast Svetog velikomučenika Dimitrija. Posle bogosluženja i osveštavanja slavskih darova, hrišćanska radost nastavljena je uz trpezu ljubavi.
Mitropolit kruševački David predvodio je molitveni skup, uz sasluženje brojnog sveštenstva i svešteno-monaštva, i blagosiljao verni narod sabran u velikom broju oko svoje svetinje.
Verni narod iz vukovarskog kraja, prisustvovao je liturgiji na praznik Svete prepodobnomučenice Paraskeve, čuvajući tradiciji uz trenutke duhovnog osnaženja i zajedništva koji će im ostati u sećanju.
Ova svetinja zasijala je raskošnom duhovnom radošću na praznik arhangela kome je posvećena. Mitropolit mileševski Atanasije služio je arhijerejsku liturgiju, a vernici i sveštenoslužitelji, sabrani u jedinstvu i molitvi, učinili su ovaj dan posebnim.
Vernici svih generacija dobijaju priliku da zakorače u novi život po Hristovoj milosti - sveštenici pozivaju zainteresovane da se prijave do Velikog petka i pripreme sve što je potrebno za Svetu tajnu
U rečima koje su odjeknule daleko izvan hrama Vaskrsenja Hristovog u Valjevu, episkop valjevski podseća da se istinska promena ne meri danima posta, već davanjem ljubavi i osloncem na Crkvu.
Izložba "Game changers2 uvodi decu u učenja stranog duhovnog sveta, dok Eparhija zvorničko-tuzlanska upozorava na opasnost od duhovne obmane i psiholoških posledica, pozivajući nastavnike da preispitaju ovakve odluke.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.