SPC/Eparhija osečko-poljska i baranjskaVladika Heruvim
Verni narod iz vukovarskog kraja, prisustvovao je liturgiji na praznik Svete prepodobnomučenice Paraskeve, čuvajući tradiciji uz trenutke duhovnog osnaženja i zajedništva koji će im ostati u sećanju.
Na dan kada se Srpska pravoslavna crkva molitveno seća Svete prepodobnomučenice Paraskeve, u porti Crkve Svete Petke na Dobroj Vodi u Vukovaru, sabrali su se verni iz svih krajeva da zajedno proslave ovaj uzvišeni praznik. Episkop osečko-poljski i baranjski, Heruvim, predvodio je svečanu liturgiju u prisustvu sveštenstva i đakonstva, a njegovom prisustvu i mudrim rečima vernici su doživeli trenutke duhovne inspiracije i zajedništva.
Foto: SPC
Porta Crkve Svete Petke u Vukovaru
Po završetku liturgije, vladika Heruvim je osveštao slavske darove, darujući blagoslov i duhovnu snagu sabranima. Obraćajući se vernom narodu, vladika je istakao duboku pouku koju donosi život prepodobnomučenice Paraskeve:
- Neverovatno žitije i podvig koji svakoga od nas stavlja pred ono iskonsko pitanje šta je to čovek i njegov smisao u ovom svetu. Kroz žitije ove divne svetiteljke možemo uvideti da je jedini smisao životu u Hristu, da trebamo živeti u Crkvi podražavajući Jevanđelje Hristovo - rekao je vladika.
Episkop Heruvim je naglasio da je život u Hristu i život u Crkvi podrazumeva podvig i borbu, ali da nam Bog ne daje breme koje ne možemo izneti. On je govorio o važnosti stvarne vere, koja se ne može svesti samo na reči, već treba da se ogleda u delima. Veru je potrebno živeti, upuštajući se u put ljubavi, mira i sloge sa drugima, baš kao što je to činila prepodobnomučennica Paraskeva.
- Reč ne može biti samo na usnama, nego i u delima. Ako dela nema prazna je i vera, jer to dvoje zajedno preobražavaju čoveka i čine ga boljim. Trebamo biti bolji, u miru i slozi sa drugima. Trebamo da razumemo put prepodobnomučenice Paraskeve, naročito u ovoj molitvenoj dolini gde se oseti i posebno oblikuje naš vapaj Bogu.“, kazao je vladika Heruvim.
Foto: SPC
Vladika Heruvim
Reči vladike Heruvima odjeknule su u srcima prisutnih, ukazujući im na pravi smisao hrišćanskog života – na put krsta i vaskrsenja. Ova svetinja, koja je okupljala ljude, pruža im snagu da se posvete životu u Hristu i da teže pravdi i ljubavi koja dolazi od Boga.
Nakon liturgije, obeležavanje hramovne slave nastavilo se u porti crkve uz radost i trpezu ljubavi, gde su vernici zajedno proslavili ovaj blagosloveni dan, osnaženi verom i zajedništvom.
Praznik jednog od najpoštovanijih pravoslavnih svetitelja biće obeležen uz praznično bdenije, arhijerejsku liturgiju i dolazak hodočasnika koji peške prelaze stotine kilometara tražeći mir, utehu i duhovno ukrepljenje.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 5. sedmice po Vaskrsu otvara pitanje zašto se Božje lice nekome otkriva kao dugotrajna čežnja, a nekome kao neposredan susret.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Jasona i Sosipatera po starom i Svete Kirila i Metodija po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Franje de Geronima, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok ljudi danas burno reaguju na uvrede, otkrivaju tuđe mane i ulaze u bespotrebne sukobe, ruski svetitelj ostavio je jednostavne savete o ćutanju, smirenju i molitvi kao putu ka unutrašnjem miru i duhovnoj snazi.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U zavetnom hramu srpskog naroda patrijarh je mladima govorio o Svetom Savi kao meri života, o identitetu koji se gradi bez straha i o ljubavi kao snazi koja čuva posebnost, ali otvara prostor za susret i zajedništvo.
Na liturgiji u Svetouspenskom manastiru, koju su služili episkopi Konstantin, Nikon i Heruvim, vernici i ugledni predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj doživeli su duhovno osnaženje, jačajući veru, jezik i kulturu.
Sećajući se nevino postradalih u zločinačkoj akciji „Oluja“, episkop osečkopoljski i baranjski pozvao na praštanje, nadu i oslonac u Hristu, poručujući da se stradanje pretvara u put ka Carstvu Božjem.
Na praznik srpskog jedinstva, episkop osječkopoljski i baranjski poručio da lažne vrednosti kao otrov razaraju narod, udaljavajući ga od Hrista i večnog smisla života.
Praznik jednog od najpoštovanijih pravoslavnih svetitelja biće obeležen uz praznično bdenije, arhijerejsku liturgiju i dolazak hodočasnika koji peške prelaze stotine kilometara tražeći mir, utehu i duhovno ukrepljenje.
Patrijarh Porfirije i episkop Irinej govorili su o nadi, vaskrsenju i pobedi vere na praznik Spaljivanja moštiju Svetog Save pred hiljadama vernika okupljenih u Hramu na Vračaru.
Svečana akademija u hramu na Vračaru okupila je brojne vernike i zvanice, a kroz duhovnu muziku i izložbu obeleženo je 190 godina rada Bogoslovije Svetog Save.
Prvi snimak nastao spontano brzo je postao omiljen među vernicima, dok nova verzija donosi pun umetnički izraz i snažnu duhovnu poruku uoči manastirske slave.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Patrijarh Porfirije i episkop Irinej govorili su o nadi, vaskrsenju i pobedi vere na praznik Spaljivanja moštiju Svetog Save pred hiljadama vernika okupljenih u Hramu na Vračaru.
Nekada obavezan na trpezama posle nedeljne liturgije i prazničnih ručkova, ovaj jednostavan kolač vraća miris starinskih kuhinja – sočan, mekan i neodoljivo domaći desert koji osvaja na prvi zalogaj.