U hramu posvećenom velikom ruskom svetitelju, na dan njegovog molitvenog proslavljanja u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, liturgijsko sabranje donelo je radost i duhovno ukrepljenje među parohijanima.
Na dan kada je 1263. godine u Vladimiru sahranjen Sveti Aleksandar Nevski, veliki ruski knez i hrišćanski ratnik, u istoimenom hramu na Dorćolu svečano je obeležena hramovna slava. Svetu arhijerejsku liturgiju služio je episkop toplički Petar, uz sasluženje sveštenstva ovog hrama.
U prazničnoj atmosferi, ispunjenoj molitvom i duhovnom radošću, verni narod uznosio je blagodarnost Gospodu i Svetom Aleksandru Nevskom za njegovo molitveno zastupništvo.
Hram Svetog Aleksandra Nevskog na Dorćolu nosi duboke istorijske korene, svedočeći o kontinuitetu pravoslavne vere u srpskoj prestonici. Prvobitna crkva, podignuta 1877. godine, bila je skromna drvena građevina ispunjena opekom. Iako je 1891. godine srušena pod izgovorom urbanizacije, ideja o izgradnji dostojanstvenog hrama ostala je živa.
Gradnja današnjeg hrama započela je 1912. godine, prema projektu arhitekte Jelisavete Načič, u srpsko-vizantijskom stilu. Osvećenje temelja predvodio je mitropolit Dimitrije u prisustvu prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića. Zbog ratova, izgradnja je završena tek 1930. godine. Patrijarh srpski Varnava osvetio je hram, uz prisustvo kralja Aleksandra Karađorđevića, koji je darovao mramorni ikonostas, ikone i brojne druge ukrase.
Wikipedia
Hram Svetog Aleksandra Nevskog na Dorćolu
Hram je danas ne samo duhovno, već i umetničko središte. Ikone na ikonostasu izradio je Boris Seljanko, dok dela Jovana Bijelića, poput ikone Svetog kneza Lazara, krase unutrašnjost. Bogato freskopisanje, koje je 1998. godine započeo Milovaj Bijelošević, dodaje posebnu duhovnu dimenziju ovom prostoru.
Spoljašnjost hrama ukrašena je replikama motiva iz srpskih srednjovekovnih manastira. Na severnoj strani, kod oltara, nalazi se spomen-ploča na mestu gde su 1941. godine sahranjeni stradalnici bombardovanja Beograda.
Pored hrama, izgrađen je i novi parohijski dom, koji je postao misionarski centar. Ovaj prostor služi za duhovne aktivnosti, omladinske programe i radionice, okupljajući vernike svih generacija.
Hram Svetog Aleksandra Nevskog ostaje živo svedočanstvo hrišćanske vere, kulture i duhovnosti, slaveći ne samo nebeskog zaštitnika, već i istrajnost srpskog naroda u očuvanju svojih duhovnih vrednosti.
U hramu Svetog Georgija u Užicu, gde je vera stub zajedništva, uz arhijerejsku liturgiju, svečano rukopoloženje i praznični ručak, sabrano je preko hiljadu vernika u duhu ljubavi i zahvalnosti prema precima.
Ističući zajednički bol i podršku u teškim vremenima, mitropolit Antonije deli svoje utiske o poseti srpskim zemljama i razmišljanja o aktuelnim pitanjima pravoslavnog sveta, o Ukrajini i Kosovu i Metohiji, naglašavajući ulogu Crkve u očuvanju istine i pravde.
Božićni post podrazumeva odricanje od poroka, stroga pravila o hrani, kao i važnost odlaska na bogosluženja i pričesti, a poglavar Srpske pravoslavne crkve posebno ističe značaj prisustva na liturgiji.
Na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, vladika šabački Jerotej služio je liturgiju u svetinji staroj više od sedam vekova, čija istorija objedinjuje podvige svetitelja, iskušenja pod turskom vlašću i neprolaznu duhovnu snagu.
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Uz liturgiju koju je služio mitropolit Atanasije i prisustvo brojnih vernika, crkva u ovom selu pored Pljevalja zasijala je u čast Svetog velikomučenika Dimitrija. Posle bogosluženja i osveštavanja slavskih darova, hrišćanska radost nastavljena je uz trpezu ljubavi.
Mitropolit kruševački David predvodio je molitveni skup, uz sasluženje brojnog sveštenstva i svešteno-monaštva, i blagosiljao verni narod sabran u velikom broju oko svoje svetinje.
Verni narod iz vukovarskog kraja, prisustvovao je liturgiji na praznik Svete prepodobnomučenice Paraskeve, čuvajući tradiciji uz trenutke duhovnog osnaženja i zajedništva koji će im ostati u sećanju.
Ova svetinja zasijala je raskošnom duhovnom radošću na praznik arhangela kome je posvećena. Mitropolit mileševski Atanasije služio je arhijerejsku liturgiju, a vernici i sveštenoslužitelji, sabrani u jedinstvu i molitvi, učinili su ovaj dan posebnim.
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve je na početku Velikogospoјinskog posta izrazio zabrinutost zbog nemira i podela i pozvao narod da prekine sukobe i okrene se miru, ljubavi i jedinstvu, uz molitvu Presvetoj Bogorodici da zaštiti sve koji čeznu za mirom.
Na Preobraženje Gospodnje, iz Mrkonjića stižu mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Verni će imati priliku da prvi put u svom gradu celivaju i dodirnu svetinju.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Victoria de la Kruz, španska monahinja i misonarka, decenijama je rizikovala svoj život u posleratnom Japanu, spasavajući devojčice i žene iz kandži trgovine ljudima.
U svojoj besedi za 10. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava – koliko god Gospod činio čuda i pružao milost, naš odabir da Mu okrenemo leđa može imati strašne posledice.