U Predsedništvu Srbije održana prva sednica Počasnog odbora za obeležavanje jubileja – Patrijarh istakao neraskidivu vezu Srpske pravoslavne crkve i Matice srpske.
U zgradi Predsedništva Republike Srbije u Beogradu održana je prva sednica Počasnog odbora za proslavu dva veka Matice srpske, najstarije kulturne i naučne ustanove srpskog naroda. Među učesnicima je bio i Njegova Svetost patrijarh srpski Porfirije, koji je u nadahnutom obraćanju istakao istorijski značaj i trajnu misiju Matice srpske.
– Sa radošću u srcu i blagodarnošću Bogu obraćam vam se, uvaženi članovi Počasnog odbora, povodom velikog i blagoslovenog jubileja – dva veka postojanja i delovanja Matice srpske. U vremenima u kojima je naš narod prolazio kroz mnoga iskušenja, a ponekad i kroz teška stradanja, Matica srpska bila je i ostala jedna od najsvetlijih tačaka našeg kulturnog, naučnog i nacionalnog života – rekao je patrijarh Porfirije.
Matica kao duhovni oslonac
Patrijarh je podsetio da Matica srpska od osnivanja 1826. godine nije bila samo kulturna ustanova, već i – duhovni oslonac, mesto sabiranja i prosvećivanja našeg naroda, čuvar pamćenja i identiteta.
– Tokom svih ovih decenija, tesno i organski, koračale su zajedno Matica srpska i Srpska pravoslavna crkva. Kao što je Srpska crkva čuvala veru i jedinstvo, tako je Matica srpska čuvala reč, jezik i kulturu. Jedna drugu su podupirale i dopunjavale, jer vera daje smisao kulturi, a kultura postaje prostor u kojem vera pokazuje svoju snagu i svedočanstvo u istoriji – istakao je poglavar Srpske pravoslavne crkve.
Foto: SPC / Eparhija bačka
Patrijarh Porfirije
Jubilej kao most među generacijama
Govoreći o jubileju, patrijarh Porfirije naglasio je da on – podseća da je Matica srpska bila most između generacija, da je povezivala prošlost, sadašnjost i budućnost i da je obnavljala kreativnu energiju bez koje se ne može zamisliti život jednog naroda.
On je posebno ukazao na značaj mira i dijaloga:
– Njena poruka je da se narod razvija u svim okolnostima, ali da je mir najbolji i najplodotvorniji okvir za napredak i stvaralaštvo. Samo kroz duh mira i razgovora čovek postaje istinski čovek kulture i duhovnosti – čovek Matice.
Zajedništvo kulture, države i Crkve
Sednici su, pored patrijarha, prisustvovali predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji predsedava Počasnim odborom, predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković, ministar kulture Nikola Selaković, predsednik SANU akademik Zoran Knežević, predsednik Matice srpske prof. dr Dragan Stanić, kao i brojni članovi Vlade Srbije, predstavnici grada Novog Sada i drugih institucija.
Na dnevnom redu usvojen je okvirni Program proslave „Dva veka Matice srpske“, kojim su predviđene svečane akademije, izložbe, naučni skupovi, izdavački poduhvati i susreti sa drugim maticama slovenske kulture. Članovi Odbora saglasili su se da proslava jubileja ima nacionalni značaj i da se može ostvariti jedino zajedničkim delovanjem države, Srpske pravoslavne crkve i kulturnih institucija.
Blagoslov za budućnost
Na kraju svog obraćanja, patrijarh Porfirije uputio je blagoslov:
– Molimo se i blagosiljamo da Matica srpska nastavi svoj hod putem istine, kulture i prosvete; da ostane živi svedok našeg jedinstva; da u njenom radu uvek bude prisutna tajna Božjeg blagoslova, koji obnavlja, izgrađuje, nadahnjuje i usmerava. Srpska pravoslavna crkva će, kao i do sada, stajati uz Maticu srpsku i zajedno sa njom svedočiti ono najbolje iz našeg duhovnog i kulturnog nasleđa.
Počasni odbor usvojio je i zajedničko saopštenje u kojem se ističe da je obeležavanje dva veka Matice srpske događaj od najvišeg kulturnog i nacionalnog značaja, ne samo za Novi Sad i Vojvodinu, već za celokupni srpski narod i društvo u celini.
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
Vernici su se okupili u istorijskom Hramu Svetog Stefana Dečanskog, dok patrijarh Porfirije kroz poruku opraštanja i ljubavi podseća da slediti Hrista znači učiniti Njegovu reč stvarnošću sopstvenog života.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u manastiru Rakovica, poglavar SPC pozvao vernike da iz primera Bogorodice i Hrista nauče smirenje i ljubav, ali i da pokažu odgovornost prema majkama, sestrama i kćerima.
Episkop dioklijski na Festivalu „Ćirilicom“ istakao da čuvajući pismo naših predaka, čuvamo most između prošlosti i budućnosti, istoriju i duhovni život naroda.
Grčki duhovnik ostavio je snažnu pouku o važnosti tihovanja, molitve i pažljivog izbora društva, upozoravajući da čovek treba da čuva svoju dušu od svega što ga udaljava od Boga i unutrašnjeg mira.
Nastao u manastiru Esfigmenu kao izraz otpora prema crkvenim promenama, ovaj slogan je tokom decenija dobio nova značenja i postao predmet brojnih rasprava.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Pozdravljajući sabrane, patrijarh srpski Porfirije podsetio je da ova institucija od osnivanja 1826. godine traje zahvaljujući spoju ljubavi, odgovornosti i služenja zajedničkom dobru, ostajući oslonac duhovnog i kulturnog pamćenja srpskog naroda.
U Matici srpskoj u Novom Sadu otvoren je dvodnevni naučni skup posvećen dvovekovnoj tradiciji najstarijeg književnog časopisa u Evropi. Poglavar SPC poručio je okupljenima da je Letopis, čuvajući i negujući srpsko kulturno nasleđe, kroz vekove oplemenjivao narodnu dušu i obasjavao puteve budućim pokolenjima.
U opširnom saopštenju Eparhija navodi da su brojni problemi, od odnosa institucija prema Srbima do ugrožavanja crkvenih objekata i prava vernika, doveli do nesigurnosti među srpskom zajednicom na Kosovu i Metohiji.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve Patrijarh Porfirije snimio je uvodne i završne kadrove filma "Sveti Sava", koji donosi svedočenja, prizore svetinja i nepoznate detalje o nasleđu prvog srpskog arhiepiskopa.
Poglavar Srpske Pravoslavne Crkve razgovarao je o verskoj diplomatiji, zaštiti duhovnog nasleđa i jačanju odnosa sa SAD na temeljima hrišćanskih vrednosti.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve u pismu učesnicima konferencije govorio je o izazovima savremenog sveta, miru u Svetoj zemlji i potrebi da u drugome prepoznamo bližnjeg.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Bio je rok muzičar koji je tragao za smislom kroz različite filozofije i duhovne pravce, a danas je vladika Temistoklis i u Africi pomaže hiljadama ljudi gradeći škole, crkve i mesta nade za one kojima je pomoć najpotrebnija.
U besedi za subotu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da se duhovna borba najpre vodi u mislima, gde se odlučuje hoće li čovek slediti Boga ili sopstvene strasti.