Poseta učenika Bogoslovije Svetog Save Sremskoj Kamenici pretvorila se u susret koji je deci doneo radost, a svima ostalima tiho podsećanje da se vera najpre prepoznaje po delima, a ne po rečima.
Na kapiji Dečjeg sela u Sremskoj Kamenici nije bilo svečarskih govora ni velikih reči – samo koraci, osmesi i ruke pune paketa. U njima je bilo više od slatkiša i sportske opreme: bilo je truda, pažnje i one tihe radosti koja nastaje kada se dar ne nosi iz obaveze, već iz potrebe da se bude bližnji.
Foto: SPC
Učenici Bogoslovije Sveti Sava doneli su darove štićenicima Dečjeg sela u Sremskoj Kamenici
Sa blagoslovom Svetog Arhijerejskog Sinoda Srpske pravoslavne crkve, učenici Bogoslovije Svetog Save u Beogradu, predvođeni rektorom protođakonom Radomirom Vrućinićem i profesorima Nenadom Stojanovićem i Nikolom Vilotićem, posetili su 23. januara 2026. godine Dečje selo „Dr Milorad Pavlović“. Povod je bio jednostavan i jasan: susret i darivanje. Bogoslovi su deci uručili svetosavske paketiće i sportsku opremu, u duhu ljubavi, pažnje i zajedništva koji se ne uče iz knjiga, nego se potvrđuju delom.
Foto: SPC
Učenici Bogoslovije Sveti Sava, zajedno sa profesorima, doneli su darove štićenicima Dečjeg sela u Sremskoj Kamenici
Mesto gde briga traje pedeset godina
Direktor Dečjeg sela, gospodin Mirko Jankelić, upoznao je goste sa radom ove ustanove, koja u saradnji sa centrima za socijalni rad svakodnevno brine o deci i mladima suočenim sa teškim porodičnim okolnostima. Podsetio je i na važnu godišnjicu – pedeset godina postojanja sela – i zahvalio rektoru, profesorima i učenicima Bogoslovije na pokazanom čovekoljublju i saosećanju. Te reči nisu bile protokolarne: iza njih stoji iskustvo dugogodišnje borbe da svako dete ovde ima ne samo krov nad glavom, već i osećaj da nije zaboravljeno.
Foto: SPC
Učenici Bogoslovije Sveti Sava, zajedno sa profesorima, doneli su darove štićenicima Dečjeg sela u Sremskoj Kamenici
Saradnja koja ne staje na jednoj poseti
Protođakon Radomir Vrućinić naglasio je da će se ovaj vid saradnje Bogoslovije Svetog Save i Dečjeg sela nastaviti, jer se dobro ne meri jednokratnim gestom, nego istrajnošću. Posebnu zahvalnost uputio je protojereju Željku Kusiću, starešini hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Sremskoj Kamenici, i jereju Stefanu Gavrovskom, sekretaru Eparhije sremske, koji su pomogli oko organizacije ove posete.
Za mlade bogoslove je ovaj susret bio tiha, ali snažna pouka: da se služenje Bogu ne završava na bogoslovskim klupama i u hramu, već se nastavlja tamo gde neko čeka da ga neko vidi, sasluša i obraduje. A za decu Dečjeg sela – još jedan dokaz da postoje ljudi koji dolaze ne da bi se zadržali u sećanju fotografijom, nego da bi ostavili trag pažnje koji greje duže od jednog dana.
U Sabornom hramu u Šapcu, sestrinstvo Svete mati Angeline obeležilo je praznik svoje nebeske zaštitnice, nastavljajući misiju milosrđa započetu 1953. godine i pozivajući nova pokolenja da joj se pridruže u delu ljubavi.
Volonteri Verskog dobrotvornog starateljstva Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke doneli su pomoć i nadu, a jedno krštenje pretvorilo zatvor u hram i simbol novog početka.
U prisustvu patrijarha Porfirija i ministarke Milice Đurđević Stamenkovski, potpisan je ugovor kojim država podržava šest decenija Verskog-dobrotvornog starateljstva i tradicije pomoći gladnima, bolesnima i onima koji se bore sa zavisnostima.
Kroz kratka, precizna pitanja i odgovore, ova pouka razotkriva naše slabosti, navike i zablude, ali i pokazuje put ka unutrašnjoj snazi, miru i istinskoj veri, kakva se retko prepoznaje u svakodnevici.
Od učenika do igumana, od progona do mirnog kraja, njegov put otkriva kako je mala monaška zajednica u Carigradu postala poslednja linija odbrane svetih ikona.
Pogođeni Novi Pazar, Tutin i Sjenica - nestali prilozi vernika, a tragovi upućuju na pažljivo isplanirane akcije dok policija pokušava da razotkrije ko stoji iza svega.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Francuska časna sestra povređena na Brdu Sion, reagovale vlasti i međunarodne institucije; upozorenja na rastuću netrpeljivost i nove tenzije u Jerusalimu dodatno pojačavaju zabrinutost javnosti.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Religija.rs je posetila hram Svetog Aleksandra Nevskog, gde je posle unošenja badnjaka započelo praznično slavlje, dok je episkop hvostanski Aleksej darivao decu, a potom se uputio ka Svetosavskom hramu, gde će služiti ponoćnu liturgiju i povesti vernike u radost Hristovog rođenja.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
U crkvi Pokrova Presvete Bogorodice služena zaupokojena liturgija, a poruka njegovog sina Nemanje Krivokapića podsetila okupljene da zajedništvo u veri nadilazi granice života i smrti.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Gotovo četiri decenije otac Slobodan bio je oslonac parohijanima, predvodio sveštenstvo kao arhijerejski namesnik i ostavio snažan trag u crkvenom životu.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Bez struje i ikakvih oznaka, crkva-brvnara kod Duba vekovima krije ruske ikone, ratne tajne i neobično predanje o sili koja ju je sklonila od očiju ljudi, a do nje se ne dolazi slučajno.
Promenljiv početak i fiksni završetak čine ovaj post posebnim u crkvenom kalendaru, a njegova suština ne iscrpljuje se u jelovniku - naglasak je na unutrašnjem preobražaju, molitvi i pričešću kao središtu hrišćanskog života.