Na opelu protojereju-stavroforu Tomi Pavloviću, koji je decenijama služio u valjevskim hramovima, vernici su sa tugom i zahvalnošću svedočili o njegovoj dobroti, blagosti i osmehu koji je svima donosio mir i nadu u život večni.
Hram Pokrova Presvete Bogorodice u Valjevu bio je mali da primi sve one koji su se u nedelju, 5. oktobra 2025. godine, okupili da se pomole za dušu usnulog protojereja-stavrofora Tome Pavlovića. Tog dana, Valjevo se oprostilo od svog omiljenog prote – sveštenika koji je, kako kažu njegovi parohijani, umeo da unese radost u svako društvo i koji je u svako srce unosio mir, dobrotu i osmeh.
Foto: Eparhija valjevska
Opelo je služio vladika Isihije
Oproštaj u Hramu Pokrova Presvete Bogorodice
Opelo je služio episkop valjevski Isihije, uz sasluženje brojnih sveštenoslužitelja, dok su molitveno prisustvovali članovi porodice, rodbina, prijatelji i mnogobrojni vernici koji su oca Tomu voleli i poštovali.
Bio je to ispraćaj ispunjen tugom, ali i tihom radošću – onom jevanđeoskom radošću koja izvire iz vere u Vaskrsenje i život večni.
U ime braće sveštenika, od oca Tome se oprostio protonamesnik Darko Krunić, koji je sa dirljivom iskrenošću govorio o njegovom životu i služenju.
– Prota Toma će ostati upamćen kao čovek izrazite dobrote i razumevanja – rekao je otac Darko.
– Njegova razdraganost, smisao za humor, detinja radost i nezlobivost bili su blagoslov za sve koji su ga poznavali.
Sveštenik koji je voleo jednostavne radosti života
Otac Darko je podsetio da je otac Toma bio sveštenik koji je znao da voli obične životne radosti, razgovor sa ljudima, šalu, osmeh, toplu reč i iskrenu molitvu.
Za mnoge Valjevce bio je mnogo više od sveštenika – bio je prijatelj, brat, utešitelj i izvor vedrine.
Njegova blagost i vedrina bile su, kako svedoče svi koji su ga poznavali, dar Božiji kojim je obasjavao one oko sebe. I u trenucima bolesti, koju nije skrivao, otac Toma je ostao miran, nasmejan i predan volji Božijoj, do poslednjeg daha svedočeći da vera nije u rečima, već u življenju.
Foto: Eparhija valjevska
Valjevo se oprostilo od prote Tome Pavlovića
Ljubav prema Bogu jača od svakog stradanja
– Ne opraštamo se od oca Tome kao od nekoga ko je nestao, već ga predajemo Onome kome je čitavog života služio. Njegov zemaljski put se završio, ali njegov život u Hristu počinje – rekao je protonamesnik Krunić.
– Zablagodarimo Bogu svi mi koji smo imali priliku da poznajemo oca Tomu.
Za sve koji su ga poznavali, susret sa njim bio je susret sa radošću i smirenjem. Razgovarati sa njim, slušati njegove mudre pouke ili smejati se njegovim dosetkama – bilo je kao boraviti u senci Božijeg mira.
Otac Toma Pavlović ostavio je iza sebe dubok trag u srcima vernika i saboraca u svešteničkoj službi. Njegov osmeh, blagost i detinja iskrenost ostaju svedočanstvo o čoveku koji je, kroz svaku reč i svaki gest, širio ljubav Hristovu.
Jer, kako reče njegov saborac, otac Darko – sama ličnost oca Tome opominje nas da ne tugujemo, već da se radujemo što smo ga poznavali.
U prisustvu gradonačelnika i vernog naroda, praznik je obeležen liturgijom, slavskim kolačem i dodelom najvišeg crkvenog priznanja istaknutom pripadniku Vojske Srbije za izuzetnu saradnju Crkve i vojske.
Kako podvizi kosovskih mučenika i pouke Jevanđelja i danas osvetljavaju put u trenucima iskušenja i pozivaju na nepokolebljivu odanost i unutrašnju snagu.
U besedi za praznik Hristovog Rođenja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi od prestola slave do vitlejemske pećine, pokazujući kako tišina Božića govori o Božijoj ljubavi prema čoveku više nego ijedna reč.
Pravoslavni vernici danas slave Rođenje Gospoda Isusa Hrista - Božić po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Sabor Svetog Jovana Krstitelja. Katolici proslavljaju Svetog Rajmunda Penjafortskog, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Prema jevanđelju, Isus Hristos je rođen tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvezda koja se kretala od istoka prema zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Na praznik Prepodobne Efrosinije i Prepodobnog Sergija Radonješkog u Crkvi Svete Trojice u Donjem Ostrogu služena je zaupokojena liturgija za pokoj duše oca Ilije.
Patrijarh Porfirije služio opelo u hramu Uspenja Presvete Bogorodice, gde su se sabrili monasi, rodbina, prijatelji i građani da odaju poslednju počast voljenom pastiru Eparhije bačke.
Uz zvuke molitve i tišinu ispunjenu bolom, hiljade ljudi u ispratile su libanskog džez umetnika, sina legendarne pevačice Fejruz i jednog od najvećih muzičkih buntovnika arapskog sveta.
Pred praznik Rođenja Hristovog, poglavar Srpske pravoslavne crkve nas podseća da mir ne dolazi silom, nego iz srca spremnog da oprosti, primi bližnjeg i obnovi zajedništvo, otvarajući prostor za ljubav i jedinstvo u porodici, Crkvi i društvu.
Posle svečanog večernjeg bogosluženja sa petohlebnicom u crkvi Svetog Marka, arhimandrit Vasilije osveštao je badnjake pred vernicima, a molitva koja je tom prilikom uzdignuta sabrala je u sebi sećanje na raj, krst i početak spasenja.
Praznik Rođenja Hristovog, koji Srpska pravoslavna crkva obeležava 7. januara, ne govori o sili i sjaju, već o tišini, smirenju i nadi koja već dva milenijuma iznova ispituje čoveka i njegov odnos prema Bogu i drugima.
Osvrćući se na Pravednog Josifa, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas u svojoj besedi za 31. utorak po Duhovima podseća kako vera i poslušnost Bogu oblikuju život i donose proslavu onima koji ga slede, čak i u najmračnijim trenucima.
Pravoslavno predanje i oci otkrivaju zašto ovaj dan nije samo uvod u slavlje, već duhovni ispit – i kako od njega zavisi da li će Rođenje Hristovo ostati običan datum ili lični susret.