ČUDO SVETOG SPIRIDONA KOJE JE ŠOKIRALO NIKOLAJA GOGOLJA! Posle onoga što je video, čuveni pisac je otišao pravac u Manastir Optinska pustinja
Gogolj je kasnije i pisao o onome što se desilo na Krfu.
Verni narod iz vukovarskog kraja, prisustvovao je liturgiji na praznik Svete prepodobnomučenice Paraskeve, čuvajući tradiciji uz trenutke duhovnog osnaženja i zajedništva koji će im ostati u sećanju.
Na dan kada se Srpska pravoslavna crkva molitveno seća Svete prepodobnomučenice Paraskeve, u porti Crkve Svete Petke na Dobroj Vodi u Vukovaru, sabrali su se verni iz svih krajeva da zajedno proslave ovaj uzvišeni praznik. Episkop osečko-poljski i baranjski, Heruvim, predvodio je svečanu liturgiju u prisustvu sveštenstva i đakonstva, a njegovom prisustvu i mudrim rečima vernici su doživeli trenutke duhovne inspiracije i zajedništva.
Po završetku liturgije, vladika Heruvim je osveštao slavske darove, darujući blagoslov i duhovnu snagu sabranima. Obraćajući se vernom narodu, vladika je istakao duboku pouku koju donosi život prepodobnomučenice Paraskeve:
- Neverovatno žitije i podvig koji svakoga od nas stavlja pred ono iskonsko pitanje šta je to čovek i njegov smisao u ovom svetu. Kroz žitije ove divne svetiteljke možemo uvideti da je jedini smisao životu u Hristu, da trebamo živeti u Crkvi podražavajući Jevanđelje Hristovo - rekao je vladika.
Episkop Heruvim je naglasio da je život u Hristu i život u Crkvi podrazumeva podvig i borbu, ali da nam Bog ne daje breme koje ne možemo izneti. On je govorio o važnosti stvarne vere, koja se ne može svesti samo na reči, već treba da se ogleda u delima. Veru je potrebno živeti, upuštajući se u put ljubavi, mira i sloge sa drugima, baš kao što je to činila prepodobnomučennica Paraskeva.
- Reč ne može biti samo na usnama, nego i u delima. Ako dela nema prazna je i vera, jer to dvoje zajedno preobražavaju čoveka i čine ga boljim. Trebamo biti bolji, u miru i slozi sa drugima. Trebamo da razumemo put prepodobnomučenice Paraskeve, naročito u ovoj molitvenoj dolini gde se oseti i posebno oblikuje naš vapaj Bogu.“, kazao je vladika Heruvim.
Reči vladike Heruvima odjeknule su u srcima prisutnih, ukazujući im na pravi smisao hrišćanskog života – na put krsta i vaskrsenja. Ova svetinja, koja je okupljala ljude, pruža im snagu da se posvete životu u Hristu i da teže pravdi i ljubavi koja dolazi od Boga.
Nakon liturgije, obeležavanje hramovne slave nastavilo se u porti crkve uz radost i trpezu ljubavi, gde su vernici zajedno proslavili ovaj blagosloveni dan, osnaženi verom i zajedništvom.



U zavetnom hramu srpskog naroda patrijarh je mladima govorio o Svetom Savi kao meri života, o identitetu koji se gradi bez straha i o ljubavi kao snazi koja čuva posebnost, ali otvara prostor za susret i zajedništvo.
Na liturgiji u Svetouspenskom manastiru, koju su služili episkopi Konstantin, Nikon i Heruvim, vernici i ugledni predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj doživeli su duhovno osnaženje, jačajući veru, jezik i kulturu.
Sećajući se nevino postradalih u zločinačkoj akciji „Oluja“, episkop osečkopoljski i baranjski pozvao na praštanje, nadu i oslonac u Hristu, poručujući da se stradanje pretvara u put ka Carstvu Božjem.
Na praznik srpskog jedinstva, episkop osječkopoljski i baranjski poručio da lažne vrednosti kao otrov razaraju narod, udaljavajući ga od Hrista i večnog smisla života.
U duhu hrišćanske ljubavi, poglavar Srpske pravoslavne crkve prevazilazi kalendarske razlike i Hristovo Rođenje čestita svima – od pravoslavnih patrijarha do pape i crkvenih velikodostojnika u Srbiji.
Finansijska odluka o pomoći u obnovi manastira u Srpskom Kovinu otvorila je priču o veri, istorijskom pamćenju i odnosu države i Crkve severno od Dunava.
Mati Dominika provela je čitav život u Grnčarici, služeći Bogu i ljudima, ostavljajući za sobom svedočanstvo tihe vere i trajne molitve.
U Jagodnjaku nadomak Osijeka, na praznik Svetog Nikolaja, obeleženo je 300 godina Nikolajevskog hrama, sabornosti i istrajanja Srba na prostoru današnje Hrvatske.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
Od suvih smokava i grožđica do limunske glazure, otkrivamo kako da vaš božićni hleb bude ukras i simbol porodične topline i vere.
U besedi za 29. četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da susreti sa svetima oblikuju ljudske živote i pozivaju na potpuno predanje.
Pravoslavni vernici po starom kalendaru danas slave Svetog Spiridona Čudotvorca, dok po novom kalendaru proslavljaju Božić. Katolici takođe obeležavaju Božić, dok Jevreji i muslimani ovaj datum posvećuju redovnim molitvama i verskim obavezama.