U hramu posvećenom velikom ruskom svetitelju, na dan njegovog molitvenog proslavljanja u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, liturgijsko sabranje donelo je radost i duhovno ukrepljenje među parohijanima.
Na dan kada je 1263. godine u Vladimiru sahranjen Sveti Aleksandar Nevski, veliki ruski knez i hrišćanski ratnik, u istoimenom hramu na Dorćolu svečano je obeležena hramovna slava. Svetu arhijerejsku liturgiju služio je episkop toplički Petar, uz sasluženje sveštenstva ovog hrama.
U prazničnoj atmosferi, ispunjenoj molitvom i duhovnom radošću, verni narod uznosio je blagodarnost Gospodu i Svetom Aleksandru Nevskom za njegovo molitveno zastupništvo.
Hram Svetog Aleksandra Nevskog na Dorćolu nosi duboke istorijske korene, svedočeći o kontinuitetu pravoslavne vere u srpskoj prestonici. Prvobitna crkva, podignuta 1877. godine, bila je skromna drvena građevina ispunjena opekom. Iako je 1891. godine srušena pod izgovorom urbanizacije, ideja o izgradnji dostojanstvenog hrama ostala je živa.
Gradnja današnjeg hrama započela je 1912. godine, prema projektu arhitekte Jelisavete Načič, u srpsko-vizantijskom stilu. Osvećenje temelja predvodio je mitropolit Dimitrije u prisustvu prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića. Zbog ratova, izgradnja je završena tek 1930. godine. Patrijarh srpski Varnava osvetio je hram, uz prisustvo kralja Aleksandra Karađorđevića, koji je darovao mramorni ikonostas, ikone i brojne druge ukrase.
Wikipedia
Hram Svetog Aleksandra Nevskog na Dorćolu
Hram je danas ne samo duhovno, već i umetničko središte. Ikone na ikonostasu izradio je Boris Seljanko, dok dela Jovana Bijelića, poput ikone Svetog kneza Lazara, krase unutrašnjost. Bogato freskopisanje, koje je 1998. godine započeo Milovaj Bijelošević, dodaje posebnu duhovnu dimenziju ovom prostoru.
Spoljašnjost hrama ukrašena je replikama motiva iz srpskih srednjovekovnih manastira. Na severnoj strani, kod oltara, nalazi se spomen-ploča na mestu gde su 1941. godine sahranjeni stradalnici bombardovanja Beograda.
Pored hrama, izgrađen je i novi parohijski dom, koji je postao misionarski centar. Ovaj prostor služi za duhovne aktivnosti, omladinske programe i radionice, okupljajući vernike svih generacija.
Hram Svetog Aleksandra Nevskog ostaje živo svedočanstvo hrišćanske vere, kulture i duhovnosti, slaveći ne samo nebeskog zaštitnika, već i istrajnost srpskog naroda u očuvanju svojih duhovnih vrednosti.
U hramu Svetog Georgija u Užicu, gde je vera stub zajedništva, uz arhijerejsku liturgiju, svečano rukopoloženje i praznični ručak, sabrano je preko hiljadu vernika u duhu ljubavi i zahvalnosti prema precima.
Ističući zajednički bol i podršku u teškim vremenima, mitropolit Antonije deli svoje utiske o poseti srpskim zemljama i razmišljanja o aktuelnim pitanjima pravoslavnog sveta, o Ukrajini i Kosovu i Metohiji, naglašavajući ulogu Crkve u očuvanju istine i pravde.
Božićni post podrazumeva odricanje od poroka, stroga pravila o hrani, kao i važnost odlaska na bogosluženja i pričesti, a poglavar Srpske pravoslavne crkve posebno ističe značaj prisustva na liturgiji.
Na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, vladika šabački Jerotej služio je liturgiju u svetinji staroj više od sedam vekova, čija istorija objedinjuje podvige svetitelja, iskušenja pod turskom vlašću i neprolaznu duhovnu snagu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Vernici su se sabrali u crkvi Svetih Joakima i Ane kako bi proslavili krsnu slavu, dok je patrijarh istakao prisustvo Božje blagosti i čuda u svakodnevnom životu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.