Istakao značaj praznika Sabora bestelesnih sila okupljenih oko Svetoga arhanđela Gavrila, blagovesnika Blage vesti o rođenju Sina Božjega i spasitelja našeg Isusa Hrista.
31. Sabor bratstva pravoslavne omladine Crne Gore u manastiru Svetih arhanđela na Miholjskoj Prevlaci započeo je 26. jula 2025. svetom liturgijom kojom je načalstvovao mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.
Sasluživali su mitropolit nemački Grigorije, episkopi pakrački i slavonski Jovan i dioklijski Pajsije, sveštenstvo i sveštenomonaštvo iz više eparhija Srpske pravoslavne crkve.
Na kraju svete liturgije besedio je mitropolit Joanikije, koji je istakao značaj praznika Sabora bestelesnih sila okupljenih oko Svetoga arhanđela Gavrila, blagovesnika Blage vesti o rođenju Sina Božjega i spasitelja našeg Isusa Hrista:
- Taj sabor nebeski je sav u Božjoj milosti, Božjoj svetlosti, Božjoj blagodati, istini i večnoj ljubavi, ali i ovaj naš sabor je takođe u svetlosti i to ne samo u odsjaju one nebeske svetlosti, nego nebeska svetlost prožima i naša srca na ovoj svetoj službi i mi zajedno sa nebeskim silama jednim ustima i jednim srcem proslavljamo Presvetu Trojicu, Oca i Sina i Svetoga Duha.
Iističe da su se sabrali na ovom svetom mestu koje je Sveti Sava blagoslovio i obnovio i ovde uspostavio Zetsku episkopiju, iz koje je kao plodonosno stablo izrasla mitropolija crnogorsko-primorska i donela mnoge plodove duhovne i mnoge svete Božje ugodnike, a među njima i Svete mučenike prevlačke čije su mošti nedavno otkrivene i koje se čuvaju u maloj prevlačkoj crkvi.
- Prevlačka svetinja, koja se na nebo vaznela, iako razorena nije izgubila ništa od svoje svetosti, nego nas sabira kao što je sabirala i naše pretke kroz ranije vekove i sva vremena. Nikad ova svetinja nije bila napuštena i vazda je narod sabirala i privlačila i duhovno napajala. I evo, danas nas je sabrala ovde na njenim svetim temeljima. Sabrala je bratstvo pravoslavne omladine i ovde iz Crne Gore, ali i iz drugih srpskih zemalja.
- Imamo danas ovde goste i iz Španije, Francuske, Belgije, Rusije… Ne mogu vam sve nabrojati otkuda narod dolazi ovoj svetinji. Ovo je naš mali Jerusalim, a ova razorena svetinja po mnogo čemu podseća na Zid plača u Jerusalimu, jer toliko želi naš narod da se ova svetinja obnovi i postoje svi preduslovi da se ona obnovi. Sve je izučeno, dosta toga otkriveno. Znaju ljudi od nauke tačno kako je izgledala, a mnogo je važnije što se zna njena istorija.
Kaže kako nije zaboravljena iako je zatirana vekovima.
- Očigledno, ona je upisana u Božije pamćenje i ne može se zaboraviti i ne može je tama zaborava i tama zemaljska obuzeti, jer je ona sva u Božjoj svjetlosti, milosti i istini. Ona je osvećena suzama i molitvama svetih Božjih ugodnika koji su se ovde i pre Svetog Save, a posebno posle Svetog Save, podvizavali i naroda koji je ovde prinosio svoje molitve, svoje suze i svoje uzdahe i ovde od Boga milosti tražio.
Iako je prvobitno najavljeno da će kulturno-umetnički program voditi poznati glumac Milan Vasić, on je za portal religija.rs otkrio da su stvari zapravo drugačije.
Dok smo suočeni s talasom zločina, nesreća i duhovne tame, mitropolit crnogorsko-primorski u snažnoj poruci poziva na povratak Bogu kao jedini izlaz iz sve dublje društvene krize.
Niz napada na na objekte Srpske pravoslavne crkve u nekoliko meseci u Kaknju budi strah i pitanja bez odgovora. Paroh je uznemiren, vlasti obećavaju istragu, a verni narod je potresen.
Iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ otkrivamo jednostavno posno jelo koje u sebi nosi toplinu manastirske kuhinje i miris domaće, pažljivo pripremljene hrane.
Hiljadugodišnji manastir na obali Dnjepra, povezan s počecima pravoslavlja u staroj Rusiji, u središtu je spora između ukrajinskih vlasti, crkvenih struktura i vernika koji strahuju za njegovu sudbinu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Francuski predsednik obišao je jednu od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u regionu, a nakon razgovora sa mitropolitom Joanikijem usledio je gest koji je obeležio čitavu posetu.
U okviru prve zvanične posete francuskog predsednika Crnoj Gori, deo programa u Cetinju odvijao se daleko od očiju javnosti, uz susret koji je privukao posebnu pažnju i otvorio niz pitanja o značaju mesta i trenutka.
Na Starom aerodromu svečano obavljen čin koji je okupio stotine vernika i dece – buduća svetinja dobila vidljive znakove vere, a mitropolit poručio da zajedništvo Crkve i škole vodi narod putem Hrista i svetosavskog predanja.
U nedelju, 1. marta, biće osveštani krstovi i zvona hrama Svetog Save na Starom aerodromu, u prisustvu mitropolita Joanikija i brojnih vernika, čime izgradnja ulazi u posebno svečanu fazu.
U razgovoru za radio emisiju „Iz perspektive večnosti“, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o pritiscima, klevetama i reakcijama tokom velikog sabranja vernika u Hramu Svetog Save.
Osvećenje Himelstira zakazano je za oktobar 2026. godine, a mitropolit nemački veruje da bi ova svetinja mogla da preraste u duhovno i kulturno središte Srba u Nemačkoj i mesto koje će ih učiniti vidljivijim u javnom životu.
U paraklisu Svetog Luke Krimskog služena je arhijerejska liturgija, obeleženo unapređenje u čin protonamesnika i upućene poruke o spoju medicine, vere i služenja čoveku u jednoj od najvažnijih zdravstvenih ustanova u Srbiji.
Arhimandrit Jefrem govori o duhovnoj radosti nakon boravka u Srbiji, zahvaljuje na prijemu i najavljuje konkretne stipendije za bogoslovske škole, uz poruku o značaju dolaska Pojasa Presvete Bogorodice.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Hiljadugodišnji manastir na obali Dnjepra, povezan s počecima pravoslavlja u staroj Rusiji, u središtu je spora između ukrajinskih vlasti, crkvenih struktura i vernika koji strahuju za njegovu sudbinu.
Govoreći o mitarstvima, veliki srpski svetitelj upozorava da čovek pred večnom istinom ne odgovara samo za dela koja su drugi videli, već i za reči, namere i skrivene izbore koje je nosio kroz život.