Vernici su imali priliku da se upoznaju sa životom i delom ruske svetiteljke, koja je svojim molitvama pomagala čak i najteže bolesnima.
U duhovnoj atmosferi Bogorodičine crkve u Zemunu, pred punom salom vernika, prikazan je dokumentarni film "Sila se Božija u nemoći pokazuje", posvećen Svetoj Mariji Gatčinskoj, ruskoj svetiteljki 20. veka, čija molitvena pomoć i danas donosi isceljenje mnogima. Ova bogougodna žena, prikovana za krevet, primala je ljude svih staleža, moleći se za njih i donoseći im duhovni i telesni mir. Mnogi svedoče da je njeno zastupanje pred Gospodom pomoglo i onima koji su bolovali od najtežih oblika depresije i duševnih bolesti.
Foto: Religija.rs
Posle projekcije dokumentarnog filma "Sila se Božija u nemoći pokazuje", posvećenog Svetoj Mariji Gatčinskoj, govorili su mati Zlata, prevodilac Tankosava Damjanović i autorka fiilma Jelena Mićić
Nakon projekcije filma, okupljeni su imali priliku da čuju svedočanstva o svetiteljki od mati Zlate, igumanije manastira Trojeručica, Tankosave Damjanović, prevodioca njenog žitija i akatista, kao i Jelene Mićić, autorke filma.
Mati Zlata, koja je i sama iskusila čudo pomoći svetiteljke, podelila je svoje lično iskustvo:
- Jedan čovek me je prilikom posete Rusiji odveo na njen grob. Godinama kasnije, kada sam se našla u teškom fizičkom i duhovnom stanju, pomolila sam se Svetoj Mariji Gatčinskoj i tada je započeo moj oporavak. Tada sam shvatila da je njeno delo potrebno proširiti među ljudima.
Foto: Religija.rs
Veliki broj vernika pratio je duhovnu tribinu u Bogorodičinoj crkvi
O duhovnoj snazi ove svetiteljke svedoče i brojni zapisi nastali u vreme sovjetske represije. Istrage protiv nje, koje su vodili policijski istražitelji, nesvesno su postale gradivni materijal za njeno žitije. Tankosava Damjanović istakla je da su upravo zahvaljujući tim zapisima uspeli da sakupe građu za prevod njenih dela:
- Matuška blagosilja i levom i desnom rukom. Nabavljamo knjige, prevodimo žitije i akatist, i sada je ona prisutna u preko 20.000 primeraka.
Autorka filma, Jelena Mićić, naglasila je značaj misije koju ovaj dokumentarni film nosi:
- Imala sam u vidu da bi bilo lepo napraviti jednu srpsko-rusku vezu i izneti u javnost sva svedočenja o molitvenoj pomoći ove svetiteljke, ne samo u Rusiji i Srbiji, već i u čitavom pravoslavnom svetu - kaže Jelena dodajući da su čudesni događaji pratili sam proces snimanja – od početne ideje, preko prvog kadra, do kasnijih projekcija.
Foto: Religija.rs
Mati Zlata u srdačnom susretu sa vernicima posle duhovne tribine
Zbog svog doprinosa širenju priče o Svetoj Mariji Gatčinskoj, Jelena Mićić i mati Zlata su odlikovane medaljom Svetiteljke i ordenom Ruske pravoslavne crkve. Film je od svoje premijere 2023. godine prikazan na više mesta, prenoseći vernicima snagu i podvig ove duhovne isceliteljke.
Čak i nakon upokojenja, grob Svetiteljke ostaje mesto hodočašća, gde vernici sa suzama i verom prizivaju njenu pomoć, svedočeći o njenoj neumornoj ljubavi i molitvenoj zaštiti. Njeno sveto delo nastavlja da živi, povezujući srca onih koji traže utehu i pronalaze je u njenom svetom zagovoru.
Mladi sveštenoslužitelj je doživeo trenutak preobražaja kada se pred njegovim očima desilo nesvakidašnje čudo osvećenja vode – mutna tečnost postala je kristalno čista, a s njom je i njegovo srce pronašlo novi put vere.
Molitva, svedočanstva i pesma obasjali su duše prisutnih, dok su vernici u suzama zahvalnosti delili priče o iscelenjima i Božjoj milosti. Portal Religija.rs nastavlja da širi svetlost vere, donoseći novu priliku da svi dožive ovu duhovnu večer kroz video zapis.
Kada su lekari izgubili svaku nadu, porodica je utehu pronašla u molitvama Svetom Luki Lekaru. U noći uoči njegovog praznika, jedan neočekivani susret doneo je vest koja je promenila sve…
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od neprestane potrage za sigurnošću i zadovoljstvom do tišine, molitve i prihvatanja sopstvenog Krsta, put izlaska iz unutrašnjeg nemira počinje tamo gde savremeni čovek najmanje očekuje.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.