Istakao značaj praznika Sabora bestelesnih sila okupljenih oko Svetoga arhanđela Gavrila, blagovesnika Blage vesti o rođenju Sina Božjega i spasitelja našeg Isusa Hrista.
31. Sabor bratstva pravoslavne omladine Crne Gore u manastiru Svetih arhanđela na Miholjskoj Prevlaci započeo je 26. jula 2025. svetom liturgijom kojom je načalstvovao mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.
Sasluživali su mitropolit nemački Grigorije, episkopi pakrački i slavonski Jovan i dioklijski Pajsije, sveštenstvo i sveštenomonaštvo iz više eparhija Srpske pravoslavne crkve.
Na kraju svete liturgije besedio je mitropolit Joanikije, koji je istakao značaj praznika Sabora bestelesnih sila okupljenih oko Svetoga arhanđela Gavrila, blagovesnika Blage vesti o rođenju Sina Božjega i spasitelja našeg Isusa Hrista:
- Taj sabor nebeski je sav u Božjoj milosti, Božjoj svetlosti, Božjoj blagodati, istini i večnoj ljubavi, ali i ovaj naš sabor je takođe u svetlosti i to ne samo u odsjaju one nebeske svetlosti, nego nebeska svetlost prožima i naša srca na ovoj svetoj službi i mi zajedno sa nebeskim silama jednim ustima i jednim srcem proslavljamo Presvetu Trojicu, Oca i Sina i Svetoga Duha.
Iističe da su se sabrali na ovom svetom mestu koje je Sveti Sava blagoslovio i obnovio i ovde uspostavio Zetsku episkopiju, iz koje je kao plodonosno stablo izrasla mitropolija crnogorsko-primorska i donela mnoge plodove duhovne i mnoge svete Božje ugodnike, a među njima i Svete mučenike prevlačke čije su mošti nedavno otkrivene i koje se čuvaju u maloj prevlačkoj crkvi.
- Prevlačka svetinja, koja se na nebo vaznela, iako razorena nije izgubila ništa od svoje svetosti, nego nas sabira kao što je sabirala i naše pretke kroz ranije vekove i sva vremena. Nikad ova svetinja nije bila napuštena i vazda je narod sabirala i privlačila i duhovno napajala. I evo, danas nas je sabrala ovde na njenim svetim temeljima. Sabrala je bratstvo pravoslavne omladine i ovde iz Crne Gore, ali i iz drugih srpskih zemalja.
- Imamo danas ovde goste i iz Španije, Francuske, Belgije, Rusije… Ne mogu vam sve nabrojati otkuda narod dolazi ovoj svetinji. Ovo je naš mali Jerusalim, a ova razorena svetinja po mnogo čemu podseća na Zid plača u Jerusalimu, jer toliko želi naš narod da se ova svetinja obnovi i postoje svi preduslovi da se ona obnovi. Sve je izučeno, dosta toga otkriveno. Znaju ljudi od nauke tačno kako je izgledala, a mnogo je važnije što se zna njena istorija.
Kaže kako nije zaboravljena iako je zatirana vekovima.
- Očigledno, ona je upisana u Božije pamćenje i ne može se zaboraviti i ne može je tama zaborava i tama zemaljska obuzeti, jer je ona sva u Božjoj svjetlosti, milosti i istini. Ona je osvećena suzama i molitvama svetih Božjih ugodnika koji su se ovde i pre Svetog Save, a posebno posle Svetog Save, podvizavali i naroda koji je ovde prinosio svoje molitve, svoje suze i svoje uzdahe i ovde od Boga milosti tražio.
Iako je prvobitno najavljeno da će kulturno-umetnički program voditi poznati glumac Milan Vasić, on je za portal religija.rs otkrio da su stvari zapravo drugačije.
Dok smo suočeni s talasom zločina, nesreća i duhovne tame, mitropolit crnogorsko-primorski u snažnoj poruci poziva na povratak Bogu kao jedini izlaz iz sve dublje društvene krize.
Niz napada na na objekte Srpske pravoslavne crkve u nekoliko meseci u Kaknju budi strah i pitanja bez odgovora. Paroh je uznemiren, vlasti obećavaju istragu, a verni narod je potresen.
Promenljiv početak i fiksni završetak čine ovaj post posebnim u crkvenom kalendaru, a njegova suština ne iscrpljuje se u jelovniku - naglasak je na unutrašnjem preobražaju, molitvi i pričešću kao središtu hrišćanskog života.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 3. sedmice po Vaskrsu otvara se pitanje koje ne nudi utehu, već suočavanje sa silama koje nadilaze ljudsku prirodu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Simeona Persijskog po starom i Svetog prepodobnog Jakova Ispovednika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Pija V, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Na Starom aerodromu svečano obavljen čin koji je okupio stotine vernika i dece – buduća svetinja dobila vidljive znakove vere, a mitropolit poručio da zajedništvo Crkve i škole vodi narod putem Hrista i svetosavskog predanja.
U nedelju, 1. marta, biće osveštani krstovi i zvona hrama Svetog Save na Starom aerodromu, u prisustvu mitropolita Joanikija i brojnih vernika, čime izgradnja ulazi u posebno svečanu fazu.
Nakon ukidanja pritvora i kućnog nadzora, crkveni velikodostojnik je svojim izjavama poslao jaku poruku o pravdi, dostojanstvu i moralnoj odgovornosti, izazivajući talas komentara u društvu.
Gotovo četiri decenije otac Slobodan bio je oslonac parohijanima, predvodio sveštenstvo kao arhijerejski namesnik i ostavio snažan trag u crkvenom životu.
Patrijarh Porfirije i Vladimir Kokanović razgovarali su o konkretnim oblicima saradnje Crkve i državne uprave, podršci eparhijama u dijaspori i očuvanju crkvenih i kulturnih dobara koja povezuju srpski narod u regionu i svetu.
Posle istupa načelnika Odeljenja bezbednosti u Beranama Željka Babovića, Eparhija tvrdi da je javnost dovedena u zabludu, detaljno objašnjava šta se zaista dogodilo u Manastiru Đurđevi Stupovi i ukazuje na širi problem bezbednosti građana.
U Mioču i Sjeverinu grade se novi hramovi posvećeni Svetom Nikoli i Svetim mironosicama, a poseta mitropolita Atanasija pokazala je da su ovi projekti mnogo više od gradnje - znak zajedništva i duhovne obnove
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Dok je javnost gledala glamur, iza zatvorenih vrata vodila se tiha borba za starateljstvo, pravo na izbor i detinjstvo oslobođeno uticaja kontroverzne verske organizacije kojoj je bivši suprug glumice Kejti Holms ostao veran.
U strahu od nove državne podele i potrage za sigurnim osloncem, deo stanovnika dalmatinskog ostrva prešao je u pravoslavnu veru, što je pokrenulo niz reakcija, sukoba i dugotrajan proces koji će se završiti tek posle Drugog svetskog rata.